Alarmantni podaci

Svakog dana bez posla ostane 1141 Hrvat: 'Imamo dio radnika koji nemaju pravo na naknadu'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2020. u 9:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2020. u 9:00

Zagreb, 070114.
Trpimirova ulica.
Stupanjem na snagu novog nacina podnosenja prijava na mirovinsko osiguranje, od 1. sijecnja 2014., ispred Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stvaraju se guzve.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Ilustracija

Samo u prvih osam dana travnja bez posla je u Hrvatskoj ostalo više od 9000 radnika, a broj nezaposlenih prešao je 151.000, alarmantni su podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema tim podacima, od 1. do 8. travnja ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećan je za 7757, pa smo 8. travnja imali ukupno 151.214 prijavljenih na burzi rada. Naravno, budući da je dio nezaposlenih našao posao ili je na neki drugi način izašao iz evidencije HZZ-a, broj novonezaposlenih je i veći od spomenute brojke. Preciznije, podaci HZZ-a pokazuju da je u prvih osam dana travnja broj novonezaposlenih porastao za 9811, od čega je 9129 na burzu rada došlo izravno iz radnog odnosa. Ili, pojednostavljeno, dobili su otkaz.

Računice pokazuju da je samo početkom travnja broj novonezaposlenih u prosjeku rastao za 1226 osoba na dan. Kad je riječ samo o onima koji su ostali bez posla, njihov se broj u prosjeku dnevno povećavao za 1141. Te bi brojke bile još i gore kad bismo iz računica isključili subote i nedjelje, no kako znamo da su ljudi bez posla ostajali i tih dana, zadržat ćemo se na procjenama koje uključuju i dane vikenda.

Teške posljedice

U svakom slučaju, koronakriza već je ostavila vrlo teške posljedice na hrvatsko tržište rada. Prema podacima HZZ-a, od 16. ožujka do 8. travnja - dakle u samo nešto više od tri tjedna - broj novonezaposlenih u Hrvatskoj porastao je za 23.075, od čega je njih čak 21.389 na burzu rada stiglo izravno iz radnog odnosa. Kako je dio ljudi i u tom razdoblju ipak uspio naći posao ili je brisan iz evidencije, rast broja nezaposlenih nešto je manji, 16.497, ali i dalje vrlo zabrinjavajući. Posebno zabrinjava što se dinamika otkaza u travnju ubrzala u odnosu na ožujak. Inače, i ožujak i travanj su uobičajeno mjeseci kad u Hrvatskoj počinje padati broj nezaposlenih s obzirom na to da počinje sezonsko zapošljavanje.

- Mi smo ove godine praktički izgubili sezonsko zapošljavanje, a umjesto smanjenja broja ljudi na burzi rada koje obično počinje u ožujku, imamo povećanje broja nezaposlenih - upozorava stručnjak za tržište rada Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji kaže da su podaci o rastu broja nezaposlenih čak i gori od prvih očekivanja.

Naš sugovornik nada se da će Vladine mjere za očuvanje zaposlenosti zasad usporiti velik rast nezaposlenosti, no upozorava na to da te mjere ne mogu trajati vječno. One su, naime, veliki fiskalni trošak za gospodarstvo koje je paralizirala koronakriza.

- Radi se o dobroj i potrebnoj mjeri, koja, međutim, predstavlja velik trošak za javne financije. Stoga će i tu mjeru nakon određenog vremena trebati ukinuti ili ublažiti. Tada će nastati i pravi problem jer će biti još više nezaposlenih, i to će biti pravo ogledalo učinaka koronakrize na hrvatsko tržište rada - napominje Nestić te dodaje kako ove brojke nisu vrhunac udara koronakrize na tržište rada.

Pojačani priljev

I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije strahuje da je poplava novonezaposlenih koja je zapljusnula burzu rada tek početak.

- Mnogi ljudi se i ne prijavljuju na burzu rada odmah nakon što izgube posao, već za to imaju rok od 30 dana. To se posebno odnosi na one koji žive dalje od gradova u kojima su uredi HZZ-a, a tu je i efekt šoka za one koji prvi put izgube posao. Osim toga, nemojmo zaboraviti da se mnogi poslodavci drže “zlatnog pravila” po kojem otpuštanja ne počinju odmah nakon što tvrtka padne u probleme, nego malo čekaju s otpuštanjima. Sve zapravo ovisi o dubini krize, kao i o rezervama kojima tvrtke raspolažu - ističe Bejaković te dodaje da bi se čak moglo smatrati dobrim rezultatom ako kraj godine dočekamo s oko 220.000 nezaposlenih.

Najviše novonezaposlenih u posljednja je tri tjedna došlo iz sektora hotelijerstva i ugostiteljstva, zatim iz trgovine i prerađivačke industrije, kao i iz ostalih uslužnih djelatnosti.

Ovdje valja voditi računa da na rast broja nezaposlenih, kako ističu ekonomisti, utječe i povratak dijela novih hrvatskih gastarbajtera, koji se također prijavljuju na burzu rada. Velik broj njih, naime, odmah se našao na udaru otkaza u zemljama u kojima su živjeli i radili.

I iz Hrvatske komore socijalnih radnika upozorili su kako se socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb posljednja dva tjedna, a posebno nakon potresa u Zagrebu, suočavaju s pojačanim priljevom zahtjeva za novčanu pomoć i pomoć u naravi.

“Pojačan priljev zahtjeva za priznavanjem prava na naknade iz sustava socijalne skrbi nije primjetan samo u Zagrebu, nego na čitavom području Hrvatske kao posljedica brojnih otkaza ugovora o radu. Svi zahtjevi rješavaju se po žurnom postupku i prioritetno”, istaknuo je Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, u dopisu koji je poslao državnom vrhu.

Naknade za nezaposlene

Bejaković pak smatra kako bi trebalo olakšati poziciju ljudi koji zbog koronakrize ostaju bez posla. Naknade za nezaposlene su male, ali, dodaje, u skladu su s mogućnostima države i bolje su nego da ih uopće nema. No, kako znatan broj nezaposlenih ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu s burze rada, a ona je i ograničenog vijeka trajanja, Bejaković predlaže da i Hrvatska, po uzoru na druge zemlje, uvede pomoć za vrijeme nezaposlenosti, na koju bi pravo imali oni koji ne primaju naknadu.

- Tu bi se radilo o malom iznosu, 100 do 150 eura, koji bi ljudima ipak olakšao pokrivanje barem najosnovnijih životnih troškova - zaključuje Bejaković.

Ostali bez posla, no nemaju pravo na naknadu za nezaposlene

U promišljanju mjera kojima će zaštititi radnike i poslodavce, čini se da je država propustila zaštititi jedan manji dio radne snage koji tek ovih dana doznaje da je, osim bez posla, ostao i bez ikakvih drugih prihoda.

Riječ je o stalnim sezoncima, i to isključivo onima čiji su poslodavci odlučili da više neće koristiti njihove usluge, odnosno da im neće produljiti ugovore.

“Trenutno koristim mjeru stalnog sezonca i imam ugovor do 30. travnja, no poslodavac je zaključio da mi ne može produljiti ugovor. Problem je u tome što nemam pravo prijaviti se na HZZ kao nezaposlena osoba i ostvariti naknadu za nezaposlenost, nego je jedino što mi ostaje zdravstvena zaštita. Zbog trenutne situacije nećemo moći pronaći novo radno mjesto” požalio se jedan čitatelj Jutarnjeg lista.

Predsjednik Sindikata sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić potvrdio nam je informacije.

- Nažalost, problem leži u činjenici da se pojam stalnog sezonca ne smatra radnim odnosom, što znači da takvi radnici koji ostanu bez posla doista nemaju pravo na naknadu. Mi smo upozoravali da je taj pojam stalnih sezonaca ostao u nekom zrakopraznom prostoru- kaže Andrić.

Prema tumačenju Ministarstva rada, ova institucija osmislila je za stalne sezonce, zbog pandemije, pomoć tako što im je produljila rok u kojem mogu boraviti kod kuće dok čekaju posao. U normalnim uvjetima, stalni sezonci šest mjeseci rade, a šest mjeseci izvan sezone država im podmiruje doprinose i isplaćuje do 60 posto prosječne plaće, no taj period koji borave kod kuće sada je produljen za još šest mjeseci. No, o onima koji završe na cesti, nije se, nažalost, razmišljalo.

- Ako razvoj situacije bude zahtijevao donošenje i nekih drugih mjera, kao i do sada, vodit ćemo se ciljem da u skladu s mogućnostima u najvećoj mogućoj mjeri zaštitimo radna mjesta i osiguramo primjerenu materijalnu zaštitu svih nezaposlenih osoba, pa tako i sezonskih radnika - poručili su iz Ministarstva rada. (Dora Koretić)