Varljiva statistika

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj na povijesno niskoj razini, ali to nije razlog za veselje

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.8.2018. u 9:37

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.8.2018. u 9:37

Osijek, 070716.
Nisko tarifna aubosna prijevozna tvrtka Flixbus iz Njemacke predstavila je svoju uslugu i u Osijeku.Od sredine srpnja autobusi Flixbusa povezivat ce slavonske gradove s Europom po vrlo povoljnim cijenama.
Na fotografiji: autobus Flixbusa na Trgu A. Starcevica u Osijeku.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / Hanza Media

Ilustracija

U srpnju je u Hrvatskoj bilo nešto manje od 1,45 milijuna zaposlenih, što je za 16.418 osoba ili 1,1 posto više nego mjesec dana prije, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na novu rekordno nisku razinu od 8,6 posto, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema posljednjim podacima DZS-a, u srpnju je stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila daljnji pad i time se našla na povijesno najnižoj razini. Naime, u srpnju je stopa nezaposlenosti pala na 8,6 posto, dok je mjesec dana prije iznosila 8,8 posto, a u svibnju 9,2 posto.

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), pad stope registrirane nezaposlenosti na novu rekordno nisku razinu nastavljen je šesti mjesec zaredom i u skladu je s njihovim očekivanjima i sezonskim kretanjima na tržištu rada.

Dodaju da je registrirana stopa nezaposlenosti, koja predstavlja odnos broja nezaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo, prvenstveno rezultat smanjenja broja nezaposlenih na najnižu zabilježenu razinu, 136.204, što predstavlja pad na mjesečnoj razini za 1,6 posto te na godišnjoj razini za 19,9 posto.

"Premda ohrabruje podatak o nastavku pada stope registrirane nezaposlenosti, on je prije svega potaknut sezonskim kretanjima, koja su snažnija i dugotrajnija zbog produžene turističke sezone. Ipak, pad nezaposlenosti ne slijedi isto povećanje zaposlenosti, a trajni strukturni problemi hrvatskog gospodarstva poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te niskom razinom zaposlenosti ostaju i dalje duboko ukorijenjeni i snažan uteg napretku domaćeg gospodarstva", ocjenjuju iz RBA.

Povećanje zaposlenosti neznatno

Istodobno, broj zaposlenih u Hrvatskoj krajem srpnja bio je nešto manji od 1,45 milijuna, što je 1,1 posto više nego u lipnju.

"Iako kod podataka o ukupnom broju zaposlenih postoje značajna odstupanja kod privremenih u odnosu na konačne podatke, razvidno je da dvoznamenkaste godišnje stope pada broja nezaposlenih s jedne strane ne prate isto tako povećanje zaposlenosti s druge strane. Naime, privremeni ovogodišnji podaci za srpanj u odnosu na revidirane konačne podatke iz 2017. ukazuju na smanjenje broja zaposlenih na godišnjoj razini za 0,2 posto. Međutim, s obzirom na spomenuta značajna odstupanja, za točne promjene kretanja broja zaposlenih na godišnjoj razini treba pričekati objavu konačnih podataka o zaposlenima u 2018.", ocjenjuju u RBA.

Najveći dio radnika, njih gotovo 1,22 milijuna, bio je zaposlen u pravnim osobama, a to je za 12.867 osoba ili 1,1 posto više nego mjesec dana prije, pokazuju podaci DZS-a. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je, pak, u srpnju 210.428 zaposlenih, što je za 3.591 osobu ili 1,7 posto više nego prethodnoga mjeseca.

Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je 19.480, što je 40 osoba ili 0,2 posto manje nego krajem lipnja. Statistički podaci o kretanju broja zaposlenih u pravnim osobama pokazuju da je od 19 skupina djelatnosti nacionalne klasifikacije djelatnosti u lipnju broj zaposlenih na mjesečnoj razini pao u četiri.

Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju pao je 0,3 posto, jednako kao i u djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje. Pak, u obrazovanju je broj zaposlenih u srpnju manji 0,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 1,6 posto.

S druge strane, najviše je porastao broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 7,7 posto, na 83.182 osobe. U ostalim uslužnim djelatnostima skok je iznosio 6,2 posto, na ukupno 17.488 osoba.

Na godišnjoj je razini, pak, u srpnju u osam od 19 djelatnosti zabilježen pad zaposlenosti, a time je i ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na lanjski srpanj manji za 0,3 posto. Pritom, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, za 10,0 posto.

 S druge strane, najviše je porastao broj zaposlenih u građevinarstvu, 3,2 posto, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane skok je iznosio 3,1 posto, a u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 2,9 posto.

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše, 210.485 radnika, broj zaposlenih u srpnju je na mjesečnoj razini porastao 0,4 posto, dok je na godišnjoj razini pao za 1,9 posto.

U trgovini na veliko i malo, koja zapošljava 190.585 radnika, u srpnju je broj zaposlenih na mjesečnoj razini porastao za 1,0 posto, dok je na godišnjoj pao za 2,4 posto.