Većina europskih država posljednjih se desetljeća susreće s demografskom krizom. Broj umrlih značajno nadmašuje broj novorođenih, što utječe na negativan omjer radno aktivnog stanovništva (zaposlenih) i korisnika državnih usluga. To se negativno odražava na sustav javnih financija, a napose na financijsku održivost sustava socijalnog osiguranja. Može se reći da demografsko starenje stanovništva u EU predstavlja presudan izazov na koji se trenutačno ne nudi prihvatljiv odgovor. Tome je dodatno kumovala gospodarska i financijska kriza 2008., koja je Portugal dodatno unazadila i bacila na dno europskog gospodarstva te, uopće, po pitanju perspektive i optimizma pruženih tamošnjim stanovnicima.
Demografsko nazadovanje
Portugal trenutačno ima 10,3 milijuna stanovnika. Prognoze govore da će do 2080., ako ne dođe do pozitivnih demografskih strujanja, imati 7,7 milijuna stanovnika. Na takav negativan demografski rasplet utjecao je i ulazak Portugala u EU 1986. kada znatan broj građana, koristeći pogodnosti temeljnih sloboda EU, odlazi živjeti i raditi u bogatije europske države. Tome treba pridodati i oko 500.000 stanovnika koji su otišli u jeku krize 2011. - 2015. Loša gospodarska situacija u Portugalu (dodatno poduprta globalnom krizom) utjecala je na velik broj nezaposlenih - 2015. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 12,4 posto, da bi prema Eurostatu 2018. iznosila 6,7 posto - naročito među mladima kojih je gotovo 50 posto bilo bez mogućnosti nalaženja bilo kakvog posla (danas udio nezaposlenih mladih iznosi 20 posto). Sve to dovelo je do brojke od 2,3 milijuna građana koji su otišli živjeti u inozemstvo. Uz izrazito negativnu stopu demografskog prirasta - već godinama najniža stopa demografskog rasta u EU (stopa fertiliteta od 1,4 posto) - Portugal tavori na demografskom dnu EU.
Do primjetnoga gospodarskog zaokreta (oporavka) i znatno boljih financijskih parametara države dolazi formiranjem nove, lijevo orijentirane vlade krajem 2015. godine. Rast portugalskoga gospodarstva posljednjih godina doveo je do najnižeg proračunskog manjka od 1974. (godine kada je uspostavljen novi sustav vlasti).
Odmah nakon preuzimanja vlasti, nova portugalska vlada 2016. ostvarila je proračunski manjak od 2,1 posto, što je u granicama proračunskih ograničenja koje postavlja EU (proračunski manjak ne smije biti veći od 3 posto BDP-a), a 2018. godine zabilježen je rekordan proračunski manjak od 0,7 posto BDP-a.
Iako zajedno s Italijom ima najveći javni dug u EU (2015. iznosio je 128,8 posto BDP-a), posljednje tri godine bilježi njegov kontinuirani pad, da bi 2018. iznosio 121,4 posto BDP-a (prema Wirtschaftskammer Austria, prognoze MMF-a iz veljače 2019. predviđaju nastavak pada javnog duga te se očekuje da će 2022. iznositi 107,4 posto BPD-a).
Pozitivna gospodarska kretanja i stabilizacija javnih financija doveli su i do prijevremenog vraćanja zajma MMF-u, koji je Portugal, primoran gospodarskom krizom, uzeo 2011. radi servisiranja svojih financijskih potreba. Dolazi i do porasta kreditnog rejtinga, što je utjecalo na pad kamata na portugalske obveznice.
Tome su, zasigurno, pridonijeli i pojačano inozemno investiranje te aktivnost jakih svjetskih gospodarskih subjekata na području Portugala (Google zapošljava više od 500 ljudi, Mercedes Benz otvara urede koji se bave novim IT rješenjima, sve više španjolskih tvrtki prebacuje svoje sjedište u Portugal i sl.). Sve to dovelo je i do rasta privatne potrošnje, privlačenja stranih investicija i jačanja izvoza, tako da gospodarstvo kontinuirano raste posljednjih godina (2017. je rast BDP-a iznosio 2,8 posto, 2018. 2,1 posto), što dovodi do pada nezaposlenosti (prognoze MMF-a govore da će 2022. nezaposlenost iznositi 6 posto).
Na rast gospodarstva, osim snažnog porasta turizma, utjecali su i niže cijene nafte na svjetskom tržištu, porast prodaje metalnih proizvoda te porast izvoza za potrebe industrije motornih vozila, tekstila i papira u države EU (napose u Španjolsku, Francusku i Njemačku kao glavne trgovinske partnere). Glavni su izvozni proizvodi 2018., prema Wirtsckaftskammer Austria, bili automobilski dijelovi (6,8 posto), električni strojevi (4,1 posto), mineralne sirovine (3,5 posto), strojevi i mehanički uređaji (3,1 posto) i umjetni materijali/roba (2,6 posto).
(Gospodarski) optimizam koji se osjeća Portugalom, napose se osjeća na području turizma koji posljednjih godina bilježi pravi boom; prima razne turističke nagrade, što privlači brojne (inozemne) turiste i vodi porastu prihoda po osnovi turizma. Prema WKO Austrija, Portugal je 2015. posjetilo 15,8 milijuna stranih turista, da tbi 2017. taj broj iznosio 21,1 milijun. To je snažno povećalo (inozemne) turističke prihode koji su 2015. iznosili 7,9 posto BDP-a, a 2017. iznosili su 9,6 posto BDP-a. Na jačanje turizma utjecala je i porezna politika naklonjena turizmu. Dok se prijašnja vlada, zbog krize i potrebe za povećanim poreznim prihodima, odlučila na povećanje stope PDV-a na 23 posto, aktualna je vlada posegnula za poreznim smanjenjem - uvela je sniženu stopu PDV-a od 13 posto na turizam i ugostiteljstvo, što je vratilo atraktivnost zemlji kao poželjnoj turističkoj destinaciji.
Na pozitivna proračunska i gospodarska kretanja, uz ostalo, utjecale su i propulzivne porezne mjere koje je donijela nova vlast, dok dio tih mjera seže u 2009. godinu. Za razliku od prijašnje vlade koja je kao odgovor na krizu zagovarala politiku štednje (smanjila plaće i mirovine) i uvela nove poreze, aktualna vlada provodi ekspanzivnu gospodarsku i fiskalnu politiku ukidajući provedena smanjenja i poreze uvedene tijekom krize.
Odlučila se i na smanjenje PDV-a na turizam i ugostiteljstvo, dok je, ipak, odlučila povećati poreze na nasljedstvo, darove i imovinu. Dodatnom poreznom obvezom konačno je uveden porez na nekretnine, ali se pritom postupalo obzirno jer su obveze plaćanja tog poreza oslobođene male kuće i stanovi nužni za uobičajen život. Poreznim oslobađanjem mirovina nastoje privući platežno sposobne strane umirovljenike kako bi živjeli u Portugalu.
Dolaze strani umirovljenici
U tom smislu, želeći iskoristiti prednosti blage klime, više od 300 sunčanih dana godišnje te niže troškove života i stanovanja, portugalska je vlada još 2009. propisala da strani umirovljenici koji zatraže status rezidenta – u slučaju više boravišta, moraju najmanje 183 dana godišnje boraviti u Portugalu - mogu koristiti oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak.
Takvim poreznim planiranjem pojedinci, ovisno o državi iz koje dolaze i visini mirovine kojom raspolažu, godišnje mogu uštedjeti čak do 30.000 eura. O toj “neuobičajenoj rezidentnoj shemi” prije nekoliko je mjeseci pisao i Politico, navodeći kako se dobrostojeći baby-boomeri sele u Portugal privučeni toplom klimom i poreznim pogodnostima, pri čemu nije uopće nužna kupnja nekretnina (moguće je uzimanje stana u najam). Primjenom takve “rezidentne sheme” mirovine iz inozemstva mogu biti oslobođene plaćanja poreza jedno desetljeće.
Porezni poticaji za nove rezidente
Propisana su 2009. porezna oslobođenja za nove porezne rezidente. Fizičke osobe koje postaju portugalski porezni obveznici (rezidenti) tijekom tekuće godine, pod uvjetom da prethodnih pet godina nisu bili tamošnji porezni obveznici, mogu zahtijevati primjenu posebnog poreznog poticaja za “neuobičajene” porezne obveznike. Za njih je predviđena proporcionalna porezna stopa od 20 posto bez obzira na visinu ostvarenog dohotka. Propisano je i ograničenje da takav porezni poticaj - radi privlačenja visokoobrazovanih profesionalaca - vrijedi isključivo za profesionalne djelatnosti s visoko vrijednim aktivnostima. U tu kategoriju ubrajaju se, primjerice, arhitekti, inženjeri i slične tehničke struke, umjetnici, glumci i glazbenici, revizori i porezni savjetnici, liječnici i stomatolozi, profesori, psiholozi, investitori, direktori i menadžeri. Navedeni rezidenti imaju pravo na porezni poticaj idućih deset godina. Dodatno, pod određenim uvjetima predviđena je mogućnost poreznog oslobođenja za dohodak ostvaren izvan Portugala (prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porez se plaća u državi izvora).
Za poduzetnike iz trećih država (izvan EU), s ciljem ubrzanog stjecanja statusa rezidenta (stanovnika) u Portugalu i ostvarivanja pripadajućih poreznih olakšica, 2012. godine uvedeno je ubrzano stjecanje tog statusa (Golden Residence Permit). Investitor, želi li ispuniti uvjete za dobivanje tog statusa, mora investirati najmanje milijun eura (dopuštene su i investicije u dionice), otvoriti najmanje deset radnih mjesta u sklopu projekta investicije te u vlasništvo steći nekretnine od najmanje 500.000 eura.
Dobivanjem tog statusa poduzetnici iz trećih država mogu se lakše kretati i koristiti pogodnosti unutar EU. Taj program pokazao se korisnim za portugalsko gospodarstvo jer je takvu dozvolu dobilo na tisuće stranih poduzetnika, koji su dosad, prema javnim podacima, investirali više od četiri milijarde eura u portugalsko gospodarstvo. Sam program dobio je potporu gotovo svih političkih stranaka.
Porezni poticaji za povratnike
Tome treba dodati i porezne mjere za iseljenike , predviđene proračunom za 2019. godinu. Nastoje se realizirati u sklopu Programa povratka (Program Regressar) koji Portugalcima koji su emigrirali, kao i njihovim potomcima, nudi poticaje za povratak u domovinu. Naime, kao što je već kazano, u razdoblju od 2011. do 2015., u jeku gospodarske krize, otprilike 500.000 Portugalaca napustilo je domovinu. Iako se dio njih vratio, portugalska vlada, pritisnuta negativnim demografskim kretanjima i, zahvaljujući rastu gospodarstva, potrebom za radnom snagom, želi potaknuti povratak ostalih portugalskih emigranata. Zato je osmišljen i ozakonjen Program Regressar, između ostalog i sa zadaćom “zadovoljiti trenutačne potrebe za radnicima u nekim sektorima portugalske ekonomije”.
U sklopu tog programa, namjera je emigrantima, koji se tijekom 2019. i 2020. odluče vratiti, pomoći i s troškovima preseljenja i prijevoza privatne imovine te prilikom pronalaženja radnog mjesta. Tu su i specifične kreditne mjere u vrijednosti od 50 milijuna eura, namijenjene povratnicima koji žele pokrenuti privatni posao. Povratnici iz 2019. i 2020. godine, konačno, uživali bi porezne pogodnosti tako da bi idućih pet godina plaćali samo pola predviđenog iznosa poreza na dohodak, pod uvjetom da su prethodno u inozemstvu živjeli najmanje tri godine.