Ekološki osviješteni

Reciklirani zvončari na riječkom karnevalu skrenuli pozornost na veliki problem

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

7.3.2019. u 12:06

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

7.3.2019. u 12:06

Marijan Kavran / Časopis Komunal

Zvončari od otpada

Članovi ”Pusno društvo KURENT” privukli su pažnju i brojne simpatije ovogodišnjih posjetitelja riječkog karnevala. Obukli su, naime,  kostime izrađene od odbačenih aluminijskih limenki i time imitirali poznate zvončare. Prema pisanju časopisa Komunal, domišljati su zvončari brojnim pažljivo povezanim limenkama oko tijela proizvodili veliku buku, a time su htjeli skrenuti pozornost na upotrebu recikliranih materijala tijekom karnevala.

Marijan Kavran / Časopis Komunal

Zvončar od otpada

 

Osim karnevala, piše Komunal, stanje s gospodarenjem komunalnog otpada i ricikliranjem u Hrvatskoj puno je širi problem. Iako je u Hrvatskoj sve manje divljih odlagališta, pomak oko recikliranje još uvijek nije ostvaren. Hrvatska reciklira tek 23 posto otpada, a daleko je to od europskog prosjeka od 46 posto.

Budući da prosječni Hrvat godišnje proizvede 416 kilograma komunalnog otpada (europski prosjek je 487 kg), a čak se 76 posto prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, potrebno je skrenuti pažnju na potrebu povećanog recikliranja, što brojne nevladine udruge i čine.

Pogledaju li se rezultati preko 200 komunalnih društava koja djeluju u Hrvatskoj, rezultati su podvojeni, piše Komunal. Zapažene rezultate postižu tek tvrtke u manjim i društveno odgovornijim sredinama. Jedan se takavprimjer može pronaći u Međimurskoj županiji gdje  tvrtka PRE-KOM iz Preloga postavlja visoke ciljeve prema ZERO WASTE sredini, smanjujući količinu otpada po stanovniku na svega 50 kg godišnje u 2020. godini.

Takvim pristupom otpad može postati resurs, piše Komunal i približiti nas kružnoj ekonomiji.

"Otpad može stvarati nova radna mjesta, kroz centre za oporabu i ponovnu uporabu. Pametno gospodarenje otpadom može dovesti do rješavanja dvaju najvećih društvenih izazova: do većeg postotka recikliranja i do ponovne upotrebe odbačenih materijala, poput plastike, te do zapošljavanja teže zapošljivih osoba, što neke sredine u Hrvatskoj uspješno kombiniraju", zaključuju.