Možemo li promijeniti životni stil i drastično smanjiti količine otpada koje stvaramo?

Zelena istra objavila je novi vodič “Kako stvarati manje otpada”, koji educira građane kako smanjiti nastanak otpada o sadrži brojne recepte, savjete i informacije kako u svakodnevni život unijeti naviku očuvanja okoliša. Projekt je to koji je podržala Istarska županija u sklopu projekta “Zeleni telefon-zaštitom okoliša do zaštite zdravlja-prioritet OTPAD”.

Reduciranje ili smanjenje potrošnje najvažniji je korak u rješavanju problema otpada. Što nam je veći standard, to više kupujemo, a što više kupujemo, to više otpada proizvodimo. Konzumerizam i nekontrolirana potrošnja u osnovi su prekomjerne proizvodnje otpada i rad na osvješćivanju ljudi o glavnim uzrocima najznačajniji je korak prema rješenju problema. Smanjenjem potrošnje utječemo ne samo na smanjenje otpada, već i na očuvanje izvora energije te na smanjenje zagađenja nastalog u procesu proizvodnje i transporta. Osim što na ovaj način pomažemo okolišu, pozitivno utječemo i na podizanje kvalitete vlastitog života učeći se usredotočiti više na kvalitetu nego na kvantitetu te naglasak stavljamo na iskustvo umjesto na stvari.

Možemo li promijeniti svoj životni stil i drastično smanjiti količine otpada koje stvaramo? Izgleda neizvedivo jer sve što kupujemo, jedemo, oblačimo, upotrebljavamo, na kraju stvara otpad ili jednostavno smeće koje moramo negdje odložiti. Iako je u svijetu zaživio pokret koji promovira stvaranje “nula otpada”, društvo nikada ne može dosegnuti nulu, ali to ne bi trebalo zaustaviti niti jednog od nas da pokuša stvoriti što manje otpada. To zahtijeva veliku promjenu potrošačkih navika na koje smo navikli i koje nam olakšavaju svakodnevni život, no s druge strane takva promjena itekako može povećati kvalitetu našeg života jer nas potiče da se zdravije hranimo, koristimo kvalitetnije proizvode i racionalnije raspolažemo kućnim budžetom..

U nastavku donosimo vodič Zelen Istre za građane kako smanjiti otpad kod kuće, ali i izvan kuće.

Tri načina na koji možete reducirati potrošnju u svakodnevnom životu

Sebastien Pirlet / REUTERS

Ilustracija

1. Procijenite dosadašnju potrošnju. Pokušajte odrediti koliko su vam stvari koje već posjedujete uistinu potrebne i koliko ih stvarno koristite. Zamislite je li moguće živjeti bez nekih stvari za koje ste oduvijek smatrali da ih trebate i pokušajte izbaciti iz vašeg životnog prostora sve što ne koristite. Osim što ćete se riješiti nepotrebnih stvari, ovaj će vam proces pomoći u donošenju odluke što (ne)kupiti i što (ne)unijeti u vaš dom kada se drugi put nađete u kupovini.

2. Ograničite sadašnju i buduću potrošnju. Na prvom je mjestu svakako reduciranje ambalaže. Kupujte proizvode u rinfuzi, u kupovinu uvijek nosite vlastite torbe ili vrećice za višekratnu upotrebu. Kod kupovanja namirnica pokušajte dobro procijeniti količinu koja vam je potrebna i ne kupujte previše. Pokušajte smanjiti upotrebu automobila, hodajte ili biciklirajte kad god je moguće. Koristite manje u papirnatom obliku, a više u digitalnom, izbjegavajte printanje.

3. Smanjite aktivnosti koje doprinose većoj potrošnji. Mnogi mediji, poput časopisa i televizije, pomažu u stvaranju nametnutih potreba na način da u nama izazivaju osjećaj da bez određenog proizvoda nismo dovoljno cool ili dovoljno u trendu. Ako sebe i svoju djecu manje izložimo utjecaju medija, potreba za potrošnjom će se smanjiti, a zadovoljstvo onim što već posjedujemo povećati.

Tri načina da zauvijek "prekinete" s plastikom

Profimedia, Alamy

Ilustracija

1. Izbjegavajte gotovu i polugotovu hranu - ona gotovo uvijek dolazi upakirana u puno ambalaže za razliku od hrane koju ste pripremili sami.

2. Ne upotrebljavajte jednokratnu plastiku. Recite ne plastičnim vrećicama, slamkama, jednokratn im čašama i tanjurima.

3. Izbjegavajte kupovinu vode i napitaka u plastičnim bocama

Kupovina

Toby Melville / REUTERS

Ilustracija

Prije kupovine napišite popis onoga što trebate. Na taj ćete način izbjeći nepotrebnu kupovinu i moći ćete bolje isplanirati koliko trajne ambalaže trebate ponijeti u kupovinu. Uz malo planiranja smanjit ćete veliku količinu potencijalnog otpada.

Ponesite svoju trajnu vrećicu/torbu/ceker. Izaberite materijale od prirodnih vlakana ili reciklirane materijale kada birate svoju vrećicu/torbu/ceker. Plastične vrećice završavaju u našim rijekama, jezerima i morima i trajno onečišćuju okoliš i prirodu. U prosjeku plastičnu vrećicu koristimo 12 minuta, a potrebno je i 1000 godina da se razgradi.

Ponesite u trgovinu svoju trajnu vrećicu za voće i povrće. Ne želite svoju veliku platnenu torbu za kupovinu napuniti plastičnim vrećicama. Jednokratne vrećice u kojima važemo i pakiramo voće i povrće u trgovačkim centrima nepotreban su otpad. Možete i sami napraviti jednostavne trajne platnene vrećice za tu namjenu koje će trajati godinama. Koristite stari tekstil, zavjese ili mrežasti pamuk. Veliku ponudu takvih vrećica možete pronaći na internetu. U rinfuzo trgovinama možete ponijeti svoje spremnike i za ostale namirnice (staklenke, kutije i sl.).

Kupujte češće, ali manje količine hrane. Na taj način izbjeći ćete kvarenje hrane, a smanjit ćete i otpad iz hrane.

Gdje kupovati

Luka Gerlanc / CROPIX

Ilustracija, zadarska tržnica

Rinfuzo trgovine. Potražite trgovine koje imaju rinfuzo punjenje. Punite svoje staklenke, boce, vrećice i ostale trajne spremnike namirnicama kao što su: riža, leća, grah, brašno, kukuruz, bademi, orasi, suho voće i sl. Neke trgovine imaju i širu ponudu kao što su sredstva za higijenu ili hrana za kućne ljubimce.

Kupujte na tržnicama. Svježe voće i povrće kupujte na tržnicama. Na taj način kupujete svježe, sezonsko, lokalno, a po mogućnosti i organsko povrće koje nije zapakirano u svjetlucavu plastiku. Podržite svoje lokalne proizvođače i lokalne grupe razmjene. Naime, u mnogim gradovima su organizirane grupe razmjene gdje unaprijed naručujete svoje “zelene košarice” te ih preuzimate po dogovoru. Na taj način ćete i više i češće kuhati povrtna jela, a ostatke povrća možete i kiseliti kako bi se izbjeglo stvaranje otpada iz hrane.

Što kupovati

Vlado Kos / CROPIX

Ilustracija

Izaberite svježe, sezonsko voće i povrće. Najbolja hrana za vas je ujedno i najbolja hrana za okoliš i za lokalnu ekonomiju. Ako podržavate lokalne proizvođače, hrana je prošla manje kilometara, a novac ostaje u lokalnoj zajednici. Osim voća i povrća, i meso i jaja te ostale namirnice potražite u lokalnoj zajednici. Sigurno su takve namirnice zdravije i kvalitetnije.

Kupujte mlijeko u povratnim staklenim bocama. Potražite u svom gradu opcije za kupovinu mlijeka u tzv. mlijekomatima. Donesite svoju bocu te je napunite svježim mlijekom s domaćih pašnjaka. Primjeri već postoje u Puli i okolici.

Kad kupujete kruh, stavljajte ga u svoju trajnu vrećicu. Dosta trgovina i pekara nudi kupcima pekarske proizvode u vitrinama za samoposlugu. To vam omogućuje da proizvode stavite u svoju trajnu vrećicu.

Što izbjegavati u kupovini

Neja Markičević / Hanza Media

Ilustracija

Izbjegavajte prerađenu hranu. Kupujte u onom dijelu trgovine gdje se nalaze svježe namirnice, voće i povrće, vitrine s mliječnim proizvodima, ribljim i mesnim pultovima. Izbjegavajte prerađenu hranu i proizvode zapakirane u plastičnu ambalažu (sokovi, gotovi zalogaji, konzervirano povrće, polugotova jela i sl.). Smanjite prerađenu hranu, i u vašem kućanstvu će se drastično smanjiti količine plastičnog otpada.

Odustanite ili smanjite korištenje vode u boci. U svijetu se svake minute kupi milijun plastičnih bočica vode. Godišnje se za proizvodnju plastičnih boca potroši 47 milijuna galona nafte. Kvaliteta vode u boci često nije bolje kvalitete od vode iz slavine.

Preskočite upotrebu raznoraznih zaslađenih napitaka iz boce. Ako pijete više vode, pit ćete manje sokova, gaziranih pića i energetskih napitaka. Takvi napitci uglavnom dolaze u plastičnoj ambalaži. Umjesto toga možete i sami napraviti svoju vodu s okusom. Izaberite limun, limetu, mentu, krastavce ili čak i bobice šumskog voća. Ovakvi napitci su zdraviji jer nemaju šećera, a u staklenom vrču mogu biti i prava atrakcija za vaš stol.

U kuhinji

Profimedia, Radko Voleman - ČIF

Ilustracija

Kuhajte. Što više kuhate i koristite svježe namirnice, stvarat ćete manje ambalažnog otpada, a imat ćete i manje otpada od hrane. Ako kuhamo, jedemo zdravije, kupujemo manje hrane, stvaramo manje otpada i izbjegavamo kemikalije i ambalažu koja otpušta štetne tvari u našu hranu. Kuhanje je zdravije, povećava kvalitetu obiteljskog života i povezuje prijatelje.

Koristite trajni pribor za jelo – staklene čaše, keramičke i porculanske čaše i tanjure, metalne vilice, žlice i noževe.

Konzervirajte povrće. Glavica kupusa na sobnoj temperaturi istrulit će u roku od dva tjedna. Sačuvajte razno povrće kiseljenjem. Jednostavan, a egzotičan recept je korejski kimchi (razni ostaci povrća nasjeckani i začinjeni te solju konzervirani) takav recept pogodan je za manje količine povrća koje vam ostaje nakon kuhanja. Također možete raditi i sve vrste naših tradicionalnih zimnica. Razlikujemo uglavnom dva načina kiseljenja, i to: kiseljenje octom i konzerviranje soljenjem. Povrće možete i zamrznuti te koristiti u kuhanju (npr. rajčice, peršin, razno voće i sl.)

Napravite svoj jogurt, kefir, namaz od sira, tune, avokada ili slanca. To su najčešći proizvodi pakirani u plastiku. Od običnog svježeg kravljeg sira moguće je napraviti jednostavne namaze uz malo mašte: dodajte začine ili ajvar, kisele krastavce ili češnjak. I od povrća kao što je patliđan ili tikvica možete napraviti izvrsne namaze. Ako ste hrabri i imate vremena i volje, okušajte se u izradi vlastite ricotte ili mozzarelle. Na internetu možete pronaći niz recepata.

Kompostirajte. U kuhinji nakon kuhanja uvijek imamo puno ostataka povrća, voća i drugog bio-otpada. Čak 30% vaše kućne kante za smeće čini bio-otpad. Kompostiranje u kuhinji može biti jednostavno. Odvajajte ostatke voća, povrća, ljuske od jaja, vrećice čaja, talog kave u jednu posudu koju ćete dnevno prazniti u vrtni ili balkonski komposter.

Koristite trajne, staklene spremnike za hranu. Na taj način ćete u hladnjaku imati bolji pregled namirnica, a i takvi spremnici su manje štetni od plastičnih. Skupljajte prazne staklenke jer su vrlo korisne za razne namjene – od spremanja i konzerviranja ostataka hrane do pakiranja marendi, a u posljednje vrijeme često se koriste i kao čaše.

Izbjegavajte korištenje papirnatih ručnika/ubrusa. Ne samo zato što se troši papir, već su uvijek zapakirani u plastični omot. Koristite platnene kuhinjske krpe koje se mogu prati i koristiti ponovo.Marendu za školu i posao spremite u kutije za marende koje su trajne i napravljene od kvalitetnih materijala. Vodu, čaj i kavu također ponesite u trajnoj ambalaži.

Kupujte pametno i realno. Kada kupujete hranu, nemojte kupiti previše. Planirajte obroke, pripremite detaljan popis za kupovinu. Ponekad nije lako pridržavati se popisa, ali samim pisanjem već ćete smanjiti nepotrebne namirnice ili ćete kupiti manju količinu te izbjeći kvarenje namirnica.

Kada kuhate, ne servirajte prevelike porcije hrane te sačuvajte i pojedite ostatke. Ako ste skuhali previše – pravilno spremite ostatke u hladnjak ili u zamrzivač te ih naknadno pojedite ili od njih napravite novi obrok. Pazite koliko dugo takvi obroci mogu stajati u hladnjaku.

Pazite kako skladištite i spremate namirnice. Iznenadili biste se koliko voća i povrća dulje traje na sobnoj temperaturi nego u hladnjaku (luk, krumpir, citrusi).

Izbjegavajte gomilanje namirnica u hladnjaku i smočnici. Ono što ne vidimo, često i zaboravimo koristiti. Ako su nam hladnjak i smočnica prenatrpani, nećemo znati što sve imamo i nešto ćemo zaboraviti iskoristiti. Neka stvari budu pregledno posložene i držite se principa “što je prvo ušlo, neka prvo izađe”.

Pratite oznake na hrani. Oznaka “upotrijebiti do” označuje do kojeg datuma se namirnice mogu iskoristiti, a oznaka “najbolje upotrijebiti do” označuje da se namirnica može koristiti, ali kvaliteta namirnice može biti umanjena (boja, okus, nutritivna svojstva), no i dalje je sigurna za jelo. “Vjerujte svojim osjetilima, pomirišite, opipajte i probajte namirnicu prije jela.”

Konzervirajte i kiselite hranu. Konzerviranjem možete produžiti vijek trajanja namirnice, a ujedno spremate odličnu zimnicu: marmelade, kiseli krastavci, umak od rajčice (šalša), ajvar...

U kupaonici

Marko Todorov / CROPIX / CROPIX

Prirodna kozmetika Biobaza koju proizvodi tvrtka Magdis

Čistite kupaonicu prirodnim sredstvima koja imate kod kuće kao što su soda bikarbona, bijeli ocat, prirodni sapun i kristalna soda. Rezultati su odlični, a možete pronaći različite recepte i kombinacije za čišćenje na ovoj bazi. U drogerijama možete pronaći velika pakiranja sode bikarbone, a u poljoprivrednim apotekama i trgovinama boja i lakova možete pronaći kristalnu sodu tj. sodu za pranje. Sodu za pranje možete i sami napraviti od 1 kg sode bikarbone koja se u pećnici peče sat vremena na najvišoj temperaturi u metalnom plehu. Kad se ohladi spremna je za uporabu.

Koristite prirodnu kozmetiku. Tržište kozmetike proizvodi tone plastičnog otpada, a pojedini sastojci također su upitni. Za okoliš, a i za naše zdravlje, posebno su štetni proizvodi koji sadrže mikrogranule; to su najčešće gelovi za tuširanje s efektom pilinga, paste ze zube, piling za lice i sl. Te su čestice ustvari mikroplastika koja iz odvoda naše kupaonice završava direktno u rijekama i morima jer je presitna da bi je pročišćivači filtrirali. Te čestice, koje osim plastike nerijetko sadrže i druge štetne kemikalije, ribe često gutaju te one tako postaju dio našeg hranidbenog lanca. Prirodni kozmetički proizvodi ne sadrže sastojke štetne i problematične za prirodu, a što je najvažnije, prirodna kozmetika ne sadrži mikroplastiku. Proizvođači prirodne kozmetike vrlo često paze i na vrstu ambalaže.

Uradi sam prirodna kozmetika. Reklama za industrijsku kozmetiku toliko je jaka da smo zaboravili kako većinu preparata koji se, navodno, nalaze u tim proizvodima imamo u smočnici ili vrtu i možemo ih, uz malo znanja i angažmana, proizvesti kod kuće. Piling za tijelo od smeđeg šećera, meda, malo maslinovog ulja i dvije tri kapi eteričnog ulja ruža. Maslinovo ulje za lice ili kokosovo ulje za kosu i tijelo... Ima puno mogućnosti, neke su vrlo jednostavne dok za neke treba malo više angažmana i edukacije. Osnovni sastojci “uradi sam” prirodne kozmetike su: maslinovo ulje, bademovo ulje, kokosovo ulje, shea maslac, kokosov malsac, pčelinji vosak i dr.Okrenete li bilo koji industrijski proizvod, na deklaraciji ćete naići na niz dodataka koji ih drže stabilnima i nekvarljivima, ali su i štetni po naše zdravlje, poput soda lauril sulfata, propilen i butilen glikola, rafiniranih ulja ili benzoin peroksida. Sva kozmetika najčešće dolazi pakirana u plastiku, korištenjem prirodne kozmetike izbjegavamo gomilanje plastične ambalaže.

Povratak krutih sapuna. Zbog tekućih sapuna troši se jako puno plastike - i boca i pumpica su plastični. Koristite krute sapune. Postoji velik izbor prirodnih sapuna. Čak i šampone za kosu danas možete pronaći u krutom stanju.

Izaberite platnene pelene. Danas je moguće pronaći niz linija platnenih pelena koje su napravljene od pamuka i mogu se jednostavno prati i održavati. Mnoge udruge, zadruge i društvena poduzeća promoviraju korištenje platnenih pelena te pružaju edukaciju i podršku, a ujedno zapošljavaju i teško zapošljive osobe.

Garderoba

Steven Saphore / REUTERS

Ilustracija

Reducirajte. Iskreno procijenite sadašnje stanje vašeg ormara: koliko je odjeće koju uistinu nosite, a koliko toga čeka bolje dane ili manju kilažu? Poklonite prijateljima, donirajte ili reciklirajte sve ono što ne nosite i što vam ne treba. Na taj ćete način imati bolji pregled nad odjećom koju već posjedujete i rado nosite i izbjeći nepotrebno kupovanje.

Primijenite “test od 30 nošenja”. Prije svake kupovine zapitajte se: hoću li to obući najmanje 30 puta? Odlučite se za kupnju samo ako ste apsolutno sigurni da je odgovor da.

Informirajte se. Potražite informacije o proizvođačima čiju odjeću kupujete i njihovoj uključenosti u održivu proizvodnju: koriste li organski pamuk, imaju li radnici koji šivaju njihovu odjeću dobre radne uvjete, koriste li dječju radnu snagu... Kao potrošači imamo moć nagraditi proizvođače za njihove napore za zdraviju, pravedniju i ekološki prihvatljivu proizvodnju ili kazniti one koji se tome ne žele približiti. Iskoristimo je!

Kupujte rabljenu odjeću i sudjelujte na sajmovima razmjene. Na taj ćete način produžiti vijek upotrebe nekog predmeta, smanjiti potrebu za proizvodnjom nove odjeću i, ne najmanje važno, uštedjeti.

Produžite trajnost svoje odjeće. Isplati se uložiti novac u skuplji proizvod koji će biti kvalitetniji, duže trajati i koji ćete vjerojatno više cijeniti i čuvati te duže koristiti. Ako zbrojite koliko “jeftinih” komada odjeće niste kupili jer ste se odlučili za jedan kvalitetan proizvod, vjerojatno ćete biti i u financijskom dobitku, a svakako ćete pozitivno utjecati na okoliš. Pridržavajte se uputa za pranje i glačanje, perite i sušite odjeću naopako i sl.

Zakrpajte i popravite. Nemojte odmah baciti odjeću koja je potrgana nego je pokušajte zakrpati ili zašiti, a obuću odnesite k postolaru.

Reciklirajte. Odjeću koja se ne može donirati ili razmijeniti nemojte baciti u miješani komunalni otpad, odnesite je do kontejnera za tekstil.

Izvan kuće

Getty Images/iStockphoto

Ilustracija

Unaprijed obavijestite prodavače ili konobare o svojim navikama. Primjerice kada naručujete piće u kafiću unaprijed recite da vam ne treba slamka ili ako uzimate ostatke hrane u restoranu napomenite da imate svoju kutiju. U trgovini unaprijed recite da vam ne treba plastična vrećica.

Koristite pamučne maramice. Umjesto vlažnih i papirnatih maramica koristite pamučne. Nekada su maramice bile sastavni dio osobne higijene te smo ih imali u svakom džepu ili torbici, raznih dezena i materijala.

Rođendani i proslave. Iako jednokratna plastika ima niz prednosti kada organiziramo razne proslave, nakon zabave ostaje nam gomila otpada koja se većinom ni ne može reciklirati. Stoga se odlučite za trajni pribor. Poklanjajte nematerijalne poklone – karte za predstave, kina, izlete, poklon bonovi i sl.

Što mogu učiniti već danas?

Tomislav Kristo / CROPIX

Skladište Igora Receka

Akcije prikupljanja - sudjeluj na događajima prikupljanja i doniranja odjeće i obuće, knjiga, alata, namještaja ili drugih predmete društvenim poduzećima, školama, vrtićima ili centrima ponovne uporabe.

Dvorišne rasprodaje - sudjeluj ili organiziraj događaje razmjene odjeće, knjiga i drugih uporabnih predmeta bez novca, uz glazbu, druženje, hranu i piće u svom dvorištu, ulici, kvartu, društvenom centru...

Kreativne radionice, izložbe, modne revije - sudjeluj ili organiziraj događaje predstavljanja i/ili izrađivanja kreativnih uporabnih predmeta od otpada.

Repair cafe - sudjeluj na radionicama i sajmovima na kojima se popravljaju razni uporabni predmeti, električni i elektronički uređaji.

Kutija za dijeljenje (give box) - osmisli mjesta na kojima svatko može ostaviti ono što mu ne treba, a uzeti ono što mu treba (knjige, slikovnice, stripove).

Izradi ambalažu od otpadnom materijala - sudjeluj na radionicama izrade kutija i spremnika za zamatanje novogodišnjih ili rođendanskih poklona, čuvanje suhe hrane, nakita i sl.

Akcije ponovne uporabe uredskog materijala - sudjeluj na događajima doniranja i poklanjanja neiskorištenog ili poluiskorištenog, ali još upotrebljivog uredskog materijala.