Prema riječima predsjednika Udruge poslodavaca u obrazovanju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Mislava Balkovića, glavni izazov za akademski sektor u zemlji u nastupajućim recesijskim vremenima biti će pad novih prijava i upisa u obrazovanju odraslih.
- Pad novih prijava i novih upisa u obrazovanju odraslih ovisiti će o dubini recesije u koju ćemo ući. Najviše će ipak biti pogođeni programi koje naručuju poslodavci. Naime, već sada je vidljiv značajan pad upisa, a negdje i potpuna nemogućnost provedbe programa – kazao nam je Balković.
Kao primjer pada prijava i upisa u obrazovanju odraslih predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju navodi program za profesionalne vozače i druge programe koji kod upisa traže liječničko uvjerenje gdje se, navodi, bilježi pad upisa od 100 posto. Programi, dodaje, kojima se usvajaju poslovna i slična znanja u kojima je moguća provedba on-line nastave bilježi se trenutno pad upisa od sedamdeset do devedeset posto.
Ocjenjujući daljnji razvoj situacije u obrazovanju u cjelini, Balković, kako ističe, sukladno anketiranju članova Udruge, očekuje značajne poteškoće za ovu djelatnost do kraja ove akademske godine, ali još više u idućoj akademskoj godini.
- Posljedice pandemije posebno će se odraziti na naše temeljne djelatnosti koje su zapravo razni oblici organizirane nastave u učionicama i radionicama koji su trenutno zaustavljeni odlukom Vlade. Očekujemo i dugoročne negativne posljedice radi očekivanog pada platežne sposobnosti studenata odnosno polaznika, njihovih roditelja i poslodavaca, posebno kod obitelji ili kompanija koje ovise o prihodu iz turizma i drugih teško pogođenih djelatnosti – kaže naš sugovornik.
U području osnovnog i srednjeg obrazovanja Udruga poslodavaca u obrazovanju očekuje poteškoće u naplati i pad prihoda od već upisanih učenika kao i smanjenje broja novih upisa u iduću školsku godinu.
- U jesen, ukoliko se epidemiološka situacija normalizira i ukoliko se omogući izvođenje nastave u učionicama očekujemo poboljšanje stanja. Ipak, zbog očekivane recesije i štednje u gospodarskom sektoru procjena je da bi se broj novoupisanih mogao vratiti tek na oko polovice prošlogodišnjeg broja polaznika – dodaje Balković.
Na pitanje kojim mjerama Vlada može pomoći izbjegavanju negativnih scenarija koje spominje HUP po pitanju obrazovanja, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju kaže kako su dobra osnova socijalne mjere koje Vlada već provodi i potpora za očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu, ali da su, smatra, potrebne dodatne mjere.
- Potrebna su, među ostalim, pokretanja ozbiljnih državnih ulaganja u obrazovanje i prekvalifikacije nezaposlenih, moratorija na otplate kredita u minimalnom trajanju od 12 mjeseci, oslobađanja ustanova privatnog obrazovanja od plaćanja najma državnih i gradskih prostora, koje te ustanove trenutno i tako ne mogu koristiti za svoju osnovnu djelatnost – predlaže Balković.
Kao dodatne mjere države za pomoć sustavu obrazovanja naš sugovornik navodi i (su)financiranje troškova platformi za konferencijsku nastavu i online učenje za vrijeme kad je nastava u učionicama onemogućena te umanjenja ili privremeno ukidanje poreza na ugovore o djelu.
- Veliki broj nastavnika upravo izvodi nastavu temeljem ugovora o djelu. Potrebna je, konačno, i privremena obustava odnosno mirovanje re-akreditacijskih postupaka koji u trenutnim uvjetima za mnoge ustanove nisu provedivi – ističe Balković.
Kad je u pitanju on-line nastava u uvjetima zaštite od koronavirusa kao zamjena za klasičnu nastavu u učionicama i laboratorijima, naš sugovornik potvrđuje kako je to trend koji je na djelu.
- Prema mojim saznanjima većina visokoškolskih programa se provodi kroz neki oblik on-line nastave. Isto je i kod programa u osnovnim i srednjim školama. Kod obrazovanja odraslih je za neke programe moguć takav pristup i oni se uglavnom i dalje provode, dok je provedba pojedinih programa potpuno zaustavljena jer za njih on-line pristup nije adekvatan supstitut – kazao nam je Balković.
Komentirajući odnos on-line i nastave u učionicama, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju napominje kako je za pojedine teme i programe moguće dobiti jednake ili vrlo usporedive didaktičke učinke kao i kod nastave u učionici, ali, ističe, samo ako se on-line nastava provodi na odgovarajući način i ako se koriste napredni pristupi poput on-line nastave uživo koju provode za to educirani nastavnici.
- Neka znanja i vještine koje traže rad u laboratorijima ili sa specifičnom opremom nije moguće kvalitetno stjecati kroz on-line pristup. Ono što danas imamo prilike vidjeti je mnogo različitih pristupa on-line nastavi od kojih su neki provedeni ozbiljno i daju zadovoljavajuće rezultate, a drugi su daleko od toga – ocjenjuje naš sugovornik.
Balković skreće pozornost na činjenicu da uspjeh on-line nastave ovisi o spremnosti ustanova na tu promjenu te o njihovim organizacijskim kapacitetima. Pritom izražava uvjerenje da će polaznici i studenti koji danas pohađaju on-line nastavu znati prepoznati jesu li se njihove ustanove ozbiljno organizirale ili su provedbi on-line nastave pristupile uglavnom kako bi zadovoljile formu, prepuštajući, kaže, gotovo sve individualnom pristupu pojedinog nastavnika.
Analizirajući ukupne posljedice krize izazvane koronavirusom na gospodarstvo i tržište rada, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju pri HUP-u ocjenjuje da će kriza sigurno u nekoj mjeri promijeniti način na koji smo do sada živjeli i radili te će mnogi potražiti nove poslove u sektorima koji će se brže oporavljati i koji su manje osjetljivi na ovu vrstu krize.
- Vjerujemo da će doći do potražnje za novim znanjima i vještinama koje sektor obrazovanja može pružiti. Pravo je pitanje koliko će takva znanja biti dostupna odnosno kako će oni koji primjerice izgube posao ili rade uz minimalnu plaću financirati obrazovanje koje bi ih vratilo u zaposlenost odnosno na dobro plaćeni posao – kaže Balković.
S obzirom na naznačene očekivane promjene na tržištu rada, Udruga poslodavaca u obrazovanju predlaže da se iz javnih sredstava u određenom dijelu studentima sufinanciraju školarine za studiranje i na privatnim visokim učilištima, baš kao što to država, ističu, već danas čini studentima na državnim ustanovama i kao što je to primjerice slučaj s kupnjom prve nekretnine za mlađe osobe.
- Opcija koja bi također mogla pomoći kako u visokom tako i u obrazovanju odraslih je osiguravanje sufinanciranih studentskih i polazničkih kredita za školovanje uz kamatu kakva je ponuđena kroz ESIF zajmove gospodarstvu – komentira Balković.
U Udruzi poslodavaca u obrazovanju apeliraju na pomoć države građanima koji će radi krize imati potrebu mijenjati karijeru i stjecati nova znanja i kvalifikacije kako bi se što brže ponovo vratili u zaposlenost.