Kućanstva Vukovarsko-srijemske županije koja štede novac u banci u prosjeku na računima (štedni, tekući i žiro) imaju 19.200 kuna, dok oni u Istri raspolažu sa 3,5 puta većim iznosom, odnosno oko 70 tisuća kuna. Tako pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore o raznolikosti i gospodarskim potencijalima županija, a iz koje proizlazi da hrvatsko kućanstvo u prosjeku u bankama drži 45 tisuća kuna. Međutim, istodobno je prisutan veliki jaz u bogatstvu građana između pojedinih regija, a podjela je posebno uočljiva između kontinentalne i jadranske Hrvatske.
Kada bi se isključio Grad Zagreb u kojem je 28 posto svih depozita, u kontinentalnoj Hrvatskoj je štednja po stanovniku čak 45 posto niža u od one u sedam županija jadranske Hrvatske. Glavni razlog tome treba tražiti u činjenici da kućanstva na Jadranu imaju mogućnost povećati svoj kućni budžet kroz različite turističke aktivnosti.
Visina štednje građana u pojedinoj regiji u velikoj mjeri odražava i ekonomsku snagu županija. Grad Zagreb ima najveći BDP po stanovniku i ukupno čini trećinu nacionalnog bogatstva, ali po štednji su ga ipak pretekli Istrijani koji po visini BDP-a zauzimaju drugo mjesto. Najmanji BDP po stanovniku imaj Virovitičko-podravska županija, a predzadnja je Požeško-slavonska koja je, pak, po visini štednje ipak nešto bolje plasirana.
S padom kamatnih stopa na štednju proteklih godina pao je i interes građana za oročavanje novca, ali ne i za čuvanje novca u bankama. Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili 201,5 milijardi kuna, što znači da su u godinu dana porasli 7,5 milijardi kuna ili 3,9 posto. Time je nastavljen solidan rast depozita na godišnjoj razini koji traje još od prosinca 2011. godine. Posljednja istraživanja su pokazala da oko četvrtine ispitanika štedi više nego prijašnjih godina, prvenstveno uslijed povećanih prihoda. Iako je smanjenje kamatnih stopa neke građane ponukala da potraže alternativne oblike štednje, poput investicijskih fondova u ulaganja u dionice, to ipak nije uzelo značajnijeg maha, pa se višak novca i dalje slijeva u banke.
Analiza Hrvatske gospodarske komore o raznolikostima i gospodarskim potencijalima županija