HUP-ov okrugli stol

Od zdravstvenog turizma mogli bismo ubrati milijardu eura, Lošinj je pravi primjer

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.11.2018. u 17:01

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.11.2018. u 17:01

Zagreb, 191118.
HUP, Green Gold.
Okrugli stol na temu Poticanje i razvoj gospodarstva kroz ulogu privatnog zdravstva.
Na fotografiji: Gari Cappelli, Jadranka Primorac i Milan Kujundzic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Gari Cappelli, ministar turizma, Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice sv. Katarina, Milan Kujundžić, ministar zdravstva

Privatno zdravstvo značajan je igrač u hrvatskom gospodarstvu, no treba mu veća podrška države kako bi mogao dalje.

Velike prilike za daljnji razvoj privatne zdravstvene ustanove vide i u zdravstvenom turizmu, od kojeg bi Hrvatska, vjeruju, mogla ostvariti milijardu eura prihoda. Poruka je to s okruglog stola “Poticanje i razvoj gospodarstva kroz ulogu privatnog zdravstva”, koji je jučer organizirao HUP.

Analiza koju su proveli HUP i Bisnode potvrdila je da javno i privatno zdravstvo ne startaju s istih pozicija. Za početak, požalili su se šefovi privatnih zdravstvenih ustanova, država ih prilikom plaćanja poreza na dobit tretira kao i sve ostale gospodarske subjekte, a u drugim se situacijama tretiraju kao ustanove i ne mogu slobodno raspolagati dobiti. Onemogućeno im je i korištenje fondova EU. Stoga u HUP-u traže da se usklade zakoni o ustanovama i o trgovačkim društvima, kao i da zdravstvo može ravnopravno koristiti poticaje za ulaganja.

Uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sustav

Privatne zdravstvene ustanove suočavaju se s problemima i preprekama iako su lani ostvarile prihode od gotovo 2,7 milijardi kuna i imaju više od 7500 zaposlenih, a njihove su investicije lani premašile 330 milijuna kuna, žale se u krovnoj poslodavačkoj udruzi. Štoviše, kako je istaknula Jadranka Primorac, predsjednica HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb i članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, u ovoj i idućim godinama može se očekivati daljnji rast i prihoda, i broja zaposlenih, i investicija. U Hrvatskoj je lani poslovalo ukupno 1239 privatnih zdravstvenih ustanova.

- Usluga kod privatnika za državu je najjeftinija jer ne mora investirati ni u opremu, ni u kadar, ni u bolovanja. Za pacijenta je najvažnije da dobije primjerenu i kvalitetnu uslugu - poručila je Primorac i dodala da treba dalje generirati uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sustav.

 

- Izvrsni ljudi nam odlaze i uskoro ćemo postati zemlja prosječnih ljudi. Nema više vremena - istaknuo je Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin.

- Liste čekanja kod nas su predugačke. Sve što se čeka dulje od tri mjeseca trebalo bi biti usmjereno na privatno zdravstvo i zasigurno će se smanjiti to opterećenje na javni sektor - predložio je Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice Svjetlost, požalivši se i da, sukladno postojećoj regulativi oko fondova EU, “traktor možemo kupiti, a CT ne”.

Lošinj iskoristio priliku

- To je jedan od modela koji se razmatra - odgovorio mu je Milan Kujundžić, ministar zdravstva.

Dodao je kako u Hrvatskoj ima mjesta za privatni zdravstveni sustav, kao i za razvoj zdravstvenog turizma.

- Osnova je sačuvati javno zdravstvo, dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava, no to ne znači da ne postoji prostor i za privatni, a posebno za zdravstveni turizam - naglasio je Kujundžić.

I ministar turizma Gari Cappelli vjeruje da u Hrvatskoj postoji velik prostor za razvoj zdravstvenog turizma. Lošinj je, rekao je, ranije u zimskim mjesecima upravo zbog zdravstvenog turizma ostvarivao i po 250.000 noćenja. Sam zdravstveni turizam u svijetu danas raste po velikim stopama.

- Turistički djelatnici podržavaju zdravstveni turizam - zaključio je Cappelli i dodao da se sada ulaže i u promociju zdravstvenog turizma.

Tagovi