HUP-ov okrugli stol

Od zdravstvenog turizma mogli bismo ubrati milijardu eura, Lošinj je pravi primjer

Također, zaključili su da privatno zdravstvo treba veću podršku države za nastavak rasta
Gari Cappelli, ministar turizma, Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice sv. Katarina, Milan Kujundžić, ministar zdravstva
 Ranko Šuvar / CROPIX

Privatno zdravstvo značajan je igrač u hrvatskom gospodarstvu, no treba mu veća podrška države kako bi mogao dalje.

Velike prilike za daljnji razvoj privatne zdravstvene ustanove vide i u zdravstvenom turizmu, od kojeg bi Hrvatska, vjeruju, mogla ostvariti milijardu eura prihoda. Poruka je to s okruglog stola “Poticanje i razvoj gospodarstva kroz ulogu privatnog zdravstva”, koji je jučer organizirao HUP.

Analiza koju su proveli HUP i Bisnode potvrdila je da javno i privatno zdravstvo ne startaju s istih pozicija. Za početak, požalili su se šefovi privatnih zdravstvenih ustanova, država ih prilikom plaćanja poreza na dobit tretira kao i sve ostale gospodarske subjekte, a u drugim se situacijama tretiraju kao ustanove i ne mogu slobodno raspolagati dobiti. Onemogućeno im je i korištenje fondova EU. Stoga u HUP-u traže da se usklade zakoni o ustanovama i o trgovačkim društvima, kao i da zdravstvo može ravnopravno koristiti poticaje za ulaganja.

Uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sustav

Privatne zdravstvene ustanove suočavaju se s problemima i preprekama iako su lani ostvarile prihode od gotovo 2,7 milijardi kuna i imaju više od 7500 zaposlenih, a njihove su investicije lani premašile 330 milijuna kuna, žale se u krovnoj poslodavačkoj udruzi. Štoviše, kako je istaknula Jadranka Primorac, predsjednica HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb i članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, u ovoj i idućim godinama može se očekivati daljnji rast i prihoda, i broja zaposlenih, i investicija. U Hrvatskoj je lani poslovalo ukupno 1239 privatnih zdravstvenih ustanova.

- Usluga kod privatnika za državu je najjeftinija jer ne mora investirati ni u opremu, ni u kadar, ni u bolovanja. Za pacijenta je najvažnije da dobije primjerenu i kvalitetnu uslugu - poručila je Primorac i dodala da treba dalje generirati uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sustav.

- Izvrsni ljudi nam odlaze i uskoro ćemo postati zemlja prosječnih ljudi. Nema više vremena - istaknuo je Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin.

- Liste čekanja kod nas su predugačke. Sve što se čeka dulje od tri mjeseca trebalo bi biti usmjereno na privatno zdravstvo i zasigurno će se smanjiti to opterećenje na javni sektor - predložio je Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice Svjetlost, požalivši se i da, sukladno postojećoj regulativi oko fondova EU, “traktor možemo kupiti, a CT ne”.

Lošinj iskoristio priliku

- To je jedan od modela koji se razmatra - odgovorio mu je Milan Kujundžić, ministar zdravstva.

Dodao je kako u Hrvatskoj ima mjesta za privatni zdravstveni sustav, kao i za razvoj zdravstvenog turizma.

- Osnova je sačuvati javno zdravstvo, dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava, no to ne znači da ne postoji prostor i za privatni, a posebno za zdravstveni turizam - naglasio je Kujundžić.

I ministar turizma Gari Cappelli vjeruje da u Hrvatskoj postoji velik prostor za razvoj zdravstvenog turizma. Lošinj je, rekao je, ranije u zimskim mjesecima upravo zbog zdravstvenog turizma ostvarivao i po 250.000 noćenja. Sam zdravstveni turizam u svijetu danas raste po velikim stopama.

- Turistički djelatnici podržavaju zdravstveni turizam - zaključio je Cappelli i dodao da se sada ulaže i u promociju zdravstvenog turizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 10:00