Zračni promet

'Najgora godina u povijesti zrakoplovne industrije' Kompanije zabilježile rekordne gubitke

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

10.6.2020. u 11:13

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

10.6.2020. u 11:13

, Image: 34907569, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Avion Ryanaira

Kriza uzrokovana koronavirusom zrakoplovnim će kompanijama uzrokovati rekordni godišnji gubitak od 84 milijarde dolara te će se 2020. pamtiti kao "najgora godina u povijesti zrakoplovne industrije", objavila je Međunarodna udruga za zračni promet (IATA).

I dok se oporavak zrakoplovnih putovanja ubrzava u Aziji te ponovo postupno uspostavlja u Europi i Sjevernoj Americi, aviokompanije broje troškove višetjednog izgubljenog poslovanja, povećanu gomilu duga i smanjene izglede buduće potražnje.

"Financijski ćemo 2020. pamtiti kao najgoru godinu u povijesti zrakoplovne industrije", kazao je glavni direktor IATA-e Alexandre de Juniac.

Ipak, u IATA-i očekuju se da će iduće godine zračni putnički promet porasti za 55 posto, s depresivne ovogodišnje razine, no to će i dalje biti 29 posto ispod razine iz 2019. godine.

Ta udruga u svojoj ažuriranoj procjeni prognozira da će zrakoplovni sektor i u 2021. godini bilježiti gubitak i to od najmanje 15,8 milijardi američkih dolara. Tako će ukupni gubitci zbog koronakrize doseći blizu 100 milijardi dolara gubitaka.

Naime, čak i na tržištima na kojima je zaraznost Covidom-19 naglo pala, zrakoplovne tvrtke i dalje su suočene s nizom ograničenja putovanja i oprezom potrošača.

Britanske vlasti tako su uvele karantenu u trajanju od 14 dana za putnike koji slijeću u tu zemlju, što je izazvalo ljute reakcije turističke industrije i prijetnje sudskim postupcima pa se razmatra ublažavanje takvog režima u korist uspostave "zračnih koridora" do dogovorenih odredišta.

IATA apelira na vlade da se suzdrže od karantenskih mjera koje odvraćaju većinu putnika od putovanja, ustvrdivši da su sigurnosne mjere u avionu, uključujući i obavezne maske, adekvatne.

"Takve bi mjere trebale vladama dati sigurnost da mogu otvoriti granice bez karantenskih mjera", rekao je De Juniac.