Burze tonu

Na burzama strah od širenja 'turske zaraze', ulagači se boje usporavanja kineskog rasta

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 8:46

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 8:46

Umit Bektas / Reuters / Profimedia, Eyevine, Alamy

Recep Tayyip Erdogan, njujorška burza i elektrana u Kini

Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad još od kraja lipnja, dok su ostali indeksi bili u znatnom minusu zato što su investitori bježali od rizičnih ulaganja uslijed eskalacije trgovinskih napetosti.

S&P 500 indeks spustio se za 0,76 posto, na 2,818 boda, dok je njujorški Dow Jones oslabio za 0,54 posto na 25,162 boda, a Nasdaq za 1,23 posto na 7,774 boda.

Trgovinske su napetosti intenzivirane nakon odluke turskog predsjednika Tayyipa Erdogana da udvostruči carine na uvoz nekih američkih proizvoda, dok je Kina podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog američkih trgovinskih politika.

Cijene dionica industrijskih kompanija, ponajviše senzitivnih na carine, pale su u prosjeku za 0,5 posto.

- Kombinacija straha od širenja zaraze izvan granica Turske i mogućnost gospodarskog usporavanja Kine uznemirili su tržišta diljem svijeta – ocjenjuje JJ Kinahan, tržišni strateg pri TD Ameritradeu.

Pale dionice energetskih kompanija

Znatno su pale i cijene dionica energetskih kompanija, u prosjeku za 3,5 posto, nakon što je dan ranije cijena barela američke nafte potonula 3,2 posto uslijed neočekivanog skoka američkih zaliha goriva. Riječ je o najvećem padu cijena dionica energetskog sektora od 5. veljače.

Još veći gubitak pretrpjele su dionice metalskih i rudarskih kompanija, u prosjeku za 4,8 posto. Tim dionicama odmogao je kratki skok dolarovog indeksa na najvišu razinu u zadnjih 13 mjeseci, prije nego se ponovno spustio, završivši dan gotovo bez promjena.

Dobrih vijesti nije bilo niti iz korporativnog sektora. Kineska tehnološka kompanija Tencnet izvijestila je o prvom padu profita u proteklih gotovo 13 godina. To je spustilo cijene Tencentovih dionica za gotovo 10 posto, a negativno je utjecalo i na izvedbu cijelog tehnološkog sektora, pri čemu je cijena dionice južnokorejskoj Samsunga pala na najnižu razinu u zadnjih godinu dana.

Među većim gubitnicama bila je i dionica Tesle, spustivši se za 2,6 posto, jer je američka Komisija za vrijednosnice poslala subpoenu kompaniji vezano uz najavu izvršnog direktora Elona Muska da planira delistirati kompaniju s burze.

Europske burze potonule

Na europskim burzama, pak, srijeda je bila najlošiji dan još od objave rezultata britanskog referenduma o izlasku iz EU.

Pod pritiskom odluke Turske da udvostruči carine na uvoz automobila, duhanskih proizvoda i alkohola iz SAD-a, londonski FTSE indeks potonuo je 1,5 posto, na 7.497 bodova.

Frankfurtski DAX spustio se 1,6 posto, na 12.163 boda, a pariški CAC za 1,8 posto na 5.305 bodova.

Azijske burze oporavile su se u četvrtak s najnižih razina u zadnjih godinu dana, nakon što je službeni Peking objavio da će održati trgovinske razgovore s Washingtonom, no najvažniji indeksi i dalje su u minusu u odnosu na dan ranije zbog krize u Turskoj i straha od gospodarskog usporavanja Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 7,00 sati bio je u minusu 0,3 posto. Iako na gubitku u odnosu na dan ranije, ublažio je prijepodnevni minus od 1,1 posto, oporavivši se tako s najniže razine od 11. kolovoza lani. Japanski Nikkei, koji je tijekom jutarnje trgovine bio u minusu i 1,5 posto, oko 7,00 sati bio je u plusu 0,2 posto.

Pregovori Pekinga i Washingtona

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak da će kineska delegacija sudjelovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Washingtonu krajem kolovoza.

Kinesku delegaciju predvodit će zamjenik ministra trgovine Wang Shouwen, a američku pomoćnik ministra financija zadužen za međunarodne poslove David Malpass, priopćilo je kinesko ministarstvo. Posljednja runda trgovinskih razgovora između dvije gospodarske sile održana je početkom lipnja.

Iako tijekom prethodnih runda razgovora nije bio postignut neki veći napredak, Bijela kuća je 3. kolovoza priopćila da je SAD otvoren za daljnje razgovore s Kinom o tome kako riješiti trgovinske napetosti.

Ne bude li postignut napredak u tim kinesko-američkim trgovinskim razgovorima, obje zemlje uvest će dodatne carine, nakon što je 6. srpnja SAD već nametnuo carine na 34 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking odmah uzvratio istom mjerom.

Washington je naime najavio da će aktivirati dodatne carine na 16 milijardi dolara vrijednu kinesku robu 23. kolovoza, a Peking je najavio da će odgovoriti istom mjerom.Zasebno, Kina je ranije objavila kako planira uvesti i dodatne carine na 5.207 američkih proizvoda ukupne vrijednosti od 60 milijardi dolara, koje bi obuhvatile širok raspon proizvoda, od LNG-a do letjelica. Ta najava bila je odgovor na prijetnju SAD-a da će povećati carine na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineske robe s 10 na 25 posto.

Ranjivo tržište

Vijest o idućoj rundi trgovinskih pregovora između Kine i SAD-a ojačala je kineski juan prema dolaru na 6,9165 juana za dolar, dok je šangajski burzovni indeks, nakon jutrošnjeg minusa od 1,8 posto, sada u plusu 0,6 posto.

U međuvremenu, ojačali su i američki terminski indeksi, pa je tako terminski Dow Jones, nakon jučerašnjeg pada od 0,54 posto, sada u plusu za 0,45 posto.

Ipak, unatoč ublažavanju burzovnih gubitaka, tržišta kapitala i dalje su ranjiva na bilo kakve znakove usporavanja kineskog gospodarstva, kao i na tursku valutnu krizu, a investitori se zbog svega toga drže na oprezu.

- Negativne vijesti koje dolaze svaki da iz Turske i Kine uznemiruju globalna tržišta - upozorava Norihiro Fujito, strateg pri Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securitiesu.

- Također, i šok vezan uz prvi pad neto dobiti Tencenta u zadnjih 13 godina podsjeća investitore da trgovinske tenzije između SAD-a i Kine počinju narušavati zdravlje čak i tehnoloških kompanija, koje su dosad bile glavni pokretač uzeta na Wall Streetu - dodaje.