Kako se mijenjaju plaće

Mađarski i hrvatski radnici u gospodarstvu u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 14:42

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 14:42

Workers pave a road on a newly constructed bridge over the Danube River, that links Calafat in Romania to Vidin in Bulgaria, before its inauguration, 320 km (199 miles) southwest of Bucharest, May 8, 2013. The bridge, measuring 2km (1.24 miles) long and built with a budget of 275 million euros ($362 million), is the biggest construction project in Bulgaria and one of the most important projects supported by the European Union, constructors said. It includes a road and railway track. REUTERS/Bogdan Cristel (ROMANIA - Tags: SOCIETY TRANSPORT) - GM1E959015N01
Bogdan Cristel / REUTERS

Ilustracija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u kolovozu je iznosila 6264 kune, što je 4,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Od siječnja do kolovoza u odnosu na isto razdoblje lani, nominalno je rasla 4,6 posto.

Podaci Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije pokazuju da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila 1138,3 eura, po čemu je bila iza Slovenije u kojoj je iznosila 1650,8 eura. Može se zaključiti da plaće solidno rastu te je, unatoč ekonomskom zaostajanju za usporedivim zemljama, Hrvatska zadržala visoku poziciju po visini plaće. Međutim, u posljednjem desetljeću dinamika rasta plaća između Hrvatske i ostalih novih članica EU bitno se razlikuje.

Kada se gledaju plaće u gospodarstvu, radnici u Mađarskoj i Hrvatskoj u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine (7,9 posto i 3,3 posto), a u pojedinim su zemljama plaće u desetogodišnjem razdoblju gotovo udvostručene. Od 2008. do 2017. godine, prema podacima Eurostata, prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu, izračunata kao omjer ukupno isplaćenih mjesečnih naknada i broja zaposlenih, najviše je porasla u Bugarskoj, zemlji koja ima najniže plaće u EU, za čak 93,9 posto. Na drugome mjestu je Slovačka s povećanjem plaća od 43,5 posto, a slijedi Rumunjska, u kojoj su povećane 31,3 posto.

Unatoč tome što prosječna plaća hrvatskog radnika lani još nije bila dosegnula pretkriznu razinu, ona je i dalje u gornjem dijelu ljestvice, na četvrtome mjestu. Prije deset godina najveće plaće u gospodarstvu imali su Slovenci i Hrvati, ali u međuvremenu su radnici Češke i Slovačke pretekli one iz Hrvatske.

Zemlje srednje i istočne Europe nekad su privlačile investicije jeftinom radnom snagom, a za konkurentnost ekonomija bilo je najvažnije da plaće ne rastu brže od produktivnosti. Međutim, plaće je prema gore počeo gurati i nedostatak radne snage. Jedino je Poljska uspjela obuzdati njihov rast zahvaljujući većem priljevu radnika iz Ukrajine. Rješenje se traži u promjeni ekonomskog modela, prema tehnološkim inovacijama i proizvodima s većom dodanom vrijednosti, koji se bolje podudaraju s razinom plaća. Hrvatska više ne odudara po skupoći radne snage, ali teško se uklapa i u novu fazu ekonomskog razvoja regije.