Business outlook 2019.

Kako su domaći menadžeri zadovoljni 2018. godinom i što prognoziraju za 2019.?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2018. u 15:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2018. u 15:20

Rear view of businessman looking at the city view from the top of a modern building, Image: 334978713, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Osam uglednih ekonomista i 937 menadžera dalo je za prvi broj Business Outlooka ocjene za 2018. i prognoze za 2019. Ti odgovori oslikavaju umjerenu konjunkturu na mikro i makro razini, barem u baznim scenarijima naših sugovornika. O zadovoljstvu poslovanjem u 2018. godini i očekivanjima od 2019. godine razgovarali smo, dakle, i s onima koji na to direktno utječu, direktorima tvrtki.

S tim ciljem, u suradnji s agencijom Ipsos, proveli smo istraživanje koje je obuhvatilo direktore 937 tvrtki segmentiranih po djelatnosti, veličini tvrtke i geografskim statističkim regijama. Neovisno o tome radi li se o niskoj razini ambicioznosti, nedovoljnoj samokritici ili objektivnom sagledavanju učinjenog, rezultati istraživanja pokazuju da su direktori hrvatskih tvrtki jako zadovoljni njihovim poslovanjem.

Čak 70 posto njih poslovanje općenito ocjenjuje pozitivno, a tek 11 posto negativno. Ako se ukupno poslovanje razdjeli na pojedine konkretnije pokazatelje, najzadovoljniji su s likvidnosti, kojom je zadovoljno 72 posto, a slijedi dobit, koju pozitivno ocjenjuje 67 posto direktora. Najnižu razinu zadovoljstva bilježimo kod investiranja, ali i u tom aspektu poslovanja polovica anketiranih direktora zadovoljna je rezultatima svojih tvrtki u 2018. godini, a tek ih je petina nezadovoljna.

Pretplatite se na newsletter portala Novac.hr i besplatno preuzmite novi Business Outlook


Upisivanjem adrese vaše elektroničke pošte pristajete na primanje obavijesti o novostima, ponudama i ostalim našim informacijama koje bi vam mogle biti korisne. Možete se odjaviti od primanja obavijesti u svakom trenutku tako da kliknete na link u newsletteru ili pošaljete e-mail odjave na [email protected]. Više o zaštiti podataka možete pročitati na Politici zaštite privatnosti.


Segmentacija tvrtki pokazuje da su svojim poslovanjem u 2018. godini najzadovoljniji direktori velikih tvrtki. Sektorska i geografska raspodjela tvrtki ne otkriva prevelike razlike, ali je ipak vidljivo da pozitivnije ocjene daju predstavnici sektora trgovine i tvrtki iz Jadranske regije, ali su, na primjer, menadžeri iz Sjeverozapadne Hrvatske izrazili najviše zadovoljstva poslovanjem u 2018. Iako je razina zadovoljstva poslovanjem u 2018. jako visoka, čini se da hrvatsko gospodarstvo očekuju još bolji dani, barem tako kažu direktori hrvatskih tvrtki. Samo 13 posto direktora očekuje da će u 2019. godini poslovati lošije nego sada, a njih 43 posto očekuje rast, što je ipak ispod 50 posto anketiranih direktora. Pozitivan trend se, pritom, očekuje u svim aspektima poslovanja, a najviše u prihodima i dobiti. Segmentacija tvrtki pokazuje da su najoptimističniji predstavnici srednjih i velikih tvrtki te onih iz sektora industrije.

Odgovori menadžera su u anketi grupirani u četiri sektora poslovanja (građevina, industrija, trgovina i usluge), potom na mala, srednja i velika poduzeća, te na tri regije: Istočna/Panonska, Sjeverozapadna i Jadranska. Kao što smo već naveli, zadovoljstvo općim poslovanjem u 2018. izrazilo je 70 posto menadžera, uz prosječnu ocjenu od 3,7 (od jedan do pet) za ovu godinu. U građevinarstvu taj postotak iznosi 71 posto, u industriji 73 posto, trgovini 70 posto, a uslugama 71 posto. Nadalje, 69 posto direktora malih tvrtki zadovoljno je poslovanjem u ovoj godini, 71 posto direktora srednjih, te 74 posto lidera velikih kompanija. Po regijama ti postoci iznose 67 posto u Panonskoj regiji, 74 posto u Sjeverozapadnoj, te 70 posto u Jadranskoj. Investicijama u 2018. zadovoljno je 50 posto direktora uz prosječnu ocjenu od 3,4, s tim da je po sektorima najmanje zadovoljstva bilo u građevinarstvu (44 posto), a najviše u industriji, čak 61 posto.

Mala poduzeća došla su do razine od 48 posto zadovoljstva investicijama u 2018., srednja do 53 posto, a velika do 51 posto. Gledano po regijama, menadžeri Sjeverozapadne Hrvatske (50 posto) malo su manje zadovoljni investicijama u odnosu na ostale dvije regije (51 posto). Prihodima su, pak, direktori generalno zadovoljniji nego investicijama, tu je prosjek 67 posto, a ukupna prosječna ocjena 3,6 posto, uz napomenu kako su prihodima najzadovoljniji u građevinarstvu (68 posto), a najmanje u industriji (65 posto). Jednako tako su menadžeri malih tvrtki manje zadovoljni prihodima (65 posto) od konkurenata u srednjim (67 posto) i velikim tvrtkama (73 posto). Po tom kriteriju najmanje su zadovoljni u Panonskoj regiji (66 posto), dok su ostale dvije regije na 68 posto. Zadovoljstvo visinom dobiti iskazalo je 56 posto menadžera, uz prosječnu ocjenu od 3,4 posto, a najviše zadovoljstva iskazali su poslovnjaci iz trgovačke branše (62 posto), dok su najmanje bili zadovoljni u industriji (51 posto). Sukladno tom kriteriju, natprosječno su zadovoljni lideri velikih kompanija (77 posto), potom slijede male tvrtke (56 posto) i srednje tvrtke (51 posto), dok su velike razlike između Panonske regije (46 posto), Sjeverozapadne regije (54 posto) i Jadranske regije (59 posto). Kada je likvidnost u pitanju, 74 posto direktora iskazalo je zadovoljstvo tom stavkom, uz prosječnu ocjenu od čak 3,8.

Prognozirajući poslovanje svojih kompanija u 2019., njih 43 posto smatra kako će dodatno poboljšati ukupne performanse, s prosječnom ocjenom od ipak relativno malih 3,3 posto. Pritom su najmanje optimistični direktori u sektoru trgovine (33 posto), potom slijede usluge (38 posto) i građevinarstvo (43 posto), dok su najveći optimisti u industriji (59 posto). Direktori velikih tvrtki su, pak, najmanje optimistični i ostali su na prosječnih 37 posto pozitivnih odgovora za nastavak dobrog poslovanja u 2019., nešto su više optimistični lideri malih tvrtki (40 posto), dok se u 2019. najviše pouzdaju menadžeri srednjih tvrtki (49 posto). Investicije namjerava povećati 33 posto menadžera s prosječnom ocjenom 3,3, prihode 46 posto, dobiti 41 posto, a likvidnost će poboljšati čak 85 posto tvrtki. To poboljšanje likvidnosti hrvatskih kompanija veseli, jer je taj aspekt poslovanja do prije nekoliko godina bio jako problematičan.

S mikro ekonomije “selimo” na pregled makroekonomije u okviru kojeg je osam ekonomskih analitičara odgovorilo na 10 makroekonomskih pitanja, te na 11. pitanje koje se odnosilo na prognozu trendova u glavnim hrvatskim industrijama (njihove detaljne projekcije donosimo u drugom dijelu Business Outlooka). U prognozama rasta gospodarstva u 2018. i 2019. pokazali su se kao umjereni optimisti i dijelom umjereni pesimisti (ako kao umjereni pesimizam okarakteriziramo neke manje osjetne procjene rasta BDP-a), bez nekih radikalnih pozitivnih ili negativnih projekcija. Naravno, uz napomenu da bi do jačeg negativnog scenarija moglo doći u slučaju nekog vanjskog šoka ili ako bi Vlada izgubila kontrolu nad rashodovnom stranom državnog proračuna.

Nažalost, nitko ne vidi nikakvu mogućnost, odnosno nema tog unutarnjeg ili vanjskog pozitivnog šoka koji bi nam gospodarstvo mogao u kratkom roku naglo podići na više stope rasta. Najveći optimist za 2018 i 2019. je Hrvoje Stojić, koji smatra da će u obje godine gospodarski rast biti na razini od tri posto, dok Zrinka Živković Matijević prognozira najmanju stopu rasta BDP-a, od 2,6 posto u 2018., a Zdeslav Šantić je najmanje optimističan u prognozama za 2019. jer projicira rast od samo 2,4 posto. Takav “umjereni” stav većinom prevladava i u bazičnim scenarijima za sve ostale ekonomske indikatore, a kroz odgovore se stalno provlače potreba za bržim provođenjem reformskih procesa i boljim povlačenjem sredstava iz EU te strah od negativnog utjecaja vanjskih okolnosti i problema s nedostatkom radne snage u Hrvatskoj. Analitičari većinom očekuju daljnji pad stope nezaposlenosti, ali uz poneku napomenu kako to ipak neće pratiti razmjeran rast zaposlenosti, dok bi tečaj kune u odnosu na euro trebao ostati stabilan.

Prognoza kretanja inflacije ipak je dijelom podijelila ekonomiste, s tim da Šantić i Globan smatraju da će u 2019. inflacija biti čvrsto iznad dva posto, a Stojić drži da će iduće godine rast cijena ostati na razini od 1,2 posto. I kada je ocjena stanja državnih financija u pitanju Stojić je najveći optimist, mnogo veći i od ministra financija, jer smatra da će već ove godine, unatoč Uljaniku, deficit opće države biti na razini od 0,5 posto BDP-a, a iduće godine bi taj suficit mogao iznositi čak jedan posto. Ostali ekonomisti većinom smatraju da bi deficit u ovoj godini mogao biti na razini koju je predvidio i ministar Zdravko Marić, od 0,5 posto BDP-a, dok su za iduću godinu malo pesimističniji od ministra koji je deficit projicirao na 0,4 posto, a naši analitičari smatraju da bi mogao dosegnuti i jedan posto BDP-a.

Kada su u pitanu javni i ukupni inozemni dug, i za jedan i za drugi dug analitičari projiciraju pad u 2019. na razine od 70 do 74 posto, u temeljnim scenarijima. Ipak, ekonomisti očekuju smanjivanje suficita platne bilance. Većina njih predviđa da će cijena javnog duga ostati stabilna, a neki moguće poboljšanje kreditnog rejtinga već smatraju gotovom stvari. Zanimljivo je da su različiti odgovori na pitanje što bi trebao biti prioritet Vlade, od jačanja institucija i pravnog sustava, preko uvođenja eura do provođenja općeg seta reformi.

Konačno, u odgovorima na pitanje kako gledaju na poslovanje u sektorima trgovine, energetike, komunikacije i IT-ja, industrije (proizvodnja), prehrambene industrije, turizma, građevinarstva i farmaceutike, većina odgovora glasi “mali rast”, uz poneki “značajniji rast” i stagnaciju. E, upravo taj “mali rast”, taj mali pomak nabolje, možda je i generalna ocjene ekonomista u ocjeni i predviđanjima za 2018. i 2019. Poklapa se i s predviđanjima 937 direktora tvrtki koje smo anketirali, jer se odgovori o poboljšanju poslovanja njihovih kompanija sastoje od dvije ocjene: “malo će se poboljšati” i “jako će se poboljšati”, a glavnina pozitivnih odgovora odnosi se na ocjenu “malo će se poboljšati”. Međutim, za ekonomiju koja je šest godina bila u recesiji, što je jedinstven slučaj u zapadnom dijelu svijeta u mirnodopsko vrijeme, taj “mali rast”, “malo poboljšanje” ili “mali napredak” nije dovoljan.

Domaći i strani menadžeri s kojima smo pričali tvrde kako Hrvatska nije najbolja ni najgora u usporedbi s konkurentnim zemljama u regiji, negdje je u sredini po njihovoj percepciji, ali jednako tako tvrde da ta sredina nije dovoljno atraktivna za jače ulagačke odluke. Ulazimo, dakle, u četvrtu godinu nakon recesije, i tek ćemo u 2019. (ili krajem 2018.) doći do razine bruto domaćeg proizvoda iz 2008. Tu izgubljenu dekadu, pogotovo u utrci za konkurencijom, teško možemo nadoknaditi “malim koracima”, ali je za nadati se da ćemo uspjeti održati barem taj nedostatni tempo i pouzdati se da nas neki eksterni šokovi ili naše slabosti neće omesti na tom polaganom putu oporavka. Bit će više nego zanimljivo u isto vrijeme iduće godine vidjeti koliko će se obistiniti prognoze menadžera i ekonomista na makro i mikro planu iz ovog Business Outlooka i usporediti to s planovima za 2020.

Procjena aspekta poslovanja u 2019. godini