Inventura

Jedemo janjetinu iz Bugarske i govedinu iz Nizozemske

AUTOR:

  • Linda Perić / Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

7.7.2019. u 13:30

AUTOR:

  • Linda Perić / Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

7.7.2019. u 13:30

Aljmas, 150814
Tisuce katolickih vjernika i hodocasnika u marijanskom svetistu Gospe od utocista u Aljmasu slavilo je blagdan Velike Gospe. Misno slavlje predvodio mostarsko - duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko - mrkanski, mons. Ratko Peric, a koncelebrirat ce nadbiskup i metropolit, mons. Djuro Hranic. Nakon Svete mise moglo se uzivati u velikoj gastronomskoj ponudi na obliznjim standovima.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elvedji / CROPIX

Janjetina u sklopu bogate gastronomske ponude u Aljmašu

Friška vijest da nam se otvara ukrajinsko tržište za izvoz mesa zvučala je optimistično, pogotovo kada se uzme u obzir da iz godine u godinu ne smanjujemo, već povećavamo količine uvoznog mesa na policama domaćih trgovina.

Lani smo tako uvezli 149.129 tona raznih vrsta mesa, što nas je koštalo 375,2 milijuna eura, a to je za ak pet milijuna eura više nego u 2017. godini. Najviše je svinjetine; gotovo 90.000 tona, potom peradi (20.000 tona), svježe i smrznute govedine (22.000 tona), mesnih prerađevina (21.809 tona)... Dakle, unatoč svim akcijama koje propagiraju domaći proizvod, činjenica jest da se uvoz mesa ne smanjuje.

- Vrijednost uvoza mesnih proizvoda u prošloj godini iznosio je cca 89 milijuna eura, dok je vrijednost izvoza iznosila otprilike 78 milijuna eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom na razini od 88 posto. Vrijednost uvoza živih životinja iznosila je oko 109,8 milijuna eura, a vrijednost izvoza oko 97,3 milijuna eura - navode u Ministarstvu poljoprivrede.

Kako bilo, ispada da nam je i dalje, unatoč brojnim hrvatskim poticajima za stočare koje Vlada nudi, isplativije uvoziti nego proizvoditi. Svježu govedinu uglavnom nabavljamo iz Nizozemske i Poljske, a smrznuto goveđe meso iz Austrije. Kad je u pitanju svinjetina, meso domaćih svinja nam stiže iz Njemačke, Španjolske, Mađarske i Nizozemske, svježe ili rashlađene šunke od domaćih svinja uglavnom iz Danske, svježa svinjska leđa iz Francuske....

Janjetinu, pak, najviše uvozimo iz Bugarske (630 tona), Sjeverne Makedonije (448) te Rumunjske (324 tone). Kad je u pitanju perad, svježe nam meso stiže iz Poljske, a ono smrznuto, isječeno na komade, iz Nizozemske (gotovo 4000 tona). Zanimljivo je da se od 2021. do 2018. ukupna europska proizvodnja svih vrsta peradi povećala za 17 posto. U istom razdoblju Hrvatska bilježi, prema bilancama jednodnevne peradi, povećanje proizvodnje za 9 posto.

Lani smo tako izvezli 8878 tona mesa peradi, što je upola manja količina od one koju smo uvezli. Sušeno ili dimljeno meso bez kostiju, od domaće svinje, dakle, pršuti, šunke i ostali mesni proizvodi, stižu nam uglavnom iz Italije (2078 tona), jednako kao i kobasice. Ovih suhomesnatih proizvoda lani smo uvezli u količini od 10.483 tone. Od toga polovicu čine talijanski proizvodi (5782 tone), a nemale količine smo nabavljali iz Slovenije, više od 2200 tona. Mesa soljenog u salamuri, bilo sušenog ili dimljenog, u 2018. smo nabavljali  u najvećoj mjeri iz Nizozemske.

Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, kaže:

- Problem je što mi određenog vrsta mesa nemamo za vlastite potrebe. Kad je u pitanju svinjsko meso, samodostatnost nam se kreće oko 60 posto, za goveđe i juneće meso iznosi 70 posto, a kod peradi je najveća, približno 90 posto. Tijekom sezone, ne možemo proizvesti tolike količine svinjskog vrata, pancete ili carskog mesa, a o pilećem ili purećem fileu da i ne govorim - kaže Bobetić.