Neodrživo stanje

Hrvatski Telekom najskuplje u EU plaća pravo puta, riječ je o čak 7,13 posto prihoda

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 15:21

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 15:21

Split, 070918.
Konferencija HT-a o ulaganjima u infrastrukturu, odrzana je u hotelu Le Meridien.
Na fotografiji: Maruska Vizek iz Ekonomskog instituta.
Foto: Jakov Prkic / CROPIX
Jakov Prkić / CROPIX

Maruška Vizek s Ekonomskog institura

Hrvatski telekom ovih je dana ponovo upozorio na to da gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora odlazi na naknadu za pravo puta. Ta naknada otežava ulaganje u razvoj komunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj, i to čak u mjeri koja bi uskoro u potpunosti mogla zaustaviti infrastrukturne investicije ove telekomunikacijske kompanije.

Da pojasnimo, naknada za pravo puta je naknada koju operateri, u ovom slučaju Hrvatski telekom, plaćaju za telekomunikacijsku infrastrukturu koja prolazi poljoprivrednim, građevinskim, šumskim i prirodnim neplodnim zemljištima te vodama. Ta je naknada, prema upravo predstavljenoj studiji Ekonomskog instituta Zagreb nelogično i previsoko određena.

Nesrazmjer

Naime, kako je pokazala EIZ-ova studija, godišnja naknada za pravo puta koju HT plaća te prosječna tržišna vrijednost zemljišta u Hrvatskoj u velikom su nesrazmjeru.

Tako teleoperateri plaćaju godišnju naknadu za pravo puta za poljoprivredna zemljišta pet puta veću od tržišne vrijednosti takvog zemljišta, a iznos godišnje naknade za šumska zemljišta veći je dva i pol puta od njihove tržišne vrijednosti. S druge strane, naknada koja se plaća za građevinska zemljišta, koja vrijede daleko više od onih poljoprivrednih, manja je od one za poljoprivredna zemljišta.

- U najvećem broju europskih zemalja ta se naknada određuje kao iznos štete koju telekomunikacijska infrastruktura učini na zemljištu kojim prolazi, a ona nije velika i ekonomski je nelogično da bude veća od tržišne vrijednosti samog zemljišta - objasnila je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.

Ogromne razlike

Dodala je i da je u 383 jedinice lokalne samouprave naknada 100 posto veća od vrijednosti zemljišta, a u 186 lokalnih jedinica naknada je veća čak 500 posto.

- Teleoperaterima bi bilo isplativije kupiti zemljište kojim prolazi njihova infrastruktura, a tom bi se logikom mogli pretvoriti u veleposjednike - zaključila je Vizek.

Naime, u cijeloj Europskoj uniji uz Hrvatsku postoje još samo tri zemlje koje cijenu naknade određuju u postotku prihoda teleoperatera koji su vlasnici infrastrukture. To su Portugal, čiji udio naknade od njihovih prihoda iznosi 0,25 posto, Malta sa 0,4 posto i Španjolska, u kojoj teleoperateri 1,5 posto svojih prihoda daju za tu naknadu. S druge strane, HT za istu infrastrukturu izdvaja 7,13 posto svojih prihoda, kako je objasnila ravnateljica EIZ-a.

Uz to, hrvatska regulacija naknade za pravo puta uvelike odudara od europske prakse. Teleoperateri čak 12 zemalja Unije ne plaćaju naknadu za pravo puta, a među njima su neke od najrazvijenijih zemalja EU, primjerice Njemačka, Nizozemska, Belgija i Austrija. Danska, Finska, Estonija i Mađarska imaju sporazumnu naknadu, a u Švedskoj se plaća jednokratna naknada, koja bi kod nas također bila bolja opcija od trenutne s obzirom na to da godišnje plaćanje stvara dodatne operativne troškove.

Fiksni pristup

- Naše su investicije u potpunosti neodržive i mi više nećemo moći investirati, a bez Hrvatskog telekoma nema digitalizacije Hrvatske - požalio se predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković te obećao da, ako se sporna naknada smanji 75 posto, kompanija kojoj je na čelu u sljedeće četiri godine uložiti 1,4 milijarde kuna u fiksni pristup internetu i povećati broj kućanstava s pristupom internetu za 360 tisuća.

Kad bi naknada bila manja 75 posto, otvorilo bi se 15.400 radnih mjesta

Prema studiji EIZ-a, kad bi se naknada na pravo puta smanjila samo 25 posto, HT bi ju u sljedećih deset godina platio tri milijarde kuna, a milijardu kuna investirao bi u infrastrukturu, zaposlio 5130 ljudi, povećao porezne prihode za 470 milijuna kuna, a hrvatski BDP porastao bi za 0,3 posto. Kad bi naknada bila upola smanjena, HT bi ju platio dvije milijarde kuna, još bi dvije milijarde investirao, zaposlio bi još 10.260 ljudi te platio 950 milijuna kuna poreza, čime bi BDP porastao za 0,7 posto. Konačno, u najoptimističnijem slučaju koji je Vizek prikazala, naknada bi bila smanjena 75 posto. Tada bi HT platio milijardu kuna naknade, a investirao tri milijarde te otvorio 15.400 radnih mjesta. U državnu bi blagajnu uplatio 1,14 milijardi kuna poreza, a BDP bi bio viši za jedan posto.