Lira pod pritiskom

Erdogan zabranio kupoprodaju stanova u stranoj valuti, Turska sve bliže bankrotu

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.9.2018. u 15:10

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.9.2018. u 15:10

Umit Bektas / Francis Mascarenhas / Reuters

Turski građani mijenjaju dolare u lire na poziv predsjednika, Erdogan u sredini, indijska rupija desno

Iako je turski predsjednik Erdogan pozvao centralnu banku da spusti kamatne stope, pod velikim pritiskom međunarodnih ulagača ona je u četvrtak ipak podigla svoje glavne kratkoročne kamatne stope sa 17,5 na 24 posto, nastojeći tako obuzdati inflaciju i slabljenje lire. Tržišta su pozdravila taj korak i turska valuta je odmah ojačala za oko tri posto. Unatoč tome, lira je od početka godine oslabila 39 posto, a inflacija je u zemlji dosegla 18 posto, najvišu razinu u posljednjih 15 godina.

Značajno povećanje kamatnih stopa iznenadilo je ulagače koji već duže vrijeme smatraju da će politika predsjednika Erdogan zemlju u konačnici odvesti u bankrot. Prema ocjeni Agathe Demarais, analitičarke Economist Intelligence Unita za Tursku, centralna banka je dizanjem kamatnih stopa ujedno nastojala poslati signal financijskim tržištima da je neovisna i kredibilna institucija, te da je normalizacija monetarne politike važnija od ubrzanja ekonomskog rasta na kojem predsjednik inzistira od izbijanja valutne krize u kolovozu. Nakon rata od 7,4 posto u prvom kvartalu, turska ekonomija je u drugom kvartalu porasla 5,2 posto.

U istom danu kada je centralna banka povećala kamatne stope, i predsjednik Erdogan dao je svoj doprinos stanju na deviznom tržištu: izdao je uredbu kojom zabranjuje korištenje strane valute na tržištu nekretnina. Prema uredbi koja je jučer objavljena u službenom nacionalnom glasilu, ugovori u prodaji, najmu i lizingu nekretnina moraju biti izraženi u nacionalnoj valuti liri, a oni sklopljeni u stranoj valuti moraju se izmijeniti u roku od 30 dana. Predsjednik smatra da nitko u zemlji ne bi trebao skapati poslove u stranoj valuti osim izvoznika i uvoznika. Ranije je pozvao građane da prodaju dolare i eure i na taj način spriječe slabljenje nacionalne valute.

Kako su u istom danu svoje mjere poduzeli centralna banka i predsjednik, pojedini analitičari pretpostavljaju da je riječ o dogovorenoj akciji te da se prije može govoriti o političkom teatru nego li o stvarnoj demonstraciji neovisnosti centralne banke.

Unatoč svim tim naporima, ocjenjuje se da će lira ostati pod velikim pritiskom i u nadolazećim mjesecima, kako zbog zaoštravanja globalnih financijskih uvjeta tako i zbog rastućih napetosti između Turske i SAD-a. Slabljenjem valute snažno je porasla zaduženost pojedinih poduzeća pa je izgledno da će mnoga od njih imati teškoća s otplatom vanjskog duga, što će svakako biti uteg za rast ekonomije. U najgorem scenariju moguće da se s teškoćama otplate duga suoči i sama Vlada. Stoga su financijska tržišta sve više uvjerena da će na kraju i Turska morati zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.

Argentina je to već učinila, a među zemljama s nastajućih tržišta koje se posljednjih tjedana nalaze u teškoćama, vjeruje se da bi pomoć MMF-a mogli zatražiti i Južna Afrika, Indonezija i Meksiko. Njihove valute su se našle pod velikim pritiskom nakon što su ulagači počeli masovnije napuštati te zemlje koje su se proteklih godina brzo razvijale, oslanjajući se na strane kredite.