Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Europska unija objavili su da će ograničiti uvoz ruske nafte, piše BBC. Tako je odlučeno nakon što je Rusija europske zemlje upozorila da bi im u slučaju zabrane uvoza ruskih nafte mogla prestati isporučivati plin.
Koje su sankcije nametnute Rusiji?
Nakon što je Ukrajina zatražila da pojačaju sankcije koje su nametnute Rusiji, Sjedinjene su Države zabranile uvoz ruskih nafte, plina i ugljena. Britanija je rekla da će do kraja godine prestati uvoziti rusku naftu, a Unija će količinu nafte koju uvozi iz Rusije srezati za dvije trećine. Britanci su rekli da će do kraja godine pronaći alternativne izvore nafte.
Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je da će odbijanje ruske nafte dovesti do katastrofalnih posljedica za globalno tržište. Cijena nafte i plina naglo su porasle i mogle bi nastaviti rasti ako ih Rusija prestane izvoziti. Ne radi se ovdje, međutim, samo o gorivu. Životni standard građana diljem svijeta također će se naći na udaru, a porast će i cijene naftnih derivata.
Koliko nafte izvozi Rusija?
Rusija je treći najveći proizvođač nafte na svijetu, odmah iza SAD-a i Saudijske Arabije (Kanada je četvrta, a Irak peti). Svakog dana izveze oko pet milijuna barela sirove nafte, a više od pola tih barela ode u Europu. Osam posto nafte koju Britanija uvozi dolazi iz Rusije. Što se SAD-a tiče, oko tri posto nafte koju je uvezla 2020. godine došlo je iz Rusije.
Gdje pronaći druge dobavljače?
Analitičar energetskih politika Ben McWilliams rekao je da će zemlje lakše naći alternativne dobavljače za naftu nego za plin.
SAD je više puta od Saudijske Arabije, inače sedmog najvećeg proizvođača nafte na svijetu, zatražio da poveća produkciju, no ti su zahtjevi odbijeni. Saudijska Arabija najveći je proizvođač nafte među članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), udruženja koje je zaslužno za oko 60 posto trgovine sirovom naftom u svijetu. OPEC zbog te činjenice značajno utječe na formiranje cijene barela nafte. Rusija nije članica OPEC-a, ali s njim surađuje od 2017. godine kako bi se ograničila produkcija nafte i osigurali prihodi proizvođača.
SAD razmatra ublažavanje naftnih sankcija koje je nametnuo Venezueli. Ta je zemlja nekad bila ključni američki dobavljač nafte, a danas većinu nafte prodaje Kini.
Što bi se moglo dogoditi ako bi Rusija prestala izvoziti plin u zapadnu Europu?
Ionako visoke cijene grijanja dodatno bi porasle. Unija oko 40 posto plina uvozi iz Rusije. Ako bi Rusija obustavila isporuku plina Europi, najviše bi patile Italija i Njemačka. Njemačka je 2020. godine od Rusije nabavila 42,6 milijardi kubičnih metara plina. Italija je iste godine od Rusije nabavila 29,2 milijarde kubičnih metara. Europa bi se mogla okrenuti Kataru, Alžiru ili Nigeriji, no te države ne mogu samo tako povećati produkciju.
Rusija namiruje tek oko pet posto potreba Britanije za plinom, a Amerika od Rusije ne nabavlja plin. Unatoč tome, cijene plina u SAD-u i Velikoj Britaniji svejedno su porasle zbog indirektnih posljedica globalne nestašice.
Može li se zamijeniti ruski plin?
Neće biti lako zamijeniti ruski plin. "Teže je zamijeniti plin jer imamo velike plinovode koje ruski plin dostavljaju Europi", rekao je analitičar Ben McWilliams za BBC. Trust mozgova Bruegel predviđa da bi se Europa mogla okrenuti američkom ukapljenom plinu u slučaju da Rusija obustavi isporuku svog.
Europa bi se mogla okrenuti i drugim izvorima energije, no to ne može učiniti brzo. "Treba vremena da se uspostavi opskrba obnovljivim izvorima energije pa to nije kratkoročna opcija", rekao je analitičar Simone Tagliapietra. "Kada govorimo o idućoj zimi, zemlje si mogu pomoći tako što će otvoriti elektrane na ugljen. Njemačka i Italija rekle su da će to napraviti u slučaju nužde."
Europa je već predložila plan prema kojem bi se do 2030. godine trebala odviknuti od ruskih fosilnih goriva. To planira napraviti tako što će plin početi nabavljati od više izvora te što će se prilikom stvaranja električne i toplinske energije na njega manje oslanjati.
Što će se dogoditi s računima za grijanje i gorivo?
Rat u Ukrajini dovest će do povećanja računa za grijanje i gorivo.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je krajem siječnja (prije ruske invazije na Ukrajinu) da se "moramo pomiriti sa skupljom električnom energijom i plinom" te da će Vlada nastaviti i pojačati intervencije u cijene energenata.
"Vlada će djelovati u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja", rekao je premijer. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a kao treći sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.
Plenković je na sjednici Vlade koja se održala 7. ožujka objavio da će Vlada rast cijena goriva ublažiti tako što će u sljedećih 90 dana fiksirati maržu trgovaca naftinim derivatima i privremeno smanjiti trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo. Premijer je na sjednici objavio da očekuje da će cijene goriva od 8. ožujka biti sljedeće: dizel 12,53 kuna po litri, benzin 12,19 kn/l te plavi dizel 8,04 kn/l.
