KONFERENCIJA HANZA MEDIJE

Plenković: ‘Ovo su tri vladine mjere protiv energetskog udara koji prijeti građanima‘

Na skupu se raspravljalo o dekarbonizaciji energetskog sektora uz sudjelovanje vodećih političkih i poslovnih lidera

Andrej Plenković

 Goran Mehkek/Cropix

Svi se moramo pomiriti sa skupljom električnom energijom i plinom, a Vlada će ne samo nastaviti s intervencijama u cijene energenata nego će ih pojačati, ključni su naglasci jučerašnje konferencije Jutarnjeg lista "Svijet energije - energetska sigurnost u eri dekarbonizacije", koja je u zagrebačkom hotelu Westin okupila ključne dionike državne administracije predvođene premijerom Andrejom Plenkovićem, regulatore tržišta i lidere najvažnijih domaćih energetskih kompanija.

- Nema više jeftine električne energije, možemo samo govoriti o smanjenju troškova njezine proizvodnje - ustvrdio je direktor Smart infrastrukture Siemensa Hrvatska Mario Valčić na panelu "Energetska sigurnost i tržišta". Kad je riječ o cijeni plina, predsjednik Uprave Enna grupe Pavao Vujnovac iznio je procjenu da "cijene plina više nikada neće biti ono što su bile".

Zamrzavanje cijene goriva

- Neće biti dramatičnih problema u opskrbi plinom, ali je izgledna kriza regulacije - ustvrdio je Vujnovac na tom panelu kojem je prethodilo izlaganje premijera Plenkovića. Nakon uvoda u kojem se referirao na sve mjere i poteze koje je Vlada povukla u ublažavanju posljedica koronakrize na hrvatsko gospodarstvo, premijer je poručio da će Vlada nastaviti štititi standard građana od posljedica cjenovnog udara energenata s globalnih tržišta.

- Kad je u pitanju cijena električne energije, Vlada će djelovati u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja - rekao je premijer. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a kao treći sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.

- Kad je u pitanju drugi segment, tu ćemo se osloniti na HEP - naznačio je premijer sudionicima skupa kojem se obratio i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić izrazivši, među ostalim, spremnost HEP-a da bude predvodnik "zelene tranzicije" u Hrvatskoj.

Prilika za razvoj

Uz Pavla Vujnovca i Marija Valčića, u panelu "Energetska sigurnost i tržišta" sudjelovali su i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon i predsjednik Uprave E.ON Hrvatska Andreas Rörig, uz moderiranje pomoćnika glavnog urednika Jutarnjeg lista Marka Biočine. Komentirajući Vladine dvije odluke o "zamrzavanju" cijena goriva, Sandor Fasimon rekao je da se radi o političkom pitanju.

- Ina želi stabilne uvjete poslovanja, mi moramo vratiti naša ulaganja i zaraditi za naše dioničare - poručio je Fasimon. Ministar Ćorić, odgovarajući na pitanje što sve uključuje Vladin paket ublažavanja cjenovnih udara energenata na standard građana, citirao je izjavu premijera da će "Vlada poduzeti sve što je potrebno". Potvrdio je da i dalje postoji opcija zamrzavanja cijena goriva ako za to bude potrebe.

Veliki rast

- U ovakvoj situaciji velikog rasta cijena energenata na tržištu svaka vlada mora se postaviti intervencionistički. Liberalna ekonomija u ovakvim izazovnim vremenima stavlja se sa strane i čeka se da se tržište normalizira - ustvrdio je Ćorić, koji je izrazio i uvjerenje da zeleni plan EU predstavlja veliku priliku za razvoj našeg gospodarstva. Andreas Rörig, usredotočivši se na temu dekarbonizacije, ocijenio je da Hrvatska ima sjajne preduvjete za razvoj proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, poput solara.

U drugom panelu "Energetska sigurnost i investicije" sudjelovali su predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, znanstvenici Davor Grgić (Zavod za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu) i Dražen Jakšić (Energetski institut "Hrvoje Požar") te direktor Soltecha Zlatko Bukovac, koji je iznio uvjerenje da je Hrvatska umjesto uvoznika mogla biti izvoznik električne energije.

Dok je Bukovac kao polugu jačanja energetske samodostatnosti naveo solare, drugi sudionici zauzeli su se za geotermalnu energiju (Krpan) i nuklearnu energiju (Grgić). Svi su se, međutim, složili da je potreban miks izvora energije u kojem će, upozorio je Dražen Jakšić, i dalje dominirati hidroelektrane.

Mjere za blaži udar na standard

1) Prvi segment je mjera socijalnih transfera. Premijer je najavio povećanje naknada socijalno ugroženijima, koje danas iznose do najviše 200 kuna. "Plan je povećati opseg tih naknada, uz struju, i na plin. Proširit ćemo i krug primatelja te povećati iznos. Kroz sva tri elementa ćemo djelovati da zaštitimo one najugroženije u društvu", tvrdi Plenković.

2) "Vlada ima potpuno pravo ograničavati cijene energenata, no Ina se zalaže za stabilne uvjete poslovanja kako bi mogla vraćati svoja ulaganja i ostvarivati dobit za sve svoje dioničare", kaže Sándor Fasimon.

3) Globalni udar rasta cijena energenata ne bi bio ovakav da smo energetski neovisni. Naša energetska samodostatnost se smanjuje i ona je trenutno oko 50% godišnje proizvodnje energije, kaže Dražen Jakšić.

Ako troškove zelene tranzicije ne raspodijelimo pravedno, neće je biti

Obrativši se sudionicima konferencije videoporukom, izvršni potpredsjednik Europske komisije za zeleni plan Frans Timmermans podsjetio je kako Europska unija ima cilj smanjiti emisije CO2 za najmanje 55 posto do 2030. kako bi, istaknuo je, ostvarila klimatsku neutralnost do 2050.

- Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja Europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet, a i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost - istaknuo je Timmermans, upozorivši na važnost pravedne raspodjele troškova zelene tranzicije Unije. Pravednost je, kazao je, ključno načelo u svim prijedlozima "zelenog plana" jer ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije, zaključio je Timmermans, neće biti.

- Ravnopravno dijelimo teret među državama članicama, podržavamo regije koje se suočavaju s najtežom tranzicijom i stvaramo namjenski fond za pomoć obiteljima s niskim primanjima da si priušte električno vozilo ili čistije grijanje - poručio je izvršni potpredsjednik EK, koji se osvrnuo i na ekonomske prilike koje pruža zeleni plan te na s velike skokove cijena energije s rastućom potražnjom za plinom, prekidom opskrbe i geopolitičkim napetostima. Timmermans je pritom izrazio uvjerenje kako je energija iz obnovljivih izvora najbolji odgovor na poteškoće u opskrbi plinom i rast cijena.

- Kako bismo bili manje ovisni i ranjivi, moramo potaknuti energetsku obnovu kuća i zgrada te poboljšati ukupnu energetsku učinkovitost.

Najjeftinija energija je neiskorištena. Ako to učinimo, možemo izvući obitelji iz energetskog siromaštva i pomoći više od 300.000 Hrvata koji se sada bore da zimi ugriju svoje domove - zaključio je Timmermans, iz čijeg izlaganja proizlazi kako će Hrvatska dobiti 1,4 milijardu eura iz socijalnog fonda za klimu EU. Taj iznos iznio je na skupu i premijer Plenković.


Prijenos konferencije uživo

14:10 U završnom dijelu panela 'Energetska sigurnost i investicije' skupa u Westinu, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić ocijenio je da će miks izvora energije u budućnosti igrati sve veću ulogu u formiranju cijena električne energije.

- Trenutni rast cijena električne energije na svjetskom tržištu nema veze s kretanjima na tržištu energije iz obnovljivih izvora ili nuklearne energije, već s rastom cijena plina. Takvi scenariji trebali bi se izbjeći u budućnosti. Kada govorimo o Hrvatskoj, idealni scenarij za budućnost trebao bi biti miks energije dobivene iz hidroelektrana, iz energije sunca i vjetra i iz nuklearne elektrane Krško - komentirao je Jakšić. Marijan Krpan upozorio je kako se u 2021. bilježi najgori rezultat u pronalasku pridobivih izvora nafte. Jedini lanjski značajan pronalazak nafte u svijetu, naveo je predsjednik Uprave AZU, bilježi se u meksičkom zaljevu koji ne pokriva potrošnju nafte ni za jedan dan u svijetu. Davor Grgić sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog FER-a upozorio je kako nema apsolutno sigurne tehnologije proizvodnje električne energije.

image

Tomislav Plavšić, Marijan Krpan, Drazen Jakšić, Zlatko Bukovac i Davor Grgić

Goran Mehkek/Cropix

- Na žalost, neke tehnologije vas ubijaju postupno, neke imaju trenutno djelovanje koje itekako osjetite. Problem je nuklearne energije što njezini kritičari uvijek govore da nešto ne valja kod nje, jedanput je nesigurna, drugi put je skupa, treći put je neodrživa. Morali bi se jednom okrenuti razgovoru o tome što nuklearna energije jest, a ne uvijek govoriti o onome što ona nije. Mislim da moramo racionalno pristupiti svakom problemu, pa tako i sigurnosti tehnologija za proizvodnju električne energije - komentirao je Grgić. Direktor Soltecha Zlatko Bukovac ocijenio je da u energetici nedostaje vizije.

- U energetici dominiraju strukture koje su prelazile s jednog izvora na drugi, a nemaju vizije što napraviti - komentirao je Bukovac. Dražen Jakšić ocijenio je kako su se u Hrvatskoj napravili značajni iskoraci u energetskoj učinkovitosti u prometu, zgradarstvu i drugim područjima života.

- Zelena tranzicija bit će vrlo skupa, samo je pitanje imamo li alternativu. Zelene tranzicije neće biti bez ulaganja u infrastrukturu, pa u HOPS-u već imamo procjene da bi do 2030. tri milijarde kuna trebali uložiti u mrežu, bez troškova digitalizacije i skladištenja. Mogu reći da smo mi već osigurali milijardu kuna, a za preostale dvije milijarde otvoreno je pitanje gdje ćemo ih nabaviti - napomenuo je predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, nakon čijeg je izlaganja moderator panela Marko Biočina zaključio raspravu i današnju konferenciju 'Svijet energije - energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije'.


13:34 Na pitanje moderatora panela Marka Biočine koliki je domaći potencijal proizvodnje iz solara, direktor Soltecha Zlatko Bukovac ocijenio je kako se radi o velikim mogućnostima jer, istaknuo je, ne ovise nužno o ulaganjima kompanija već o kućanstvima koji mogu izdvojiti dio svoje imovine u ulaganja u solare. Procijenio je Bukovac da 500 tisuća kućanstava može biti proizvođač energije.

image

Zlatko Bukovac

Goran Mehkek/Cropix

- Mi smo već davno trebali postati izvoznik energije, takvi su naši potencijali - komentirao je Bukovac. Komentirajući istup direktora Soltecha, Davor Grgić iz Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a upozorio je kako se energetski razvoj mora sagledavati u cjelini.


13:14 Osvrnuvši se na početku panela 'Energetska sigurnost i investicije' skupa u Westinu na trenutno stanje energetske sigurnosti Hrvatske, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić upozorio je globalni udar rasta cijena energenata ne bi bio ovakva tema da smo energetski neovisni.

image

Drazen Jakšić

Goran Mehkek/Cropix

- Naša energetska samodostatnost se smanjuje i ona je trenutno oko 50 posto godišnje proizvodnje energije. To je nezadovoljavajuće. S druge strane, svakako su investicije u obnovljive izvore energije i LNG Terminal na Krku oblici povećanja energetske samodostatnosti - naznačio je Jakšić. Davor Grgić sa Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a upozorio je kako se najveći dio investicija u OIE u Hrvatskoj odvija na jugu države, a ulaganja, upozorio je, trebaju ići u sjeverni dio zemlje.

- Jedno od rješenja za ulaganja u sjevernom dijelu države je nastavak rada Nuklearne elektrane Krško. O tome treba donijeti odluku što prije jer NEK ima svoj vijek trajanja - naznačio je Grgić.

image

Davor Grgić

Goran Mehkek/Cropix

Na pitanje moderatora panela Marka Biočine je li geotermalna energija jedno od rješenja za povećanje energetske samodostatnosti, predsjednik Uprave AZU Marijan Krpan skrenuo je pozornost na nalaze o geotermalnim potencijalima do kojih se došlo u istraživanju ugljikovodika u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

image

Konferencija Jutarnjeg lista Svijet energije

Goran Mehkek/Cropix

- Cijeli panonski bazen je veliko igralište na kojem se može koristiti geotermalna energija. Agencija je, sa svoje strane, izdvojila šest područja na kojem će se vršiti dodatna istraživanja geotermalnih izbora, s idejom da u dva područja u suradnji s lokalnom samoupravom pripremimo sve za koncesije i investitore - kazao je Krpan. U idućih četiri do pet godina, procijenio je predsjednik Uprave AZU, moglo bi se na odabranim lokacijama doći od istraživanja do same proizvodnje energije iz geotermalnih izvora.

image

Marijan Krpan

Goran Mehkek/Cropix

Predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Tomislav Plavšić osvrnuo se na utjecaj globalnih skokova energije na domaći prijenosni sustav, dobavne pravce i rad elektrana, ustvrdivši kako nikakvih značajnih poremećaja nije bilo. S druge strane, dodao je, morat će se u planiranju i održavanju prijenosnog sustava povesti računa i o globalnim skokovima cijena na svjetskom tržištu.

image

Tomislav Plavšić

Goran Mehkek/Cropix

- Morat ćemo, među ostalim, računati sa scenarijem da neki opskrbljivač neće moći ispunjavati svoje financijske obveze jer će doći u nelikvidnost zbog divljanja cijena u okruženju - upozorio je Plavšić, navevši primjer Kosova u kojem je došlo do velikih poremećaja zbog energetskih globalnih kretanja.

U nastavku panela 'Energetska sigurnost i investicije' skupa u Westinu, Davor Grgić sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog FER-a osvrnuo se na problem skladištenja energije u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.


12:53 Uoči drugog panela pod nazivom 'Energetska sigurnost i investicije' sudionicima današnje konferencije u Westinu direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac održala je izlaganje o aktualnim globalnim i domaćim kretanjima u energetici. Ona je, među ostalim, upozorila kako je unatoč svim planovima i strategijama za dekarbonizaciju svjetske energetike, proizvodnja energije iz ugljena i drugih ugljičnih izvora povećana za devet posto.

- Najskuplja je ona energija koje nema. U tom smislu moramo voditi računa o izvorima financiranjima za izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Pristup ulagačima u OIE izvorima financiranja mora biti isti kao i proizvođačima iz fosilnih goriva - istaknula je Marija Šćulac Domac. Osvrnuvši se na Zeleni plan EU, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK ocijenila je kako se radi o dosad najambicioznijem planu zelene tranzicije.

image

Marija Šćulac Domac

Goran Mehkek/Cropix

- Samo u Hrvatskoj se investicije prema Zelenom planu procjenjuju na 140 milijardi kuna. No, alternative nema, samo ona gospodarstva koja se usklade sa Zelenim planom bit će u stanju nositi se s izazovima koje stoje pred svjetskom ekonomijom - kazala je Marija Šćulac Domac. Hrvatsko gospodarstvo, ocijenila je ona, u ovom trenutku nije spremno započeti energetsku tranziciju. U panelu 'Energetska sigurnost i investicije' sudjeluju predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave Agencija za ugljikovodike Marijan Krpan, znanstvenici Davor Grgić (Zavod za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu) i Dražen Jakšić (Energetski institut Hrvoje Požar) te direktor Soltecha Zlatko Bukovac uz moderiranje pomoćnika glavnog urednika Jutarnjeg lista Marka Biočine.


12:08 Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić potvrdio je u nastavku panela 'Energetska sigurnost i tržišta' da zamrzavanje cijena benzina i eurodizela ostaje opcija smanjivanja utjecaja globalnog rasta cijena nafte na standard građana.

- Vlada, uz sve ostale obveze, ima i dužnost zauzdavati inflaciju, iako u stvarnome životu ima malo utjecaja na inflaciju, u odnosu na Hrvatsku narodnu banku koja ima alate za borbu s inflacijom - naznačio je Ćorić. Okrenuvši se na imperativima zelene tranzicije, ministar gospodarstva i održivog razvoja izrazio je uvjerenje kako je zeleni plan EU velika prilika za razvoj Hrvatske.

image

Tomislav Čorić

Goran Mehkek/Cropix

Predsjednik Uprave E-ON Hrvatska Andreas Rorig ocijenio je kako se u raspravama o aktualnom trenutku i budućim trendovima u energetici previše govori o regulaciji, a premalo, ocijenio je, o potrebama industrije i građana za energijom pod povoljnim uvjetima.

- Hrvatska ima sjajne preduvjete za razvoj proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energija, poput solara. Građanima treba omogućiti brži pristup investicijama u OIE i lakše partnerstvo s industrijom u tim projektima - komentirao je Rorig. Pavao Vujnovac ocijenio je da su cijene samih solara kao opreme i tehnologije za proizvodnju električne energije na našem tržištu povoljne i pružaju dobru priliku za poduzetništvo.

image

Marko Biočina

Goran Mehkek/Cropix

- Ni kompanija poput ENNA Grupe ne može zaobići solare kao priliku. No solari su samo dio trendova koje danas morate pratiti i biti svjesni da su planovi kao što je Zeleni plan EU, odnosno ono što u njima piše, jedno, a stvarnost je nešto drugo. Primjerice, već deset godina slušam priče o tome da će brodovi prijeći na pogon na obnovljive izvore energije, pa nisam primijetio da se tu nešto bitno promijenilo - komentirao je Vujnovac. U završnom osvrtu na budućnost energetske sigurnosti u Hrvatskoj, ministar Ćorić zauzeo se, među ostalim, za suradnju samih kompanija na ostvarivanju samodostatnosti domaće proizvodnje energije, predloživši razgovore o suradnji HEP-a i E-ON-a. Najavio je da će se na tržištu proizvodnje energije jače angažirati i Jadranski naftovod. Nakon Ćorićeva izlaganja, moderator panela Marko Biočina zaključio je prvi od dva panela na današnjoj konferenciji. U drugom panelu pod nazivom 'Energetska sigurnost i investicije' sudjeluju predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave Agencija za ugljikovodike Marijan Krpić, znanstvenici Davor Grgić i Dražen Jakšić te direktor SolTech Zlatko Bukovac.


11:43 Nema više jeftine električne energije, možemo samo govoriti o smanjenju troškova njezine proizvodnje, ocijenio je u nastavku panela 'Energetska sigurnost i tržišta' današnjeg skupa u Westinu direktor Smart infrastrukture Siemens Hrvatska Mario Valčić.

- Svaki građanin može si sam pomoć da mu cijena električna energije bude manja, od proizvodnje same energije pomoću solara do korištenja uređaja koji imaju manju potrošnju energije. Uvijek moramo računati s miksom u opskrbi energijom, kako na razini cijelog tržišta ili države, tako i na razini kućanstava - kazao je Valčić.

image

Mario Valčić

Goran Mehkek/Cropix

Govoreći o važnosti tehnologije u opskrbi električnom energijom, Valčić je naveo podatak da se oko 40 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije izgubi u distribuciji zbog neadekvatne tehnologije prijenosa. Komentirajući informiranost građana o racionalnoj potrošnji energije, Pavao Vujnovac upozorio je kako se danas veliki dio globalnog gospodarstva odvija izvan regulacija a, naveo je, njihova potrošnja električne energije itekako utječe na opskrbu i cijene energije.

- Govorim, primjerice, o kripto tehnologijama, tržištu dostava i društvenim mrežama ili medijima kao što su Instagram ili Facebook - naznačio je Vujnovac. Vrativši se na globalno tržište plina, Vujnovac je ocijenio kako nije izgledna kriza opskrbe, ali je, kazao, izgledna kriza regulacije jer je regulatorni okvir rađen u vrijeme bez lomova i kriza.

image

Sandor Fasimon

Goran Mehkek/Cropix

- Neinformiranost o onome što se događa u svjetskoj energetici je nekada kažnjavana s jedinicom, danas se ona kažnjava vrlo teškim posljedicama, smrću, da tako zaoštrim - zaključio je predsjednik Uprave ENNA Grupe. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić upozorio je kako se država priziva s njezinim regulatornim ovlastima samo onda kada globalizacija ne funkcionira.

- Dok globalizacija funkcionira sve je u redu, nitko se ne žali, idu profiti. Kada nastane problem onda se traži regulacija. Mislim da mi nemamo kritična vremena, nego izazove - komentirao je Ćorić. Osvrnuvši se na probleme opskrbljivača plinom u Hrvatskoj, ministar gospodarstva izrazio je uvjerenje kako će se Vlada morati postaviti intervencionistički.

image

Andreas Roring

Goran Mehkek/Cropix

- Liberalna ekonomija u ovakvim izazovnim vremenima stavlja se sa strane i čeka se da se tržište normalizira - ustvrdio je Ćorić. Na pitanje moderatora panela Marka Biočine kako ocjenjuje zamrzavanje cijena goriva kojem je nedavno pribjegla Vlada u dva navrata, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon kazao je kako se radi o političkom pitanju. - Ina želi stabilne uvjete poslovanja, mi moramo vratiti naša ulaganja u maloprodaju, rafinerije i druge kapacitete i zaraditi za naše dioničare - poručio je Fasimon.


11:24 U prvom od dva predviđena panela na današnjem skupu u Westinu pod nazivom 'Energetska sigurnost i tržišta' sudjeluju ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave E-ON Hrvatska Andreas Rorig, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva i ENNA Grupe Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon, direktor Smart Infrastrukture kompanije Siemens Hrvatska Mario Valčić, uz moderiranje pomoćnika glavnog urednika Jutarnjeg lista Marka Biočine. Na pitanje moderatora Biočine jesu li visoke cijene energije kojima smo svjedoci stanje koje će potrajati i nešto na što se svijet mora naviknuti, Pavao Vujnovac upozorio je kako dekarbonizacija globalne proizvodnje energije donosi prelazak velikih potrošača na čelu s Kinom s ugljične na proizvodnju koja se temelji na plinu.

image

Tomislav Čorić, Mario Valčić, Sandor Fasimon, Pavao Vujanovac i Andreas Roring

Goran Mehkek/Cropix

- Moramo voditi računa o tome da se danas trgovina energentima, primjerice, plinom odvija tako da se određenom količinom istrguje desetak puta u jednome danu, a samo jedanput ta količina doista i izađe na tržište, odnosno stvarno promijeni vlasnika. I treći faktor koji je doveo do današnjih skokova na tržištu je utjecaj korone s kojim se računalo kada se pojavila, ali ne na ovako dugi rok. Danas smo u situaciji da nitko ne zna što će biti kada je u pitanju formiranje cijena, recimo, plina - kazao je Vujnovac. On je skrenuo pozornost na činjenicu da veliki utjecaj na formiranje cijena energenata imaju informacije poput sudbine Sjevernog toka 2 ili rata u Ukrajini.

- Cijene plina više nikada neće biti ono što su bile, odnosno način na koji se formiraju nikada više neće biti isti - ocijenio je predsjednik Uprave ENNA Grupe. Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon nadovezao se na izlaganje Vujnovca ocjenom kako je Hrvatska napravila puno na osiguravanju od cjenovnih udara energenata na svjetskom tržištu.

- Ina sa svoje strane čini sve na osiguranju sigurne opskrbe energijom hrvatskog tržišta, to nije nimalo lako jer svi pate od poremećaja na svjetskom tržištu - ustvrdio je Fasimon. Predsjednik Uprave E-ON Hrvatska Andreas Rorig upozorio je kako će plin u narednih nekoliko godina igrati ključnu ulogu u europskoj energetici a ulaganja u plinsku infrastrukturu neophodna.


10:39 Nakon potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, na skupu u Westinu uslijedilo je izlaganje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

- O energetskoj sigurnosti danas raspravljamo u trenucima kada se svijet suočava s velikim izazovima u opskrbi energijom i nakon pandemijskog udara na gospodarstva diljem svijeta. U Hrvatskoj smo se u cilju očuvanja radnih mjesta koristili intervencionističkim mjerama kako bi se prebrodile posljedice COVID-a 19 na gospodarstvo, subvencionirajući oko 700 tisuća radnih mjesta u državi, što je praktički svako drugo radno mjesto u zemlji. Time smo stvorili preduvjete da u prošloj godini izlazimo iz krize te s optimizmom očekujemo konačni zbroj gospodarskog rasta za 2020. Očekivanja su da će rast BDP-a u prošloj godini dati rezultat koji premašuje sve naše procjene - naznačio je premijer u obraćanju sudionicima skupa u Westinu. Osvrnuvši se na skori ulazak Hrvatske u eurozonu, premijer je skrenuo pozornost na očekivano postizanje najboljeg kreditnog rejtinga zemlje u njezinoj povijesti.

image

Konferencija Jutarnjeg lista Svijet energije

Goran Mehkek/Cropix

- Ključne odluke oko ulaska u europodručje očekujemo sredinom ove godine - dodao je Plenković, prešavši na očekivani ulazak države u schengenski prostor što je, podsjetio je, drugi strateški cilj države i Vlade. Upozorio je kako i u ulazak u Schengen predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti države.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković upozorio je sudionike skupa u Westinu da svijet očekuje pad proizvodnje ugljikovodika i stavlja sve pred izazove osiguranja alternativnih izvora energije.

- Vlada pozorno analizira razvoj cijena energenata te razmatramo sve opcije koje će zaštititi standard građana. Takav pristup već smo primijenili zamrzavanjem cijena goriva. U svakom slučaju, imamo instrumente zaštiti građane od skokova cijena goriva. Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja - kazao je premijer. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a treći je sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.

image

Andrej Plenković i Ana Hanžeković Krznarić

Goran Mehkek/Cropix

- Kad je u pitanju drugi segment tu ćemo se osloniti na HEP, koji ima snage na svojim plećima iznijeti dio zaštite građana od udara svjetskih rasta cijena energije - naznačio je predsjednik Vlade.

Govoreći sudionicima skupa u Westinu o budućim potezima Vlade u energetskoj politici, premijer Andrej Plenković najavio je da će država jačati svoju energetsku neovisnost.

- Mislimo da imamo geološke, geopolitičke i klimatske prednosti u odnosu na neke druge zemlje kad je u pitanju povećanje energetske neovisnosti - ocijenio je premijer. Istaknuo je predanost Hrvatske ciljevima zelene tranzicije Europske unije, navevši u prilog toj ocjeni donesene strateške dokumente poput niskougljične strategije.

- Uskoro ćemo donijeti strateške dokumente za vodik kao alternativno gorivo, pripadajući dokumenti sada su u fazi javne rasprave - najavio je Plenković. Zelena tranzicija i dekarbonizacija, upozorio je premijer, imaju svoju cijenu. Stoga su, podsjetio je, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurani poticaji za prelazak gospodarstva na obnovljive izvore energije. U razdoblju od 2025. do 2032., upozorio je, Europska unija će sa 72 milijarde eura sufinancirati energetsku tranziciju gospodarstva i kućanstava u Uniji.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je sudionike skupa u Westinu i na velike geotermalne potencijale Hrvatske kao mogući izvor osiguravanja i energetske samodostatnosti države i smanjenja emitiranja CO2 u atmosferu. Hrvatska, podsjetio je, ima 70 posto veće potencijale u geotermalnoj energiji od prosjeka EU.

Premijer se osvrnuo i na važnost nuklearne elektrane Krško iz koje, upozorio je, dolazi svaki šesti kilovatsat proizvedene električne energije u Hrvatskoj.

- Osim povećanja naših energetskih potencijala, moramo razmišljati i o smanjenju potrošnje energije. Sve je to dio energetske tranzicije koja je nužna kako bi do 2050. u EU smanjili za tri puta sadašnje emisije CO2. Moramo računati s činjenicom da elektrane na ugljen emitiraju 100 puta više CO2 od elektrana na obnovljive izvore energije - naveo je premijer u završnom dijelu svoga izlaganja sudionicima skupa u Westinu. Nakon premijerova izlaganja slijedi prvi do dva predviđena panela na današnjem skupu pod nazivom 'Energetska sigurnost i tržišta' u kojem sudjeluju ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave E-ON Hrvatska Andreas Rorig, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva i ENNA Grupe Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon, direktor Smart Infrastrukture kompanije Siemens Hrvatska Mario Valčić, uz moderiranje pomoćnika glavnog urednika Jutarnjeg lista Marka Biočine.


10:27 Nakon izlaganja predsjednika Uprave HEP-a, sudionicima skupa u Westinu video porukom obratio se potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.

- Dame i gospodo,dobro jutro i hvala što ste me pozvali da vam se danas obratim.

Naša borba protiv klimatske i krize bioraznolikosti nema jedinstveno rješenje, niti nosi laku pobjedu. Zahtijeva duboku transformaciju koja će donijeti važne promjene u svaki sektor ekonomije.

Koliko god te promjene bile teške, jedno je jasno: nečinjenje će nas dovesti u još težu situaciju. Pogledajte kamo smo došli porastom temperature od samo 1,1 stupanj: raste učestalost i intenzitet suša, poplava, toplinskih valova i šumskih požara.

Svaka zemlja u Europi osjeća utjecaj i nije čudo da je javna potpora klimatskim akcijama tako visoka.

Kako bismo se uhvatili u koštac s krizama klime i bioraznolikosti, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova, zaboraviti na ugljen i okrenuti leđa fosilnim gorivima. Dekarbonizacija i zeleni rast temeljen na novim tehnologijama u srži su europskog zelenog plana.

image

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije na video zidu

Goran Mehkek/Cropix

Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55% do 2030. kako bismo došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja Europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost.

Prijedlozi u sklopu paketa Spremni za 55 %, koje smo predstavili prošle godine, pomoći će provesti potrebne promjene. Pravednost je ključno načelo u svim prijedlozima. Jer ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti.

Ravnopravno dijelimo teret među državama članicama, podržavamo regije koje se suočavaju s najtežom tranzicijom i stvaramo namjenski fond za pomoć obiteljima s niskim primanjima da si priušte električno vozilo ili čistije grijanje.

Zelena tranzicija stvara i nove ekonomske prilike.

Energetski sektor to jako dobro zna. Vi pokazujete kako brzo može doći do promjene.

Prije samo nekoliko godina većina ulaganja u obnovljive izvore zahtijevala je državne subvencije. Sada vidimo da tvrtke počinju plaćati vladama za mogućnost razvoja lokacija za obnovljivu energiju.

Brzo povećanje obnovljivih izvora uz razvoj novih nositelja energije poput vodika također znači da postoji rastuća potražnja za kvalificiranim radnicima. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju izračunala je da je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo 5 milijuna radnih mjesta. Obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva.

To ističe zašto je europski zeleni plan strategija rasta.

Tranzicija je teška i kao kod svakog teškog zadatka lako se prepustiti iskušenju usporavanja ili odgađanja. Pogotovo kada se naiđe na neočekivane prepreke.

Europa je trenutno suočena s velikim skokom cijena energije. Rastuća potražnja za plinom, prekid opskrbe i geopolitičke napetosti poremetili su globalno tržište plina i gurnuli temu energetske sigurnosti visoko na dnevni red.

Da budem jasan: najbolji put prema stvarnoj i trajnoj energetskoj sigurnosti je obnovljiva energija.

Što više energije proizvodimo sami, manje ovisimo o skupom uvozu fosilnih goriva. Trenutna situacija [s Rusijom] samo naglašava važnost jačanja naše energetske neovisnosti. Novac koji se troši na račune za energiju iz obnovljivih izvora troši se u EU, ide europskim tvrtkama.

image

Tomislav Ćorić

Goran Mehkek/Cropix

Kako bi se ublažile posljedice trenutnih skokova cijena, smanjenje PDV-a i izravna potpora dohotku donose kratkoročno važna rješenja. Neophodna, ali privremena.

Kako bismo bili manje ovisni i ranjivi, moramo povećati udio obnovljivih izvora u našem energetskom sustavu, potaknuti energetsku obnovu kuća i zgrada te poboljšati ukupnu energetsku učinkovitost. Najjeftinija energija je neiskorištena.

Ako to učinimo, možemo izvući obitelji iz energetskog siromaštva i pomoći više od 300.000 Hrvata koji se sada bore da zimi ugriju svoje domove.

Za postizanje toga potrebna je regulativa i financiranje. Zato naš Spremni za 55 znatno povećava dostupnu podršku.

Primjerice, novi sustav trgovanja emisijama za ceste i zgrade dolazi sa Socijalnim fondom za klimu. Hrvatska bi od ovog fonda mogla dobiti 1,4 milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima i malim poduzećima da prebrode teret ulaganja ugradnje solarnih panela, kupnje električnog automobila ili prelaska na drugi sustav grijanja.

Predloženo povećanje Fonda za modernizaciju jednako bi tako koristilo. Ovaj fond već podupire projekte obnovljive energije i energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, a dostupan je i za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Puno je još posla pred nama. Ali 2030. je iza ugla i čujemo kako sat otkucava. Nadam se da možemo računati na vaše daljnje napore u ubrzavanju dekarbonizacije i tranzicije na obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

Što prije to učinimo, to prije će naši građani imati koristi od čišćeg zraka, dobro zagrijanih domova i novih prilika za posao, a ubrzat ćemo poboljšanje ukupne energetske sigurnosti Europe.

Hvala vam puno na pažnji i želim vam vrlo uspješnu konferenciju - poručio je u svom video obraćanju Timmermans.


10:23 Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je u uvodnome obraćanju sudionicima konferencije u Westinu da se nalazimo u razdoblju dramatičnog rasta cijena energenata, navevši kao primjer rast cijena plina koji HEP nabavlja za svoje potrebe od 60 posto.

image

Frane Barbarić

Goran Mehkek/Cropix

- Ovdje bih se međutim osvrnuo na zelenu tranziciju u našoj državi, koje je nositelj HEP. Među ostalim, razvijamo niz solarnih elektrana na hrvatskim otocima koje bi u kombinaciji s baterijskim elektranama osigurale energetsku samodostatnost naših otoka. Isto tako, svakako ćemo nastojati iskoristiti mogućnosti koji pruža Nacionalni plan oporavka i otpornosti kad je, među ostalim, u pitanju korištenje vodika kao alternativnog goriva - naveo je Barbarić. Skrenuo je pozornost na činjenicu da će hidroelektrane i u narednom razdoblju ostati osnovica energetske politike države navevši kako će se su održavanje hidroelektrana uložiti šest milijardi kuna. Barbarić je istaknuo i da se ne treba odreći nuklearne energije kao izvora energetskog sustava.

- Okolnosti u suvremenoj energetici traže donošenje promišljenih i odlučnih poteza. Primjer je LNG Terminal na Krku bez kojeg bi trenutno puno teže podnijeli rast cijena pa i teškoće u opskrbi prirodnim plinom - naznačio je predsjednik Uprave HEP-a. Osvrnuo se i na sve zahtjevniju socijalnu ulogu energetskog sektora, navevši kako je HEP, među ostalim, izašao ususret socijalno ugroženim dijelovima hrvatskog društva i obavio svoju ulogu u sanaciji područja oštećenih u potresu.


10:05 U zagrebačkom hotelu Westin počela je konferencija Hanza Medije 'Svijet energije - Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije' na kojoj će ključni predstavnici države, regulatora i energetskog sektora sučeliti stavove o zelenoj tranziciji i budućnosti energetskog sektora. Sudionike konferencije, među kojima je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, uvodno je pozdravio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

image

Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix

Energetska sigurnost u eri dekarbonizacije naziv je skupa koji Hanza Media u srijedu, 26. siječnja, priređuje u zagrebačkom hotelu Westin, a na njemu će sudjelovati najvažniji dionici energetskog tržišta u Hrvatskoj, ali i Europske komisije.

Sudionicima skupa u Westinu obratit će se izvršni potpredsjednik Europske komisije za europski zeleni plan Frans Timmermans, a zatim i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Sudjelovanje izvršnog potpredsjednika EK za europski zeleni plan dodatna je potvrda ambicije Hrvatske da se dekarbonizacija domaćeg energetskog sektora odvija u skladu sa zakonodavnim paketom EK "Spremni za 55", koji predviđa znatno ubrzanje tempa smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kako te planove uskladiti s imperativom energetske sigurnosti, bit će tema prvog panela uz sudjelovanje ministra Ćorića, predsjednika Uprave E.ON-a Hrvatska Andreasa Roriga, predsjednika Uprave Enna Grupe Pavla Vujnovca i predsjednika Uprave Ine Sandora Fasimona. Uslijedit će panel "Energetska sigurnost i investicije", na kojem će sudjelovati predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, šef Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Dražen Jakšić i Davor Grgić iz Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a.

image

Energetska konferencija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 07:49