Učinak poreznih izmjena

Od smanjenja stope PDV-a polovicu su zadržali trgovci

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.7.2019. u 14:40

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.7.2019. u 14:40

Sibenik, 061011.
Danas je sluzbeno otvoren trgovacki centar Supernova u Njivicama. Veliki broj kupaca prvog dana pohrlio je u obilazak ducana.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / Hanza Media

Ilustracija

Dok većina ekonomista smatra kako snižavanje stope PDV-a nije dobra odluka jer proračun mnogo gubi, a građani malo dobivaju, ministar financija ustrajava na spuštanju opće stope od iduće godine sa 25 na 24 posto, kako stoji u zakonu, a otvorena je opcija da se u četvrtom krugu porezne reforme snižena stopa proširi na nove prehrambene proizvode.

Koliko su posljednje porezne izmjene doista utjecale na potrošačke cijene, pokušali su odgovoriti analitičari HNB-a, rezultati pokazuju da je prijenos za većinu proizvoda “bio znatan, ali nepotpun”: iznosio je oko 50 posto.

U siječnju ove godine snižen je PDV na određene prehrambene proizvode i dječje pelene sa 25 na 13 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta sa 25 na 5 posto.

Po kategorijama

Kad bi prijenos bio potpun, pad cijena prehrambenih proizvoda obuhvaćenih ovom zakonskom izmjenom iznosio bi 9,6 posto, a cijene lijekova bile bi niže za 16 posto. Rezultati analize HNB-a za razdoblje od prosinca do veljače pokazuju da se učinak smanjenja PDV-a na cijene znatno razlikovao po analiziranim proizvodima i kategorijama: medijan ocijenjenog učinka na cijene iz skupine meso iznosi -6,3 posto, na voće -6 posto, na povrće -6,2 posto, na ribu -2,7 posto, na jaja -12,1 posto, na pelene -5,3 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta -14,5 posto. Doprinos učinka smanjenja PDV-a, objašnjavaju analitičari HNB-a, izračunali su tako što su razliku između ostvarene i prognozirane promjene indeksa cijena pojedine skupine proizvoda pomnožili s ocijenjenim udjelom proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.

Da se smanjenje poreza ne prelijeva u potpunosti na cijene, upućuje domaće iskustvo, kao i iskustva drugih zemalja. Očekivano, manji je u slučaju smanjenja poreza negoli povećanja. Više je razloga koji objašnjavaju to djelomično prelijevanje poreznih izmjena na potrošačke cijene. Među ostalim, navodi HNB, intenzitet prijenosa smanjenja PDV-a na cijene ovisi o stupnju konkurencije na pojedinom tržištu. Naime, pojedini trgovci smanjit će cijene samo djelomično, kako bi povećali profit, u slučaju kada ocijene da to neće utjecati na gubitak njihova tržišnog udjela. Pored toga, prepreku može predstavljati i snažan rast osobne potrošnje “jer se smatra da u tom slučaju postoji manji poticaj trgovcima da smanjenje poreza preliju na sniženje cijena proizvoda”. Također, cijene poljoprivrednih proizvoda prate se, osim u trgovinama, i na tržnicama. Kako mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva nisu u sustavu PDV-a, upitno je imaju li oni prostora za snižavanje cijena. K tome, kretanje cijena pod utjecajem je i brojnih drugih činitelja poput sezonskog utjecaja, promjena uvoznih cijena i slično.

Zamagljeno

Na koncu, određeni maloprodajni lanci snizili su cijene već u prosincu 2018., dakle prije stupanja na snagu poreznih izmjena, čime je učinak tih izmjena na inflaciju dodatno zamagljen. U svojoj analizi HNB je koristio detaljnu baza podataka o prosječnim cijenama svih proizvoda koje koristi DZS. Kako cijene hrane ove godine rastu, oglasila se i Udruga trgovine HUP-a koja daje svoje viđenje tog trenda. Navodi kako je sniženje PDV-a stupilo na snagu 1. siječnja i da su tada aktualne cijene neusporedive s onima danas. Porast cijena u cijelom lancu opskrbe koji uključuje dobavljače robe, prijevoz i logistiku, pripisuju većoj cijeni energenata i ratu plaća u sektoru.

- Također, želimo napomenuti da zbog visoke konkurentnosti i koncentracije sektora trgovine tj. trgovačkih lanaca, trgovci nisu u poziciji podizati marže i tako ugrožavati svoj opstanak na tržištu, navode iz HUP-a.