Schneider Electric

'Gradovi od nas traže uštede u energiji, a industrije da budu bolje i još efikasnije'

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

1.11.2019. u 10:25

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

1.11.2019. u 10:25

Schneider Electric

Ivan Paić, generalni direktor Schneider Electrica u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini

Schneider Electric jedna je od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija, a generalni direktor njezina poslovanja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini od 2017. je zagrebački inženjer Ivan Paić.

U intervjuu za Jutarnji list govori o radu kompanije, inovativnim proizvodima koje nudi i viziji digitaliziranog svijeta budućnosti što ga Schneider Electric pomaže ustrojiti diljem globusa.

Nekoliko stvari o vama. Obrazovanje, karijerni put. U Schneider ste došli iz Končara. Dosta ste putovali po svijetu (Japan). Koliko je to utjecalo na vaš današnji stav o tehnologiji i nužnosti digitalne transformacije poslovanja?

Nakon završetka Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a zahvaljujući studentskoj organizaciji IAESTE sam dobio priliku živjeti i raditi 2003. godine u Japan. To je bilo moje prvo ozbiljno životno putovanje, „pravi povratak u budućnost“, svojevrsni iskorak od 15 godina ispred našeg vremena. Već se tada tamo čitalo na mobilnim uređajima, plaćalo putem mobilnih telefona. Bio sam u pozitivnom tehnološkom šoku. Međunarodno mi je iskustvo bilo od neizmjerne pomoći na mom poslovnom putu. Nakon Japana, zaposlio sam se kao inženjer projektant u Končar – Mjernim transformatorima gdje sam u 5 godina prošao različite pozicije vezane uz projektiranje, R&D i implementaciju novog digitalnog ekspertnog sustava za projektiranje i konstruiranje mjernih transformatora. Godine 2008. preuzimam poziciju Product Managera u Schneider Electricu i tu započinje moj sadašnji karijerni put i napredak u međunarodnoj korporaciji. Tri godine sam proveo u francuskom Grenoblu kao Direktor razvoja poslovanja za digitalna iskustva klijenata, gdje sam vodio multikulturalni tim inženjera energetičara i programera posvećenih izgradnji novih on-line platformi i digitalizaciji poslovanja. Naš je zadatak bio sistematizirati i standardizirati Schneider Electric ponudu proizvoda u lokalne interne i eksterne aplikacije. Jedan od važnih ciljeva tadašnje digitalne transformacije bio je stvaranje najboljeg on-line korisničkog iskustva. Bez obzira radi li se o tradicionalnom ili tehnološki naprednom poslovanju, korisnici su ti koji će evaluirati pružene vrijednost. Za njih ustvari trebate uvijek imati sluha, ali zapravo i morate biti ispred njih kako bi predivdjeli njihove buduće potrebe.

Povratkom u Zagreb 2015.godine preuzimam poziciju direktora prodaje odjela Energetike, da bih 2017. postao generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu. Moji timovi u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Splitu i Banja Luci zajedno broje gotovo 100 zaposlenika, dobrim dijelom mladih inženjera koji rade na digitalnoj transformaciji naših klijenata. Velika prednost naše kompanije je kontinuirano ulaganje u znanje i učenje. Ne radi se samo o nadogradnjama kroz vertikalnu ekspertizu, već i kroz individualne karijerne planove, kojima se članovi tima usmjeravaju u izgradnji njihove profesionalne karijere radi lakšeg snalaženja sa izazovima koje digitalna transformacija stavlja pred cijeli ekosustav partnera i investitora u kojem mi kao kompanija djelujemo. Takvim profesionalnim pristupom trudimo se osigurati maksimalno pozitivno iskustvo našim klijentima.

Schneider Electric

Ivan Paić, generalni direktor Schneider Electrica u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini

 

Na početku, u kojoj mjeri je Schneider Electric hardver tvrtka, a u kojoj mjeri softver? Koji bi bio vaš krunski argument kada biste morali tvrtke u energetskom sektoru (Hrvatskom), bilo Elektre ili vodovode, navesti da shvate da se moraju priključiti digitalnoj transformaciji i okrenuti implementaciji ADMS sustava.

Schneider Electric je osnovan prije više od 175 godina, te od samih početaka proizvodi različitu hardversku opremu za zaštitu električnih instalacija, upravljanje energijom i automatizaciju. Posljednjih nekoliko godina uveli smo pravilo kojim želimo postići da svaki novi proizvod koji izađe iz našeg R&D odjela mora imati mogućnost komunikacije sa nadzornim Edge Control sustavima (danas često korišten pojam IOT uređaja) i neki od algoritama za prediktivno održavanje kojima šalje informacije o svojem „zdravstvenom“ statusu ako se mogu malo slikovito izraziti. Ponosni smo što možemo reći da imamo jednu od najvećih instaliranih baza takvih uređaja na svjetskoj razini što nam omogućuje da na temelju velike količine prikupljenih podataka o ponašanju naših uređaja u različitim industrijskim ili energetskim aplikacijama, razvijemo napredne softverske smart aplikacije koje onda daju dodatnu vrijednost za donošenje boljih poslovnih odluka. Na taj način donosimo efikasnost kroz cijeli industrijski, elektroenergetski, vodni ili toplinski sustav i omogućujemo optimalno vođenje cijelog sustava, odnosno donošenje boljih poslovnih odluka kojima se ostvaruju različite vrste ušteda. Dakle, kao što je vidljivo iz gore navedenoga, mi smo danas kompanija koja proizvodi integrirana rješenja hardvera i softvera koju objedinjujemo na otvorenoj IoT platformi EcoStruxureTM i na taj način pomažemo ubrzati digitalnu transformaciju i nas samih i naših klijenata.

Kada govorimo o pojmu digitalne transformacije većina ljudi i kompanija danas vidi samo jedan manji dio koji se odnosi na implementaciju novih digitalnih alata. Naravno da se takvim alatima odmah u startu ostvaruju neki od benefita koje digitalna transformacija može donijeti. Međutim, moje osobno iskustvo govori da se kod digitalne transformacije zapravo najveći benefiti ostvaruju kroz dva glavna stupa transformacije – promjenu načina razmišljanja samih zaposlenika koji uz pomoć digitalnih alata, napredne analitike i dodatnih mogućnosti poslovnih analiza otvaraju nova područja rasta kompanije i bolju detekciju glavnih potencijala za razvoj kompanije u budućnosti. Uz takvu promjenu načina razmišljanja automatski se otvaraju i novi poslovni modeli koji omogućavaju brže, kvalitetnije i efikasnije povezivanje sa svojim kupcima, partnerima i/ili korisnicima. Samim time omogućava se da sa manje resursa ostvarujemo više, budemo efikasniji, te pri tome razvijemo još bolji i prisniji odnos sa našim klijentima.

Lani ste s Elektro Ljubljanom potpisali ugovor o implementaciji naprednog sustava vođenja distribucije energije. Smijete li otkrivati detalje, na njihovom primjeru, koji su benefiti i kolike su uštede zabilježili susjedi implementacijom tog sustava?

Slovenija intenzivno razvijaja svoj elektroenergetski sustav i njihova usmjerenost ka digitalnoj transformaciji rezultat je dugoročne orijentiranosti. Energetsko-distribucijske tvrtke Elektro Celje i Elektro Ljubljana odlučile su implementirati napredni sustav za nadzor i upravljanje distribucijskom mrežom i kao rješenje odabrali su ADMS sustav Schneider Electrica. Riječ je o iznimno složenom sustavu vođenja, kontrole i upravljanja elektroenergetskom mrežom. Elektro Celje je nadogradio postojeći SCADA sustav naprednim ADMS sustavom treće generacije i uvjeren sam da će projekt biti od velikog značaja u pogledu kvalitete budućeg upravljanja njihove mreže. S obzirom da se radi o dvogodišnjem projektu implementacije koji ulazi u završnu fazu, još uvijek ne možemo govoriti o konkretnim brojkama. Ali zato možemo uzeti primjer talijanske elektroenegetske kompanije ENEL koji isti sustav koriste već nekoliko godina i koji je pokazao da su se ostvarili značajni benefiti i u obliku smanjenja CO2 emisija i u obliku smanjenja tehničkih gubitaka njihovog distribucijskog. Konkretno, radi se o godišnjim uštedama energije od oko 144 GWh, što odgovara 75,000 tona CO2 godišnje. Enel opskrbljuje tržište od 61 milijun stanovnika.

Ostvarujete li takvu suradnju s nekim našim tvrtkama i koje su to? Lani ste izrazili sigurnost da bi uvođenje naprednih mreža moglo zaživjeti i u Hrvatskoj? Koji su preduvjeti?

Aktualni projekti u Sloveniji potaknuli su nas na razmišljanje o implementaciji ovakvog sustava i u Hrvatskoj, gdje već sada imamo izrazito veliko inženjersko znanje unutar HEP-Operatora Distribucijskog sustava, kao i u nekim od najvećih hrvatskih kompanija poput, npr. Končara. Lokalno znanje i iskusni kadar svakako može olakšati, pojednostaviti i ubrzati implementaciju ovakvih rješenja koje će dugoročno donijeti do značajnih ušteda kroz smanjene gubitke i optimizirani rad samog sustava. I naravno, ubrzati digitalnu transformaciju HEP-a. I upravo zbog toga mi kao kompanija aktivni smo partner iz privrede u projektu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kojim se želi unaprijediti njihov budući kurikulum, a kako bi studenti koji diplomiraju na FER-u što bolje bili pripremljeni za potrebe privrede i sve zanimljivije zahtjeve koje digitalna transformacija donosi pred sve nas. Kako bi napravili i još bolju poveznicu na razini znanosti i privrede, u suradnji sa nekoliko fakulteta elektrotehnike u regiji pripremamo znanstveno-istraživački projekt financiran iz europskih fondova na temu Smart Grid rješenja za efikasniju distribuciju električne energije i njihovu lokalnu primjenu u regiji. Ovakvim pristupom otvaramo širom vrata mogućnosti pokretanja budućeg R&D centra za napredna smart grid rješenja što nam je jedna od velikih želja kako bi mladim, sposobnim i pametnim ljudima omogućili da se i lokalno bave najnaprednijim tehnologijama.

Schneider Electric

Ivan Paić, generalni direktor Schneider Electrica u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini

 

Koja su najčešća rješenja koja domaće tvrtke od vas traže? Primjerice, znamo da su Međimurske vode krenule u projekt implementacije vašeg rješenja Aquis? O kakvom se tu sustavu radi i koji će biti budući benefiti?

Pored energije, velika prednost za Hrvatsku je činjenica da je naša zemlja bogata pitkom vodom te da se prema tom resursu zaista nastojimo vrlo odgovorno ponašati. S druge strane, moram reći da nam činjenice ne idu u prilog kada su u pitanju gubitci pitke vode. No, postoje mogućnosti smanjenja tih gubitaka. Potrebno je optimizirati rad cjelokupnog sustava prema pravilima struke, a Hrvatska ima izuzetno kvalitetne stručnjake i u tom području. Tu se otvara mogućnost primjene najmodernijih svjetskih rešenja, a zatim i povlačenja financijskih sredstava iz EU fondova.

Izuzetno nam je drago da je prepoznata potreba za nadogradnjom sustava upravljanja distribucijom pitke vode i da ćemo i na sjeveru Hrvatske uskoro krenuti sa implementacijom prvog rješenja baziranog na našem softveru Aquis. Korištenje ovog sustava doprinijeti će donošenju kvalitetnijih odluka kako bi se smanjili gubitci pitke vode, a odluke o obnovi postojeće mreže cjevovoda ciljale područja s najvećim povratkom investicija.

Ovaj sustav jedan je od stupova modernog smart city rješenja, jer se kvalitetnim upravljanjem infrastrukturom omogućuje povećanje kvalitete života unutar samih gradova.

Sve se više govori o potrebi za eco i smart city rješenjima. S obzirom na to da ste globalna tvrtka koji biste grad (državu) izdvojili kao posebno posvećenu tim rješenjima i što mogu hrvatski gradovi napraviti kako bi se tome približili?

Smart city rješenja nisu samo pametne klupe, pametni parking, e-Uprava, video ekrani za turiste, LED rasvjeta, punjači za električna vozila i slično. Govorimo o segmentima koji omogućavaju međusobnu efikasnu razmjenu podataka na otvorenim platformama, kako bi gradske infrastrukture funkcionrale učinkovitije i održivije u stvarnom vremenu. Pametni gradovi imaju pametne vodoopskrbne mreže, pametnu vodoodvodnju, pametno upravljanje energetskim resursima, od električne energije do upravljanja grijanjem ili pak MicroGrid (mikromreže) koje omogućavaju jednostavno integriranje manjih lokalnih obnovljivih izvora energije, imaju pametne zgrade, pametne sigurnosne sustave i pametno planiranje. Sva ta infrastrukturalna rješenja čine grad više ili manje pametnim, te direktno utječu na kvalitetu življenja stanovnika kao i visinu troškova koje moraju za to izdvajati.

Eco i Smart city rješenja prvenstveno se bave tematikama održivosti i efikasnog upravljanja, što su upravo područja našeg poslovnog djelovanja. Istraživanja pokazuju kako 70% energetskih resursa plante Zemlje troše zgrade, industrije, podatkovni centri i infrastruktura. Od toga 30% globalne potrošnje energije ali i emisije stakleničkih plinova noze zgradarstvo i građevinski sektor. Naša kompanija aktivno radi na pružanju eco-friendly rješenja, te od ove godine (listopad 2019) u vlasništvu Schneider grupacije imamo već trinaest zgrada sa nultom stopom emisije stakleničkih plinova, dakle energetski učinkovite zgrade koje se u potpunosti napajaju iz obnovljivih izvora energije (na licu mjesta i/ili izvan nje). Pored toga, jedno od najpoznatijih energetskih efikasnih rješenja je i Delloittova zgrada u Amsterdamu, „The Edge“ koja je 102% samoodrživa, čime 2% viška energije vraća u energetsku mrežu na korištenje drugim potrošačima. Pametno stanovanje i pametne zgrade nisu samo trend već i potreba zbog intenziviranja urbanizacije i naseljavanja gradova. Efikasnim korištenjem energetski resursa, gašenjem svjetala kada nisu potrebna, upravljanje temperaturom, vlagom, grijanjem i klimatizacijom, kvalitetom zraka, korištenjem senzora i naprednih aplikacija, možemo učiniti pametnim ne samo vlasititi dom već i čitave komplekse zgrada, poput hotelskih objekata, trgovačkih lanaca, različitih zajednica u kohabitaciji. Popularan BMS -  Building Management Sustav omogućava upravljanje svim ovim parametrima u stvarnom vremenu čineći tako segment stanovanja pametnim.

Drugo važno područje je infrastruktura. Ovdje mislim na energetsku, vodovodnu i plinsku infrastrukturu za koje također nudimo pametna, ekološka, održiva rješenja. O pametnim energetskim mrežama smo maloprije govorili s primjerima Elektro Ljubljane i Elektro Celja, a nadamo se uskoro znatnijim pomacima i u Hrvatskoj.  Primjer pametne vodopskrbne mreže sa Schneider rješenjem također dolazi iz susjedstva, od talijanske kompanija Acqua Novara koja upravlja opskrbnim područjem za 450.000 stanovnika (ljeti taj broj doseže 700.000 ljudi) na području 139 općina, od 3,600km2. Godišnje se na tom području potroši oko 38 milijuna kubika vode, od čega dio odlazi na na domaćinstva, poljoprivredu, industrijske namjene te proizvodnju energije. Naš klijent je ukazao na potrebu za značajnim smanjivanjem gubitaka, optimizacijom potrošnje energije, centralizacijom različitih postrojenja izgrađenih tijekom godina, te posljednje, ali ne i manje bitno – za kvalitetnim podacima. Schneider Electric je za Acqua Novaru osigurao tehničku podršku te implementirao integrirano rješenje koje uključuje IoT povezane proizvode, senzore za daljinsku kontrolu pristupa, Water Network Management aplikaciju za oblikovanje i analizu hidrauličnih mreža, te Water Management System softver za upravljanje gubicima vode. Realizacija ovog potpunog sustava „pametne vode“ omogućen je nadzor nad istjecanjima u distribucijskoj mreži te kreiranje automatskih izvješća i važnih poslovnih podataka. Zahvaljujući ovako postavljenom sustavu, klijentu je omogućeno smanjenje potrošnje el.energije od 20% te ušteda od 6 milijuna kubika vode godišnje.

Brojna pametna rješenja implementirali smo u nizu industrija, od prehrambene, proizvođačke, metalne, cementne, brodogradnje, IT i podatkovnih centara itd, o čemu svjedoče i naši zadovoljni klijenti, koji nam se vraćaju s povjerenjem.

Mislite li da bi prvaci i predvoditelji trendova u tom segmentu smart/eco city trebale biti tvrtke i njihove inovacije ili to mogu biti i gradovi, lokalne samouprave? Ili možda nešto između?

Kada pričamo o pametnim gradovima, zapravo pričamo o rješenjima koja poboljšavaju kvalitetu našeg života. Schneider Electric na pametne gradove gleda kroz povezanost, energetsku učinkovitost i održivost. Pametan grad treba brinuti o svakom detalju, uz potporu tehnologije. Razvoj treba krenuti na lokalnoj razini, korak po korak. 

Schneider Electric nudi rješenja koja su korisna za naše domove, uredske zgrade, hotele, bolnice, trgovačke lance, benzinske postaje, vodoopskrbne mreže, energetske distribucijske mreže, znači sve što je građanima potrebno za ugodan i siguran svakodnevni život.

Schneider Electric uistinu raspolaže svim stručnim kompetencijama kako bi pomogao gradskim vlastima, lokalnim samoupravama, tehničkim timovima, projektantima, razvojnim inženjerima i savjetnicima u u misiji stvaranja pametnijih gradova. A budućnost vidimo u povećanju efikasnosti i održivosti.

Naša su rješenja i proizvodi dostupni kroz široku mrežu partnera, u koju kontinuirano ulažemo i kojoj omogućujemo pristup najmodernijim tehnologijama usklađenim sa svjetskim trendovima, te im na taj način pomažemo da postanu konkurentniji na tržištima na kojima djeluju. Dakle, kompanije već danas mogu dati svoj doprinos u razvoju pametnih gradova u Hrvatskoj i kroz znanje i kroz najnapredniju tehnologiju. Ono što me jako veseli da sve veći broj gradova prepoznaje potrebu razvoja u smjeru pametnog grada i Schneider Electric kroz svoju poslovnu filozofiju „Life is On“ želi pomoći svim zainteresiranim gradovima u ostvarivanju tog smjera.

Električna vozila bi kroz idućih 10 godina mogla zamijeniti polovicu konvencionalnih. Kako će se to odraziti na svjetsku potrošnju energije i mislite li da je trenutna dovoljna da to pokrije? Što Schneider Electric tu može ponuditi?

Postoji procjena da će električna vozila do 2030. godine zamijeniti 50 posto konvencionalnih vozila, što će pak rezultirati 30 posto većom potrošnjom u ukupnoj potrošnji svjetske energije. Takvim porastom broja električnih automobila istovremeno se povećava i kapacitet pohrane energije s obzirom da svako električno vozilo možemo zapravo promatrati i kao bateriju određenog kapaciteta i raspoloživosti. Samim time logično je zaključiti da će u jednom trenutku vlasnici električnih vozila i energije pohranjene u njima moći odlučiti žele li tu energiju potrošiti na prijevoz ili im je možda isplativije ustupiti je nekom drugom potrošaču, naravno uz određene financijske benefite. Naravno da će za to biti potrebno poslovne odnose regulirati pravilima što će zapravo pokrenuti novu vrstu trgovanja energijom baziranom na naprednim softverskim rješenjima. Tako će se polako i elektroprivrede sve više transformirati u softverske kompanije koje pružaju nove poslovne modele i mogućnosti trgovanja energijom.

Schneider Electric je aktivan u ponudi rješenja za punjenje vozila, koja uključuje manje i kompaktne punjače namijenjene osobnoj primjeni do jačih, za javnu uporabu. Radi se o perspektivnom tržištu, koje traži nadopune kroz tehnologije za pohranu energije. Kao preduvjet da se ovakav rast stvarno i ostvari potrebne su nove tehnologije u obliku 5G mreže koja će svakako povećati mogućnosti autonomne vožnje, edge computinga koji omogućuje donošenje bitnih odluka na temelju velike količine pristiglih informacija u realnom vremenu i slično.

Aktivni ste i u smart home segmentu. Koja rješenja tu nudite i smatrate li da idemo u smjeru kada ćemo kućom i kućanskim aparatima upravljati preko mobilne aplikacije? Mislite li da su ta rješenja za prosječnu obitelj još uvijek preskupa i kada bi to moglo postati norma? Posebno s obzirom na to da će broj stanovnika u gradovima rapidno rasti u narednim desetljećima.

Još jednom bih skrenuo pozornost na pametno upravljanje resursima. Današnji trendovi urbanizacije i digitalizacije, traže rješavanje problema pametnog stanovanja, pametnih gradova, pametnih infrastruktura i upravo u ovim područjima pametnog upravljanja resursima. Način na koji živimo jedan je od najvećih izazova. Do 2050 godine očekuje se novih 6,3 milijarde stanovnika u gradovima. To je novih 6-7 gradova veličine Pariza svake godine.

No, s druge strane, nažalost, pojavljuje se sve više neefikasnosti – sve su veći gubici, a potrošnja raste iz dana u dan. Često posve izostaje razmišljanje o posljedicama, o onome što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze.

Ključna problematika današnjih gradova su starost zgrada, koje su u 75% slučajeva starije od 30 godina. Ovdje je sigurnost električnih instalacija primarni zadatak svakog upravitelja zgrade, nakon čega svakako dolazi pitanje bolje energetske efikasnosti i nadzora nad resursima.

Napredne zgrade u pametnim gradovima odlikuju se samoodrživim sustavima koji svojim stanarima pružaju visoki stupanj automatizacije i komfora u življenju (tzv „Home Automation“). Ne radi se samo o reguliranju temperature grijanja ili hlađenja, pametnog isključivanja i uključivanja svjetala i efikasnijem upravljanju troškovima. Napredne sustave karakteriziraju pametna softverska rješenja Microgrida, koja primjerice uz ugradnju solarnih ploča dio viška proizvedene energije mogu vratiti nazad u energetski sustav grada ili općine te je ponuditi drugima, a čime se osigurava samoodrživost, uz istovremeno smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

Znači, kako bismo odgovorili na neke od tih izazova, potrebno je promijeniti razmišljanja ljudi, u smjeru povećanja učinkovitosti, kako energetske, tako i  operativne učinkovitosti te održivog razvoja.

Svi ovakvi mali napori organizacija i inicijativa u stvaranju sustava automatizacije doma, kućanstva ili zgrade, čine početno mjesto za stvaranje zelenije budućnosti. Pametni gradovi će činiti velik dio budućnosti našeg urbanog okruženja, te trebamo odgovorno promišljati o tomu već danas, počevši sa sobom i svojim domom, okruženjem i svojom zajednicom pa i šire.

Koja su neka konkretna rješenja koja razvijate na temelju tehnologije „Interneta stvari“ i kako ona mogu olakšati svakodnevni život ili poslovanje?

Činjenica je da tehnologija grabi prema naprijed silovitom brzinom. IoT tj. Internet stvari, Virtual reality, Augmented reality, mreže 5G, Edge computing samo su neki od pojmova koji se svakodnevno sve više koriste i kojima se pridaje sve veća važnost. Moram priznati da niti ja osobno niti kompanija koju vodim ne bježimo od tih pojmova. Dapače, pokušavamo maksimalno iskoristiti potencijal koji nam moderne tehnologije nude. Tako danas i mi na sajmovima nudimo potpuno virtualni štand na kojima se uz pomoć virtualne stvarnosti možete detaljno upoznati sa našim rješenjima bez da je potrebno stvarne uređaje imati na licu mjesta. Ovakva tehnologija omogućava apsolutnu sigurnost jer virtualno ulazimo u zahtjevna rješenja koja ponekad mogu imati povećani rizik na ljudsko zdravlje ili čak i sam život.

Primjena AR tj. Proširene stvarnosti pokazuje svoje prednosti u održavanju kvalitete sustava distribucije energenata, čiji su najčešći izazovi fluktuacija radne snage i odlazak „starijih“ radnika te time gubitka znanja. AR se primjenjuje na način da se u sustav importiraju sve procedure , priručnici, savjeti i upute o servisnim podrškama, te se uz jednostavno usmjeravanje tableta prema primjerice pumpi, zaštitnom releju, prekidaču, stroju u industriji nudi uputa kako postupiti.  Nema više potraga za informacijma putem upućivanja poziva voditeljima ili upravi. Sigurnost radnika se poboljšava, jer se smanjuje broj potencijalno opasnih kontakata sa opremom.

Upravljanje vodovodnom ili energetskom mrežom moguće je u stvarnom vremenu (real-time), a prema prikupljenim povijesnim podacima moguće je raditi prediktivne analize i proaktivno upravljati mrežom, kako bi se maksimalno smanjili operativni troškovi. Čisto kao primjer, povećanje efikasnosti od samo 5% kod velikih sustava distribucije električne energije, vode, plina ili topline mogu godišnje sačuvati milijunske iznose, a istovremeno osigurati niže troškove održavanja tih sustava.