Što dalje?

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 16:53

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 16:53

An employee works at the Miroglio masks factory on March 17, 2020 in Govone, near Cuneo, Northwestern Italy. - Miroglio is a tissues factory that started to produce masks not for sanitary use after the COVID-19 coronavirus emergency. The masks are made of cotton with a waterproof treatment. (Photo by MARCO BERTORELLO / AFP)
MARCO BERTORELLO / AFP

Ilustracija

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Iako te brojke izgledaju, blago rečeno, loše, one su zapravo još i razmjerno dobar scenarij za hrvatsko gospodarstvo. Naime, u slučaju da se pandemija koronavirusa ‘prelije’ i na drugi dio godine, ekonomski sunovrat bio bi, upozoravaju ekonomisti, znatno veći.

- Recesiju u ovoj godini nećemo izbjeći. Ako karantena potraje do početka lipnja, onda je realno očekivati da ćemo u ovoj godini zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) između pet i osam posto. Naravno, potraje li kriza izazvana koronavirusom duže, i pad BDP-a bit će veći, 13 ili 14 posto - upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Veliki ožiljci

- Hrvatska je realno već u recesiji. Ako recesija bude samo u prvoj polovici godine, onda se može očekivati pad BDP-a od oko 10 posto. No, ako se produži, pad BDP-a mogao bi iznositi i 20 posto - kaže Andrej Grubišić, konzultant.

Tromjesečni lockdown ostavit će velike ožiljke na licu hrvatskoga gospodarstva. Posebno velik udar pretrpjet će turizam, prijevoz i ostale uslužne djelatnosti, kao i industrija. U hrvatskom slučaju, turizam je posebno važna karika u gospodarskom lancu, s obzirom na to da generira gotovo petinu hrvatske ekonomije. Već sada je jasno da je predsezona izgubljena, a sličan je scenarij izgledan i za špicu sezone. No, ako iz karantene izađemo početkom lipnja, još uvijek se nešto turizma, smatra Novotny, može spasiti. Ključ će u tom slučaju biti potaknuti domaće turiste.

- Hrvatska je i u vrijeme rata u Istri i na Kvarneru imala nešto turizma. Ako početkom lipnja ukinemo karantenu, trebat će ohrabriti domaće goste i Hrvate koji žive vani da dođu na Jadran - ističe Novotny.

Dodaje i kako će poticanje domaće potrošnje i jačanje povjerenja biti ključno za poticanje rasta u nastavku godine.

Ključnu ulogu u oporavku hrvatskoga gospodarstva u drugom dijelu godine - naravno, uz pretpostavku da koronakriza doista završi, ili se barem primiri, do lipnja - imat će država sa svojim instrumentarijem mjera, kažu ekonomisti. Grubišić poručuje da je na državi osigurati likvidnost u novčanom sustavu, dok bi u fiskalnoj politici trebalo ići na oprost poreza, doprinosa i ostalih davanja u razdoblju od dva mjeseca, kako bi tvrtke preživjele praktički potpun prestanak rada ili svođenje poslovanja na minimum u vrijeme karantene. To su, napominje Grubišić, poslovi iz djelokruga države i moraju se jednako odnositi na sve. U protivnom, dodaje, radilo bi se o negativnoj državnoj intervenciji.

Investicije

I Grubišić i Novotny smatraju da je razdoblje krize prilika za provedbu reformi, od kojih je Hrvatska dosad bježala. Uz to, Novotny smatra da bi država trebala potaknuti gospodarstvo jačanjem investicija, u čijem bi financiranju najveći dio novca došao iz fondova EU. To se odnosi na obnovu željezničkih pruga, ali i na gradnju bolnica, lokalnih cesta i komunalne infrastrukture. Konačno, i projekt obnove Zagreba nakon razornog potresa potaknut će investicijsku aktivnost, iako je u ovom trenutku jasno jedino to da će obnova središta metropole trajati godinama, a još uvijek se ne zna ni koliko će za to trebati novca ni tko će to sve platiti. No, za sve to trebat će, dodaje, ubrzati povlačenje novca iz fondova Unije. U sklopu investicija trebalo bi ubrzati i dovršetak gradnje autocesta u Hrvatskoj.

- Ako se realiziraju projekti za koje su osigurani, ili će se osigurati, novci iz fondova EU, tada bi i oporavak bio brži - naglašava Novotny.

Kako god se razvijale stvari s koronakrizom, jasno je da Hrvatsku čeka vrlo teška godina, od koje će se dugo oporavljati. Stoga bi u ovom trenutku, smatraju ekonomisti, trebalo stvoriti uvjete da se recesija ne produži na šest godina, kao što je to bio slučaj u vrijeme posljednje krize.

- Još uvijek možemo izbjeći najgori scenarij. No, već sada je važno stvoriti plan aktivnosti za razdoblje kada se ljudi ponovno počnu kretati. To je ‘scenarij za dan poslije’, kojeg još uvijek ne vidimo - zaključuje Novotny.

U hrvatskoj varijanti programa za spas gospodarstva trebalo bi definirati kako mjere za preživljavanje u vrijeme karantene, tako i one za ublažavanje pada i oporavak nakon što izađemo iz lockdowna.

Zaduženje

I Marijana Ivanov iz zagrebačkog Ekonomskog fakulteta mišljenja je da bi investicije u infrastrukturu i projekt obnove Zagreba dali svoj obol ublažavanju pada hrvatskoga gospodarstva.

Naša sugovornica smatra i da bi hotelijeri koji to mogu ovu godinu mogli iskoristiti za obnovu dijela svojih kapaciteta. Kada je riječ o turističkom prometu, Ivanov se slaže da je veliko pitanje što će u ovoj godini biti od njega. Stoga bi, poručuje, država trebala turističkim vaučerima potaknuti domaći turizam.

Inače, naša sugovornica kaže da je optimist i da pad hrvatskoga BDP-a u ovoj godini možda i neće biti tako velik kako se sada očekuje. Po njoj, hrvatski bi BDP u 2020. godini mogao pasti oko 1,5 posto. Naravno, i ta procjena ovisi o dubini i dinamici koronakrize.

Prihvatljivim smatra i smanjenje plaća u javnom sektoru, te da bi se država što prije trebala zadužiti na inozemnom tržištu.

Treba odustati od ciljanog deficita

Svojevrsno zeleno svjetlo paketu mjera za spas hrvatske ekonomije jučer je dalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku.

“Usporavanje gospodarskih aktivnosti dovest će do snažnog pada javnih prihoda. Istodobno će provedba nužnih zdravstvenih intervencija, spašavanje i podrška posrnulom gospodarstvu tijekom i nakon epidemije utjecati i na porast javne potrošnje”, stoji u stajalištu Povjerenstva. Oni su pozvali Vladu da donese Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila te ističe da Vlada može odstupiti od ciljane razine proračunskog manjka i smanjenja javnoga duga.