Oko 350 tisuća građana i poduzeća trenutačno je u poziciji mirovanja različitih financijskih obaveza, bilo da je riječ o zaštiti od ovrha, moratorija na otplatu kredita ili leasinga.
Prilikom reguliranja tog privremenog statusa, kako bi im se olakšalo da prebrode posljedice koronakrize, mahom je dogovoren rok od tri mjeseca, uz mogućnost produženja za dodatna tri mjeseca pa i do godinu dana u slučaju moratorija na otplatu kredita.
U svakom slučaju, prvo razdoblje mirovanja obaveza istječe već u srpnju, a takvih je najviše u slučaju obustave ovrhe. Koliko je izgledno da već za nekoliko tjedana vjerovnici ponovno pokrenu procedure zapljene imovine?
'Bit će na vrijeme'
U Ministarstvu pravosuđa pojašnjavaju kako Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisuje da zastoj ovrha i stečajnih postupaka traje do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu, “odnosno do 1. kolovoza 2020”. Taj rok, dodaju, “zbog posebnih okolnosti”, može se odlukom Vlade produžiti “do 1. studenoga 2020. godine”. No, taj se zakon ne odnosi na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima kod Fine: ona je regulirana Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je u nadležnosti Ministarstva financija. U njemu stoji da provedbe ovrhe istječu 18. srpnja ove godine, što se također može produžiti odlukom Vlade do 18. listopada 2020. godine. Kakve su Vladine namjere kad je to u pitanju? Ministar financija Zdravko Marić samo kaže da će se obustava ovrha produžiti za dodatna tri mjeseca te kako će to biti “na vrijeme”.
Prema svemu sudeći, neće se dogoditi da odmah nakon izbora počnu ovrhe, a oni koji se nalaze u financijskim teškoćama dobit će još jedan tromjesečni predah. Oko 250 tisuća građana koji su do prije izbijanja koronakrize bili pod ovrhom, a ostvaruju prihode, moći će do sredine listopada raspolagati cjelokupnim priljevom novca na svojim računima, a ne samo onim dijelom koji se usmjerava na zaštićeni račun.
Kada je riječ o moratoriju na otplatu kredita, posljednji podaci govore da je predano oko 80.000 zahtjeva, čija je vrijednost 40 milijardi kuna. Iako se te brojke čine velike, među bankarima se može čuti kako su zahtjevi zapravo bili manji od očekivanja. K tome, pojedini klijenti sami traže obustavu moratorija jer se pokazalo da stanje nije tako loše kako su očekivali.
Puno zahtjeva
Odobravanje moratorija nije regulirano zakonom, i ono ovisi od banke do banke. Većina njih je također ponudila opciju “3 plus 3”, a HNB je bankama ostavio i mogućnost dogovaranja moratorija do godinu dana, u smislu da ne moraju izdvajati dodatne rezervacije za dobre klijente koji u tom razdoblju neće moći vraćati kredit.
Erste banka jedna je od banaka koja je klijentima na samom početku ponudila opciju odgode otplate kredita na razdoblje od šest mjeseci. Imajući u vidu značajan utjecaj trenutačnih okolnosti na segment turizma, dodaju u ističu u toj banci, poslovnim subjektima i fizičkim osobama koje obavljaju turističku djelatnost ili neku drugu ovisnu djelatnost povezanu s turizmom, omogućili su korištenje počeka otplate kredita u trajanju do 12 mjeseci, a najdulje do kraja lipnja iduće godine.
Na pitanje dobivaju li zahtjeve za produženje moratorija, u Erste banci kažu kako su u ovom trenutku snažno usmjereni i ulažu velike napore na operativnu realizaciju postojećih zahtjeva za odgodama otplate, “ali svakako ćemo nastaviti pomno pratiti razvoj situacije te, u skladu s time, donositi i odgovarajuće odluke”. Ta je banka dosad zaprimila 8.800 zahtjeva građana za odgodu otplate, koji se odnose na oko 13.100 kreditnih partija, od čega je odobreno njih više od 11.000, odnosno gotovo 85 posto, a ostali se nalaze u fazi finalne realizacije. Kod poslovnih subjekata, dodaju, zaprimili su nešto više od 2.400 zahtjeva za odgodom otplate.
Ovih dana je i Hanfa objavila podatak da je vrijednost zatraženog reprograma za leasing 6,3 milijarde kuna, trećina njihove ukupne vrijednosti. Pritom je većinom riječ o financijskom leasingu s pravnim osobama.
Nova Vlada
Ako se život naizgled vraća u pretkrizno stanje, i dalje vlada velika neizvjesno oko toga kako će financijska situacija građana i poduzeća izgledati najesen. Nitko sa sigurnošću ne zna hoće li se pojaviti novi val pandemije i koliko će biti intenzivan, pa je podjednako moguć novi poremećaj, kao i smirivanje stanja. Hoće li biti potrebe za novim moratorijima i obustavama ovrha, u svakom slučaju, pitanje je s kojim se će se suočiti nova Vlada.
U državi samo 290 blokiranih građana
Krajem svibnja, pokazuju posljednji podaci Fine, blokirane račune imalo je 290 građana, tri posto manje nego mjesec ranije, a iznos njihova duga bio je manji od 0,4 posto ili 3,1 milijun kuna. Na godišnjoj razini, pak, broj građana s blokiranim računima smanjen je 96,4 posto, ili za njih 249.886. Iznos duga pao im je za 15,8 milijardi kuna, ili za 95,1 posto. Najveći dio duga krajem svibnja odnosio se na dugovanja prema drugim građanima kao vjerovnicima.
To je očekivano, objašnjavaju iz Fine, s obzirom na to da je ovrha nastavljena u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate alimentacije, drugih uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama i drugim slučajevima propisanim zakonskim dopunama.