Virtualni panel

VIDEO Ravnatelj HZZ-a: 'Digitalizacijom smo povećali učinak Zavoda za deset puta'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

23.5.2020. u 14:09

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

23.5.2020. u 14:09

Hanza Media

Bernard Gršić, Josip Aladrović, Ante Lončar

U nizu okruglih stolova i panela pod egidom Restart hrvatske ekonomije nakon koronavirusa, Jutarnji list priredio je virtualni panel o digitalizaciji tržišta rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uz moderatora panela kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljaču, sudionici u panelu bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Gojko Drljača otvorio je raspravu ocjenom kako tržište rada u cijelom svijetu doživljava pravu dramu zbog posljedica epidemije koronavirusa, navevši primjer SAD-a u kojem je 36 milijuna građana ostalo bez posla što se, podvukao je, ne pamti u najvećoj ekonomiji svijeta. Drljača je zatražio ocjene sudionika kako se Hrvatska nosi s problemima na tržištu rada u odnosu na ostale zemlje koje također nose teret borbe s koronavirusom.

- Tržište rada je u protekla dva mjeseca doživjelo vrlo velike strukturne poremećaje u cijelom svijetu s vrlo različitim iskustvima iz različitih zemalja. Svjesni smo činjenice da je u jednom trenutku svijet pogodio ekonomski šok što na strani ponude, što na strani potražnje s posljedicama na tržište rada. Svaka država tražila je u novonastaloj situaciji vlastite odgovore i mogućnosti za očuvanje radnih mjesta i pomoć nezaposlenima, kao i ekonomske parametre i mehanizme pomoću kojih će se očuvati zaposlenost - kazao je ministar Aladrović.

Kada se gledaju brojke, naznačio je ministar rada i mirovinskog sustava, neke države bile su više, neke manje uspješne u traženju odgovora na krizu uzrokovanu koronavirusom.

- Spomenuli ste primjer SAD-a koji od Velike depresije iz prošlog stoljeća nije imao ovakvu krizu, no postoje i slični primjeri iz nama bližeg okruženja. Austrija je, primjerice, u početnoj fazi širenja koronavirusa u roku tjedan dana imala 114 tisuća više nezaposlenih nego u prethodnome razdoblju i kod njih je nezaposlenost praktički na razini iz 1946. - napomenuo je Aladrović.

Hanza Media

Josip Aladrović

 

Hrvatska je, prema riječima Aladrovića, vrlo rano, među prvima u Europskoj uniji krenula s konkretnim mjerama za očuvanje radnih mjesta i s mjerama koje su imale za cilj povećati zaposlenost, smanjiti nezaposlenost i očuvati ekonomiju u stanju hibernacije po pitanju osnovnih makroekonomskih pokazatelja.

- U drugom dijelu ožujka ove godine uočili smo značajne padove zaposlenosti, odmah smo reagirali, tako da danas, kada uspoređujemo razdoblja najniže nezaposlenosti i trenutne pokazatelje nezaposlenosti, imamo 25 tisuća više nezaposlenih. Kada, za ista razdoblja, promotrimo podatke o broju zaposlenih, odnosno broja osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dolazimo do brojke od 18 tisuća manje osiguranika. Razmatrajući spomenute pokazatelje u postocima, dolazimo do razlike od 1,1, 1,2 ili 1,3 posto naše ukupne radne snage. S time možemo biti apsolutno zadovoljni. Možda ću biti malo pretenciozan, no smatram da smo apsolutno u samom vrhu Europske unije što se tiče borbe za očuvanje radnih mjesta - ocijenio je ministar rada i mirovinskog sustava.

 

Aladrović je upozorio kako borba za očuvanje radnih mjesta nije gotova. Sigurno su, dodao je, različiti izazovi pred Vladom i državom povezani i s strukturom naše ekonomije, i s turizmom kao granom koja generira visoku dodanu vrijednost i dobre ekonomske pokazatelje.

Nadovezujući se na ministrovu raščlambu mjera države za očuvanje zaposlenosti u uvjetima udara koronavirusa, ravnatelj HZZ-a Ante Lončar upozorio je kako je najveći dio radnih mjesta o kojima je govorio Aladrović izgubljeno u ugostiteljstvu i uslugama poput prijevoza.

- S druge strane, promjene na tržištu rada kojima smo svjedočili nakon udara koronavirusa dovele su do pojačanog zapošljavanja u logistici i prerađivačkoj industriji. Daljnji trendovi ovisiti će ponajviše o ishodu turističke sezone – naveo je Lončar.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić potvrdio je raširenu ocjenu kako su poremećaji koje je koronavirus donio u globalno gospodarstvo i domaće okruženje pogodavali ubrzanoj digitalizaciji.

Hanza Media

Ante Lončar

- Da smo išli nekim normalnim putem mislim da bi razmjere digitalizacije koje smo postigli u ovom kratkom razdoblju, postigli tek kroz nekoliko godina. I građani i poduzetnici shvatili su u vrlo kratkom vremenu prednosti digitalizacije, orijentirajući se, gdje god je to moguće, na rad putem digitalnih tehnologija. Internetski promet, primjerice, povećao se tridesetak posto, a dio on-line trgovina povećao je promet nekoliko puta – naveo je Gršić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva je podsjetio da se državna strategija digitalizacije temelji na tri stupa, digitalizaciji gospodarstva, javne uprave i digitalnom društvu građana.

- U sva tri naznačena područja došlo je tijekom krize koronavirusa do povećanja svijesti o potrebi digitalizacije. Kada govorimo o utjecaju digitalizacije na tržište rada, tu se prvenstveno radi o omogućavaju mobilnosti radnika koji korištenjem digitalnih tehnologija može obavljati praktički bilo otkuda – kazao je Gršić.

Prema riječima Gršića, digitalizacija se ne odnosi samo na tehnologiju već i na potrebne izmjene zakonskih propisa i objedinjavanje poslova, procedura i razmjene podataka unutar državne uprave.

- Ako imate u nekim zakonskim propisima odredbu da ste dužni donijeti određenu potvrdu u tijelo državne uprave, a ima takvih propisa, onda sama digitalizacija kao tehnologija nije rješenje. Takve propise treba mijenjati – apelirao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Govoreći o dosadašnjim dosezima i planovima digitalizacije u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ministar Aladrović upozorio je kako digitalizacija nije sama sebi svrha već, ističe, treba omogućiti veću dostupnost, brzinu i učinkovitost usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i REGOS-a. kroz projekte e-hzz, e-hzmo i moja-mirovina ili e-regos.

 

- Koronavirus je pokazao prednosti, ali i nedostatke u dosadašnjem radu državne uprave na digitalizaciji. Pokazalo se da možemo biti vrlo brzi, ažurni i kvalitetni kada nas situacija na to natjera. No, s druge strane, uočeni su i nedostaci u implementaciji rješenja koja smo već mogli primijeniti, a nismo – naznačio je ministar rada i mirovinskog sustava.

Cilj digitalizacije rada i usluga HZZ-a, HZMO-a i REGOS-a, istaknuo je Aladrović, je da te institucije budu mediji koji korisnicima omogućuje on-line prijave i odjave, kao i praćenje potreba na tržištu rada.

- Ovih dana ćemo potpisati ugovor o financiranju projektu moja mirovina ili e-regosu u kojem će, među ostalim, budući umirovljenici moći raditi projekcije svojih mirovina – najavio je Aladrović.

Ravnatelj HZZ-a skrenuo je pozornost na digitalizaciju jedne od najvažnijih Vladinih mjera pomoći gospodarstvu, isplate plaća iz državnog proračuna zaposlenicima tvrtki koji su zbog koronavirusa zabilježili pad prihoda veći od 20 posto.

 

Lončar je otkrio da se spomenuta mjera, u tehničkom dijelu, pripremala deset do petnaest dana te da su od početka procjene bile da bi se za pomoć moglo javiti oko 90 tisuća tvrtki s oko pola milijuna zaposlenih. U Zavodu je, prema riječima Lončara, na provedbi mjere svakodnevno radilo oko 500 zaposlenih u dvije smjene, a prijave su se, osim putem pripadajuće aplikacije, podnosile, među ostalim, i poštom.

- Poslodavci niti jednom nisu trebali kročiti u prostorije našeg Zavoda kako bi ostvarili ponuđenu pomoć iz proračuna za plaće. Za ožujak smo isplatili oko milijarde i 600 milijuna kuna naknada za plaće u ugroženim tvrtkama. Kako bi to ostvarili, podigli smo razinu poslova Zavoda u odnosu na prethodno razdoblje za deset puta – otkrio je Lončar.

Na pitanje moderatora panela Gojka Drljače mogu li se iskustva HZZ-a primijeniti u cjelovitom radu Ministarstva rada i mirovinskog sustava pa da, predložio je Drljača, veći dio zaposlenika radi od kuće, ministar Aladrović odgovorio je potvrdno, ocijenivši kako bi dvije trećine zaposlenika Ministarstva moglo raditi od kuće. Pritom je izrazio uvjerenje kako promjene u organizaciji rada za koje je upitan, treba odraditi postepeno.

- Možemo ići u spomenute promjene, mislim da su i onima koji nisu vjerovali da je digitalizacija moguća u mjeri koju smo sproveli u vrlo kratkom roku, sada 'otvorene oči' – komentirao je Aladrović.

Bernard Gršić podržao je ocjenu ministra rada i mirovinskog sustava o postepenoj digitalizaciji rada u državnoj administraciji, podsjetivši na značaj kibernetičke sigurnosti.

- Povećana upotreba digitalne tehnologije povećava, primjerice, količinu lažnih informacija i neprihvatljivog načina komuniciranja u javnome prostoru – upozorio je Gršić.

 

Državni tajnik je skrenuo pozornost i na činjenicu da u Hrvatskoj oko 45 posto građana nema osnovne digitalne vještine. Nadovezujući se na potonji podatak, ravnatelj HZZ-a ukazao je na povećane potrebe poslodavaca za radnicima s digitalnim vještinama na domaćem tržištu rada te na mjere Zavoda kojima je za tražene digitalne vještina osposobljeno oko tri tisuće korisnika. Lončar je izdvojio suradnju s poduzetničkim centrom u Novskoj na osposobljavanju programera za video igre.

- U budućnosti će se sve više tražiti radnici s digitalnim vještinama, kako oni koji će dolaziti na tržište rada iz STEM obrazovanja, tako i oni koji će se morati doškolovati i podići svoje digitalne vještine – procijenio je ravnatelj HZZ-a.

Osvrnuvši se na dosege u digitalizaciji drugih država, ministar Aladrović ocijenio je kako su Estonija, Danska i skandivske države odmakle najdalje u digitalizaciji javne uprave. Hrvatska je, prema Aladroviću, u europskim okvirima oko sredine ili od sredine prema donjem dijelu ljestvice digitalizacije.

Hanza Media

Bernard Gršić

Ante Lončar skrenuo je pozornost na povlačenje 98 milijuna kuna potpore iz Europskog socijalnog fonda za daljnju informatizaciju i digitalizaciju Zavoda kojom će se, među ostalim, digitalizirati mjere aktivne politike zapošljavanja, urediti nova burza rada i posredovanje pri zapošljavanju.

- U iduća 42 mjeseca podići ćemo HZZ na razinu najnaprednijih zavoda unutar Europske unije – najavio je ravnatelj HZZ-a.

Govoreći o mogućim budućim mjerama Ministarstva rada i mirovinskog sustava na tržištu rada, ministar Aladrović naveo je kako je jedna od mjera u razmatranju priključivanje Hrvatske SURE programu Europske unije za subvencioniranje nepunog radnog vremena kako bi se se održalo što više radnih mjesta.

- Moramo na dnevnoj bazi pratiti što se događa s mjerama koje smo već poduzeli i prema razvoju situacije promišljati daljnje korake. Brzanje s mjerama nema velikog oportuniteta – zaključio je ministar rada i mirovinskog sustava.

Osvrnuvši se na očekivani utjecaj digitalizacije na tržište rada, Bernard Gršić ukazao je na učestale procjene kako dvije trećine današnjih učenika osnovnih škola neće raditi poslove koje danas poznaje tržište rada. Iz tog ugla promatrano, dodao je Gršić, nameće se potreba brzog djelovanja jer ima jako mnogo posla pred svima koji su zaduženi za prilagodbu domaćeg tržišta rada budućim potrebama poslodavaca.