Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je jučer da će se isplate potpore za očuvanje radnih mjesta ograničiti za one tvrtke koje će isplaćivati dividendu, a iz Ministarstva nam je potvrđeno i kako uvjet za ovu mjeru ipak nije to da poslodavac ne smije otpuštati radnike.
- Ako pitate je li normalno ostvarivati dobit i od države očekivati potpore, smatram da ćemo u vrlo kratkom razdoblju učiniti određene korake kako bismo za sve one koji su ih koristili, a eventualno se pokaže da mogu ostvariti dobit, na neki način limitirati njihove iznose i da ćemo prema takvim slučajevima postupati drukčije. Smatram da nije prirodno isplaćivati dividende i usporedo tražiti pomoć države - ustvrdio ja Aladrović na konferenciji, a na pitanje nije li s ograničenjima trebalo ići i prije, odgovorio je da su odluke o potporama donesene u vrlo kratkom i ograničenom roku.
- No, to nas ne ograničava da u kratkom ili srednjem roku definiramo i dodatne kriterije za daljnju dodjelu potpora, i to tako da pomažemo najugroženijima, a ne tvrtkama kojima ta pomoć u ovom trenutku možda nije niti potrebna - rekao je ministar rada. U Ministarstvu i Vladi pokušali smo doći do dodatnih pojašnjenja, ali nam je rečeno da ćemo za detalje ipak morati pričekati još koji dan.
Nije jasno, naime, što znači “limitiranje” isplate ove potpore, odnosi li se isplata dobiti i dividende na dobit ostvarenu u 2019., 2020. ili obje godine, hoće li se “limitiranje” primijeniti retroaktivno na potpore za ožujak i travanj ili će to vrijediti samo za svibanj i, eventualno, sljedeće mjesece, te što će tvrtke i obrtnici raditi s dobiti ako je ne mogu isplatiti.
Nedefinirana pitanja
Hrvoje Bujas, čelnik udruge Glas poduzetnika, rekao nam je da isplata dobiti i dividende za 2019. ne bi trebala biti upitna jer se odnosi na godinu kada je poslovanje bilo uredno i kada su sva davanja bila uredno plaćena. Ograničenje isplate dobiti za one poslodavce koji su dobili Vladinu pomoć u vidu subvencija za plaće do sada su jako zagovarali sindikati i njihovi čelnici, između ostalih i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
- Mi smo im to otpočetka govorili, ali nas nisu doživljavali. Kako misle sada provesti tu mjeru? Jako su neozbiljno pristupili toj mjeri, što se vidi i po tome da na kraju u nju nije uvrštena odredba da poslodavac koji dobije potporu ne smije otpuštati zaposlene. Kada je bio prvi sastanak na tu temu, 16. ožujka, na kojem je bio i premijer, rečeno nam je da onaj poslodavac koji dobije potporu za tri mjeseca, iduća tri mjeseca neće smjeti otpustiti radnike, kao i da poslodavac neće smjeti dobiti potporu za onog radnika kojem je dao otkaz pa ga je opet zaposlio. Ali, sve je to palo u vodu i poslodavci mogu već u lipnju dati otkaz 90 posto radnika ako hoće i to je zbilja sramotna odluka Vlade. Jedno su nam govorili u oči, kao i cijeloj javnosti, a drugo je pisalo u mjeri - rekao nam je Novosel.
Naime, tom je mjerom određeno da poslodavac nema pravo na mjere ako je od 20. ožujka 2020. do trenutka isplate potpore imao pad zaposlenosti veći od 40 posto, a zapošljava do desetero radnika, pad veći od 20 posto ako se radi o malom poduzeću, od 15 posto za srednja poduzeća te od 10 posto za velika poduzeća. U te se postotke ne računa istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika, ali poslodavac može odmah nakon isteka mjere otkazati ugovor o radu neograničenom broju radnika.
Produljenje mjera
Kada je u pitanju mogućnost da se ova mjera, kao i druge, poput odgode i oprosta poreza, nastavi za lipanj i sljedeće mjesece, Aladrović je rekao da će se najprije promatrati efekti na gospodarstvo u svibnju, “kada će više gospodarskih sektora započeti s radom, pa će se do kraja tog mjeseca vjerojatno donijeti neke mjere usmjerene na zadržavanje poslovne i gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta”.
Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je u travnju gospodarstvo u najvećoj mjeri bilo izloženo ograničenjima, za taj se mjesec očekuje malo veći broj prijava za potpore za očuvanje radnih mjesta, njih između 570.000 i 600.000, a u svibnju se očekuje malo manje zahtjeva. Naveo je i kako se efekt mjera oslikava u podatku da broj osiguranika HZMO-a u posljednjih desetak dana počinje bilježiti rast u odnosu na prethodni period.