RESTART panel

Stručnjaci IT sektora govore kako van iz krize: 'Nedopustive su neke prognoze koje čujemo'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

13.5.2020. u 14:37

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

13.5.2020. u 14:37

Boris Kovacev / CROPIX

Maruška Vizek, Hrvoje Balen, Tomislav Makar, Mislav Malenica

Prisilna digitalizacija javne uprave i nastave u školama i na fakultetima tijekom epidemije koronavirusa otvorila je pitanje što se od dosegnutih i dobrodošlih trendova u digitalizaciji može protegnuti i u predstojećoj borbi za izgubljeni gospodarski rast u Hrvatskoj.

To se pitanje našlo u središtu okruglog stola Jutarnjeg lista o primjeni novih tehnologija u restartu hrvatske ekonomije koji je okupio menadžere, stručnjake i znanstvenike iz raznih područja u kojima nove tehnologije igraju sve značajniju ulogu. Uz moderatora Marka Biočinu, glavnog urednika gospodarstva u Hanza Mediji, u raspravi su sudjelovali ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek, glavni direktor za tehniku i član Uprave telekomunikacijske kompanije A1 Hrvatska, ujedno voditelj Radne skupine za komunikacije i dopredsjednik HUP ICT-ja Tomislav Makar, predsjednik Upravnog vijeća visokog učilišta Algebra te voditelj Radne skupine za obrazovanje i dopredsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Balen i Mislav Malenica, poduzetnik u IT tehnologiji i predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.

Boris Kovacev / CROPIX

(lijevo) Tomislav Makar, Maruška Vizek, Marko Biočina, Mislav Malenica, Hrvoje Balen

 

Dobri pokazatelji

Govoreći uvodno o razmjerima promjena koje je funkcioniranje škola i fakulteta za vrijeme zaštitnih mjera od koronavirusa te nedavnog potresa u Zagrebu donijelo na tržištu telekomunikacije, Tomislav Makar potvrdio je da se radi o novoj realnosti za gospodarstvo, obrazovanje i svakodnevni život građana.

- U toj novoj realnosti smanjili smo osobne kontakte i interakcije. Sagledavajući kako su krizu dočekale kompanije koje su prije koronavirusa i potresa provele digitalnu transformaciju, a kako one koje su u tome malo zaostale, vidimo da su kompanije koje su integrirale nove tehnologije u svoje poslovanje krizu dočekale spremnije. - ocijenio je Makar.

Kad je u pitanju telekomunikacijsko tržište u uvjetima prisilne digitalizacije, glavni direktor za tehnika A1 Hrvatska otkrio je kako tržište bilježi “fenomenalne pokazatelje dijela poslovanja”.

Zagreb, 070520.
Okrugli stol o 5G tehnologiji u konferencijskoj dvorani Hanza medie na kojem su sudjelovali glavni direktor za tehniku u tvrtki A1 Hrvatska Tomislav Makar, clan uprave Visokog Ucilista Algebra Hrvoje Balen, osnivac startupa Mindsmiths Mislav Malenica, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruska Vizek i moderator novinar Jutarnjeg lista Marko Biocina.
Na fotografiji: Tomislav Makar.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
CROPIX

Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i član Uprave telekomunikacijske kompanije A1 Hrvatska, ujedno voditelj Radne skupine za komunikacije i dopredsjednik HUP ICT-ja

 

- Promet koji se odvija u videokonferencijama, primjerice, porastao je deset puta, slanje poruka dva puta, promet govornih poziva porastao je sto posto, što znači da više koristimo mobilne komunikacije za poslovne razgovore. Nema dvojbe da su koronavirus i potres pomogli da se shvati da su digitalna transformacija, Industrija 4.0 i nova tehnologija alati koji nam pomažu da kompanije budu žilavije i prežive ovakvu situaciju - kazao je Makar.

 

Iznoseći iskustva u obrazovanju s prisilnom digitalizacijom koja se dogodila u uvjetima zaštite od koronavirusa, Hrvoje Balen skrenuo je pozornost na činjenicu da je digitalizacija nastave u izravnoj vezi s mogućnošću obitelji da funkcioniraju u uvjetima kada roditelji rade, a djeca uče od kuće.

Spremniji od drugih

- Nije jednostavno funkcionirati kada u jednome prosječnom kućanstvu imate paralelno dvoje odraslih u kućnim uredima i dvoje školaraca koji moraju pratiti nastavu. Na takvu situaciju žale se ljudi i u ostalim dijelovima Europe, no Hrvatska je još i dobro funkcionirala u novonastaloj situaciji. Zahvaljujući CARNet-ovom projektu eŠkole, bili smo vjerojatno spremniji od nekih drugih zemalja. Međutim, sada su svi već na rubu snaga zbog ovakvog načina funkcioniranja jer obrazovni sustav nije pripremljen za isključivo online učenje i moramo se radi dobrobiti mladih vratiti u škole. U konačnici, možemo očekivati da će pobijediti hibridno, a ne isključivo online obrazovanje. Hibridno obrazovanje, uz online učenje, uključuje i socijalnu komponentu, odnosno učioničko-laboratorijski dio - smatra Balen.

Video panel rasprave pogledajte ispod:

 

Jedna od zanimljivosti, a i motiva za poboljšanje, komentirao je Balen, koja se sada nameće u situaciji isključivog školovanja na daljinu jest činjenica: zašto bi netko uopće studirao na nekom hrvatskom online fakultetu kada može na isti način studirati na kvalitetnim, primjerice britanskim, njemačkim ili nizozemskim online sveučilištima? Mi smo prihvatili tu borbu i Algebra radi bez prestanka u virtualnim učionicama, provodi konzultacije, vježbe, ispite, ne propuštamo niti jedan sat nastave, međutim, mnogi će se morati preispitati jesu li spremni biti globalno konkurentni.

Mislav Malenica trenutno stanje u domaćem gospodarstvu vidi, prije svega, kao dobru opomenu što se može dogoditi kada se jedna ekonomija osloni na tako krhku gospodarsku granu kao što je turizam. Kada ste, dodaje Malenica, orijentirani na digitalne industrije i umjetnu inteligenciju, tržište vam je cijeli svijet i niste visoko osjetljivi na udare kao što je koronavirus.

Zagreb, 070520.
Okrugli stol o 5G tehnologiji u konferencijskoj dvorani Hanza medie na kojem su sudjelovali glavni direktor za tehniku u tvrtki A1 Hrvatska Tomislav Makar, clan uprave Visokog Ucilista Algebra Hrvoje Balen, osnivac startupa Mindsmiths Mislav Malenica, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruska Vizek i moderator novinar Jutarnjeg lista Marko Biocina.
Na fotografiji: Mislav Malenica.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Mislav Malenica, poduzetnik u IT tehnologiji i predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju

 

- Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji kao faktoru razvoja, polazim od toga da je tehnologija već dugo vremena zrela za primjenu umjetne inteligencije. Ono što nedostaje jest integracija tehnologije u društvene procese - ocijenio je Malenica. Na pitanje moderatora skupa Marka Biočine je li izum digitalnog asistenta Andrije primjer kako se umjetna inteligencija može integrirati u sistem, Malenica je upozorio kako se veliki uspjeh Andrije ne bazira na tehnologiji nego na odlučnosti države da preuzme rješenje koje je automatizirano a od životne je važnosti za građane.

 

- Primjer Andrije pokazuje da se isplati preuzeti rizik i integrirati rješenja iz domene umjetne inteligencije u kreiranje novih proizvoda i za izvoz. Mi tu nemamo što izgubiti i to je naša šansa - kazao je Malenica.

Tri modela

Pokušavajući staviti primjenu digitalizacije u moguće puteve razvoja hrvatskog gospodarstva, Maruška Vizek krenula je od ocjene da je Hrvatskoj nužna strukturna promjena. Oslonjenost na sektore usluga, upozorila je, dovela je, u uvjetima koronavirusa, do toga da ćemo imati najveći ili jedan od najvećih stopa pada BDP-a u Europi.

- Tek ćemo rujnu ove godine osjetiti i sagledati sve posljedice stihijske orijentacije koju smo dosad imali u vođenju ekonomije i države - najavila je ravnateljica EIZG-a. Govoreći o opcijama za izlaz iz spomenutoga gospodarskog pada, Maruška Vizek ocijenila je kako pred Hrvatskom u ovome trenutku postoje tri moguća scenarija.

Zagreb, 070520.
Okrugli stol o 5G tehnologiji u konferencijskoj dvorani Hanza medie na kojem su sudjelovali glavni direktor za tehniku u tvrtki A1 Hrvatska Tomislav Makar, clan uprave Visokog Ucilista Algebra Hrvoje Balen, osnivac startupa Mindsmiths Mislav Malenica, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruska Vizek i moderator novinar Jutarnjeg lista Marko Biocina.
Na fotografiji: Maruska Vizek.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
CROPIX

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu

 

- Prvi model koji mi možemo odabrati sadržan je u strategiji nacionalnog razvoja, riječ je o prijedlogu koji već postoji i trebao se u ožujku ove godine naći u Saboru, ali nije zbog sveopće situacije oko koronavirusa. Taj se model zapravo bazira na neoliberalnom pristupu usvajanja nastalih dobitnika u dosadašnjem stihijskom kretanju naše ekonomije i liberalizaciji tržišta kako bi se otvorio put daljnjem razvoju onih koji su i dosad bili dobitnici. To je model kakav je primijenjen u Irskoj, oslanjanje na kvalitetnu radnu snagu i institucije, i on je spor, bolan i neizvjestan. Drugi model je ubrzana industrijalizacija gdje i tehnologija ima svoju ulogu kroz Industriju 4.0. Taj model primijenjen je u zemljama srednje i istočne Europe s uspjehom, ali do određene razine. Naime, dok god ste vi dio stvaranja dodane vrijednosti u tuđim lancima stvaranja dodane vrijednost, kao što je to slučaj s udjelom Slovenije, Češke ili Poljske u lancima stvaranja dodane vrijednosti najrazvijenijih europskih država, vaš je razvoj ograničen. I treći model je naslanjanje na komparativne prednosti koje imamo poput klime, prostora i lijepe prirode, što zapravo znači nastavak dosadašnje politike - navela je ravnateljica EIZG-a, izazvavši reakcije drugih sudionika rasprave. Hrvoje Balen osporio je mogućnost planiranja i donošenja strategije u uvjetima kada je, smatra, kroz sustav obrazovanja isplaniran put kretanja u gospodarstvu, znanosti i ostalim područjima.

 

- Imamo najlošiju strukturu obrazovanja u cijeloj Europi jer 70 posto učenika tjeramo u strukovno obrazovanje - upozorio je Balen.

Zagreb, 070520.
Okrugli stol o 5G tehnologiji u konferencijskoj dvorani Hanza medie na kojem su sudjelovali glavni direktor za tehniku u tvrtki A1 Hrvatska Tomislav Makar, clan uprave Visokog Ucilista Algebra Hrvoje Balen, osnivac startupa Mindsmiths Mislav Malenica, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruska Vizek i moderator novinar Jutarnjeg lista Marko Biocina.
Na fotografiji: Hrvoje Balen.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
CROPIX

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća visokog učilišta Algebra te voditelj Radne skupine za obrazovanje i dopredsjednik HUP ICT-ja

 

Mislav Malenica izrazio je uvjerenje kako postavljanje obrazovanja i državnih strategija u polazište kreiranja nove dodane vrijednosti u nekom društvu i ekonomiji predstavlja grešku na samome početku.

Koraci, a ne strategije 

Tomislav Makar se, umjesto velikih strategija, založio za konkretne korake u digitalizaciji koji se trebaju poduzeti da bi restart ekonomije mogao pogoniti nove tehnologije.

- Treba nam digitalna ofenziva. U Hrvatskoj i dalje polovica kućanstava nema ‘connectivity’ potreban prema razvojnoj agendi Europske unije koja kaže da 2025. svako kućanstvo mora imati protočnost od 100 megabita u sekundi, a svaka škola jedan gigabit u sekundi. Vidimo koliko su spomenuti standardi bitni u situaciji kakvu imamo s koronavirusom. Mora se biti odvažan, i donijeti odluku da svako kućanstvo u Hrvatskoj mora imati ‘connectivity’ od 100 megabita u sekundi. Nije više dovoljno slijediti nečiji primjer, morate raditi neke stvari drugačije da biste bili uspješniji od drugih. Čujemo razmišljanja da će nam trebati dvije do tri godine da se izvučemo iz sadašnjeg stanja gospodarstva klasičnim metodom. To je nedopustivo. Digitalna ekonomija može nam pomoći da brže izađemo iz nastale situacije. Treba nam zakonski okvir koji motivira ulaganja u digitalnu ekonomiju, 5G mrežu, transformaciju iz ‘papira’ u digitalne račune i ubrzanu edukaciju. Digitalna ofenziva mora ići iz više smjerova, jedna ili dvije mjere neće nam pomoći - istaknuo je Makar.