Kada je zavladala panika uslijed pandemije koronavirusa, u najtežoj situaciji našao se ministar financija: u proračunu se otvorio nesaglediv ponor i u nekoliko dana izbrisani su dobri fiskalni rezultati na kojima se radilo godinama.
Međutim, ako se u ovom trenutku uopće može govoriti o oporavku u obliku slova V, onda mu je najbliže upravo fiskalna politika. Ministar Zdravko Marić najprije je izvijestio da su prihodi u svibnju oko 50 posto manji nego u istom mjesecu lani, što je veliki pad, ali mnogo manji nego što se prvotno očekivalo - do 70 posto. Daljnje poboljšanje situacije očekuje se u lipnju. Potom su zaredala pozitivna izvješća rejting agencija, a na kraju i vrlo uspješno zaduživanje na međunarodnom tržištu kapitala.
Interes ulagača Ministarstvo financija je u srijedu izdalo obveznice u iznosu od dvije milijarde eura na rok od 11 godina i uz kamatnu stopu od 1,5 posto (prinos 1,643 posto), što je “čak 45 baznih bodova niže od inicijalno objavljene cijene”. Interes investicijske zajednice, kažu u Ministarstvu financija, “bio je izniman”, javilo se oko 400 ulagatelja, među kojima i oni koji ulažu isključivo u obveznice investicijskog kreditnog rejtinga. Njihova potražnja iznosila je od 8,45 milijardi eura, oko 4,2 puta više od nominalnog iznosa izdanja.
Povoljne okolnosti
Financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da ministar Marić samo radi svoj posao, a od njega ništa drugo i ne očekuje nego dobre rezultate jer je u Ministarstvu financija godinama “i spada u kategoriju najkvalitetnijih koji su obavljali taj posao”. Iako ne osporava njegovu stručnost i rezultate postignute proteklih godina, ističe da su mu i okolnosti išle na ruku. To se, prije svega, odnosi na veliki priljev novca u svijetu koji za posljedicu ima niske kamatne stope. No, to nosi i određenu opasnost, da velika količina novca u optjecaju probudi inflaciju.
Posuđeni novac Ministarstvo financija planira iskoristiti za refinanciranje obveznice od 1,25 milijardi dolara koja dospijeva sredinom srpnja ove godine, a izdana je 2010. godine uz cijenu od 6,625 posto. To ujedno znači da novo zaduženje proračunu donosi uštedu na kamatama od oko 360 milijuna kuna. Preostali dio izdanja od 750 milijuna dolara, kažu u Ministarstvu financija, “iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19, kako je i predviđeno u izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu”.
S najnovijim zaduživanjem na međunarodnom tržištu Ministarstvo financija mahom je riješilo ovogodišnje financijske potrebe proračuna koje su, uslijed pandemije koronavirusa, narasle s 30,5 milijardi kuna na 63,4 milijarde kuna. Rebalansom proračuna u svibnju, Vlada je znatno smanjila očekivane prihode proračuna u ovoj godini (oko 15 posto) i očekuje manjak opće države od 6,8 posto BDP-a, nakon prošlogodišnjeg suficita od 0,4 posto.
Kreditna sposobnost
Agencije koje su proteklih tjedana ocjenjivale kreditnu sposobnost Hrvatske očekuju da bi se situacija već iduće godine mogla vratiti u maastrichtske okvire, s deficitom proračuna od 2,7 posto BDP-a. Kao pozitivan aspekt fiskalne situacije Fitch navodi i to što su potrebe financiranja proračuna u srednjem razdoblju umjerene, s obzirom na to da je produžena ročnost dospijeća obveznica na blizu šest godina, a iznosi i ocjenu da je “razborito upravljanje dugom”. Dodatna olakotna okolnost u idućim godinama trebali bi biti povoljni uvjeti financiranja i manje potrebe za zaduživanjem na tržištu jer bi Hrvatska mogla postati jedan od najvećih dobitnika europskog programa pomoći, oko 10 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2027. godine, uz 7,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Određeni rizik za tu solidnu fiskalnu perspektivu predstavljaju sada aktualna širokogrudna predizborna obećanja, ali valja se nadati da će se nakon izbora ipak svesti u neke razumne okvire.