Pomoć turizmu

Najpoželjniji posao ljeta, plaća 1.500 eura: Na 3.000 radnih mjesta javilo se 90.000 ljudi

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

7.7.2020. u 12:36

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

7.7.2020. u 12:36

A man sunbathes surrounded by a barrier tape to set a secure social distance space at the Nord Beach in Gandia, near Valencia on July 1, 2020. - The European Union reopened its borders to visitors from 15 countries but excluded the United States, where coronavirus deaths are spiking once again, six months after the first cluster was reported in China. (Photo by JOSE JORDAN / AFP)
AFP

Ilustracija

Gotovo 90.000 Španjolaca se natjecalo za 3.000 radnih mjesta redara na plažama. Radno mjesto koje se sastoji od ophodnje plažom i upozoravanja kupača da se pridržavaju mjera te drže dva metra rastojanja, najpoželjniji je posao ovog ljeta, piše DW.

Za posao su se prije svega prijavili mladi ljudi. To je s jedne strane zato što je to naporan posao po ljetnim vrućinama, a s druge strane zato što su mladi Španjolci najviše pogođeni korona-krizom. Više od milijun Španjolaca je zbog pandemije izgubilo posao – polovica ih je mlađa od 35 godina.

Radno vrijeme je od 9 do 15 sati, a plaća je 1.500 eura neto mjesečno što je iznadprosječno dobro za španjolske prilike.

Posao redara na plažama je smislila regionalna vlada Andaluzije. Nadaju se da će time „jednim udarcem ubiti dvije muhe“, kaže Ana Celia Gonzáles, voditeljica ustanove za civilnu zaštitu u Malagi. „Glavni cilj je naravno sprječavanje širenja zaraze i skrb za sigurnost kupača.“ Ali, tim projektom se želi i pomoći lokalnoj turističkoj industriji da ponovo stane na noge, jer je prije krize u njoj bilo zaposleno više od 300.000 Andalužana.

Španjolska, kao i Hrvatska, zasad ne bilježi masovan dolazak turista iako su granice otvorene. Budući da im turizam čini oko 12 posto BDP-a, ali i gotovo 13 posto svih zaposlenih Španjolaca radi u turizmu i povezanim djelatnostima, njihove su vlasti morale brzo reagirati i smisliti strategiju kako umanjiti nezaposlenost, posebno mladih, čija je nezaposlenost na vrhuncu krize iznosila preko 50 posto.

Hrvatska je, u usporedbi, još ovisnija o turizmu s 20 posto udjela u BDP-u, a svaki deseti Hrvat je zaposlen u tom sektoru. Ima li stoga Hrvatska potrebe za jednim takvim programom, čime bi ujedno olakšala nezaposlenost za neke od 150.000 domaćih radnika koji su lani radili u turizmu, pitanje je koje ostaje na institucijama.