Virtualni panel

Kako unaprijediti tržište kapitala? U krizi oporezivanje kapitalne dobiti nema smisla

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2020. u 12:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2020. u 12:25

Hanza Media

Velimir Šonje, Ivana Gažić, Dubravko Štimac, Ante Žigman

U krizi koju je pokrenula pandemija Covida-19, svjetska se tržišta kapitala nalaze u situaciji kakva se ne pamti u suvremenoj povijesti. Za razliku od financijske krize 2008., problem nije toliko izražen i s bankama koliko zastrašuju neizvjesnost i visoka razina zaduženosti.

Dramatično se diže razina zaduženosti država, a broj kompanija s bilancama preopterećenim dugom bio je dramatično velik i prije pojave zaraze koronavirusom. Epicentar problema ove krize stručnjaci stoga lociraju na tržištima kapitala. Kakva je situacija na domaćem i stranom tržištu kapitala, što možemo očekivati u ovoj i godinama koje dolaze, stoga je bila tema našeg Restart virtualnog panela “Tržišta kapitala u razdoblju nakon Covida-19”.

Čeka se drugi val

Sugovornici su nam bili Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda, Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze, te ekonomist Velimir Šonje.

- Situacija će na hrvatskom tržištu kapitala ovisiti o razvoju na svjetskim tržištima. To je više-manje jasno. Kako su počela padati svjetska dionička tržišta, tako je počeo padati i naš CROBEX iako naše dionice nisu bile tako skupe kao one na zapadnim tržištima. Pri tome CROBEX nešto brže pada te sporije raste kad opet dođe do faze rasta cijena. CROBEX je početkom godine pao 23 posto, a njemački DAX 18 posto. Uz to što će dalje trendove na domaćem tržištu kapitala predodređivati svjetski trendovi, na to će utjecati i naše specifičnosti. U posljednjim danima već smo vidjeli lijep oporavak na svjetskim i domaćem tržištu. Puno toga ovisi o tome kakav će biti drugi val Covida-19, hoće li se ekonomija moći vratiti u normalu ili će povratak u normalu biti odgođen te ćemo imati nastavak volatilnosti na tržištu kapitala - komentirao je D. Štimac na pitanje što vidi na tržištima kapitala do kraja ove godine.

Ante Žigman osvrnuo se na dobro stanje hrvatskih mirovinskih fondova, koji jesu zabilježi 5-postotni pad od početka krize, ali su do sada sačuvali doista impresivnu imovinu koja otvara brojne mogućnosti.

Žigman je odao priznanje hrvatskim mirovinskim fondovima zbog uloge koju su imali u stabilizaciji domaćeg tržišta kapitala od početka krize te je potvrdio svoju prijašnju tezu da mirovinski fondovi mogu pomoći državi da iskontrolira razinu zaduženosti prema BDP-u.

Stara ideja

Ideja je stara: mirovinci bi zamijenili državne obveznice iz svojeg portfelja za udjele u Hrvatskim autocestama ili HEP-u.

Dubravko Štimac potvrdio je da su mirovinski fondovi i dalje zainteresirani tako velike projekte. Uostalom, činjenica je da samo uz velike privatizacijske projekte država može značajno smanjiti omjer duga prema BDP-u. No, prostora ima i u “igri” s malima.

- Potencijal venture capital i private equity industrije također ovisi o širem okviru; poslovima koji se pojavljuju, likvidnosti tržišta… pa i o tome hoće li biti ponuđenih velikih projekata ili neće.

Dubravko Štimac govorio je o projektima gledajući kroz prizmu veličine portfelja mirovinskih fondova. Njima su najzanimljiviji megaprojekti poput HEP-a ili autocesta. No, postoji i sljedeći ešalon projekata u kojima se, bilo domaći, bilo strani private equity može pojaviti. Radi se o kontekstu privatizacije državnih poduzeća srednje veličine. Imamo ACI, Hrvatsku poštu, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, državu s više od 20 posto u Podravki… S desetak projekata srednje veličine, zajedno s velikim projektima, bitno bismo promijenili tržište kapitala. To su tzv. game changeri - predložio je Šonje te naglasio da to prije svega ovisi o Vladi.

Izbjegnuta suspenzija

- U predizborno vrijeme Vlada ne želi razgovarati o toj temi. Privatizacija je ‘prljava’ riječ. No, s obzirom na zaduženost s kojom će država izaći iz ove krize, koja će se kretati na razini 90 posto BDP-a, sljedeća vlada neće imati suštinskog izbora. Morat će krenuti u pravcu privatizacije - zaključio je Šonje.

Direktorica Burze imala je sasvim konkretan prijedlog.

- Od samog uvođenja poreza na kapitalnu dobit nije bilo jasno zašto se nameće taj porez koji niti je izdašan, niti je bio tehnički dobro pripremljen. No, tada se vagalo između prijedloga poreza na nekretnine i oporezivanja kapitalne dobiti. O problemu poreza na kapitalnu dobit napisali smo više stotina dopisa i puno puta razgovarali s ključnim ‘stakeholderima’, ali nismo imali rezultata… Ako država doista želi stvoriti okruženje u kojem će tvrtke birati tržište kapitala za izvor financiranja, fiskalnim stimulansima može se potaknuti takvu alternativu umjesto da je porezno prihvatljivo i najjednostavnije financiranje na dug - upozorila je Gažić, koja ne vidi nikakav smisalo oporezivanja kapitalne dobiti u ovakvoj krizi.

 

Ante Žigman također smatra da bi se u ovoj situaciji trebalo razmisliti o ublažavanju tereta zvanog porez na kapitalnu dobit.

- U razdoblju od početka pandemije mnogo smo toga napravili, ali za budućnost bismo trebali razmisliti i o poreznim izmjenama - rekao je.

Žigman je pojasnio da je Hrvatska jedna od europskih zemalja koja je uspjela izbjeći suspenziju isplata iz investicijskih fondova. Kombinacijom mjera HNB-a i Hanfe omogućeno je da fondovi nastave poslovanje i uz paniku ulagača na početku krize potaknute Covidom-19. Treba znati da su isplate iz fondova suspendirane u mnogim puno bogatijim europskim zemljama.

Otvorena pitanja

Zaduženost je, smatra Ivana Gažić, uz neizvjesnost ključno pitanje.

- Ne znamo što će se dogoditi s nizom industrija, osim što je veliko pitanje što će biti s turizmom…. Pitanje je što će se dogoditi s maloprodajom. Trebat će vidjeti koliko i na što ljudi troše. Moguća su iznenađenja za tržišne sudionike. Možda će iz ove krize izaći neki novi izdavatelji koji u dosadašnjem svijetu nismo poznavali. Kad govorimo o malim i srednjim poduzetnicima, jasno je da će morati jačati svoje bilance. Proći će ovo razdoblje državnih subvencija plaća. U međuvremenu, kompanije su se dodatno zaduživale za likvidnost, morale su proći kroz tranziciju uz relativno fiksne troškove. Posljedica je viša razina zaduženosti. Definitivno će im biti potrebno kapitalno osnaživanje. Burza je tu odličan izbor - poručila je Gažić.

Pritisak krize

Ona se nada da će pritisak krize dovesti državu u situaciju da bude sklonija privatizacijskim procesima.

Na pitanje ima li smisla stvoriti novi velik fond koji bi financirao kompanije s održivim poslovanjem u razdoblju nakon Covida-19 te treba li to biti novi specijalizirani mirovinski fond, Dubravko Štimac je odgovorio:

- Nema potrebe za specijaliziranim mirovinskim fondom, ali fondovi koji bi ulagali u tvrtke s perspektivom sigurno imaju smisla. Prema mojim spoznajama, brzo ćemo na tržištu vidjeti tri do četiri nova private equity fonda koji će ulagati u mala i srednja hrvatska poduzeća. Dva će ići u suradnji s EIB-om i HBOR-om. Hrvatski obvezni mirovinski fondovi bit će značajni investitori u te nove fondove. Možda postoji prostor za još neki takav fond. No, otvoreno je pitanje hoće li postojeći vlasnici tvrtki pustiti fondove u vlasničku strukturu.

Uskoro na Burzu stiže prvi Exchange trade fond (ETF)

Velimir Šonje predložio je otvaranje javne rasprave i o modernizaciji dužničkih instrumenata. - Još 2008. razradili smo Zakon o sekuritizaciji te je trebalo 12 godina kako bismo dobili formalni okvir… Postoji prostor da država bude ta koja će razviti kompetencije kako bi se dio javnih projekata s predvidljivim cash flowom financirao preko dužničkih instrumenata na tržištu kapitala. Do sada se u to nije ulazilo jer nije bilo znanja. Mi imamo znanje za uzimanje kredita, ali ne i kako strukturirati pokrivenu obveznicu ili obveznicu koja se izdaje kroz sekuritizaciju - rekao je Šonje. Njegov prijedlog modernizacije ponude postojećih financijskih instrumenta podržali su i ostali sudionici virtualnog panela.

Žigman je pojasnio kako kreću s primjenom starog projekta sekuritizacije. - To nije samo pitanje tržišta kapitala. Tu postoji i pitanje Zakona o stečaju ili Zakona o trgovačkim društvima. Treba donijeti više rješenja kako bi se omogućilo ulaganje u sekuritizirane instrumente - rekao je Žigman te otkrio ekskluzivnu informaciju.

- Možemo najaviti da ćemo uskoro na Burzi u Hrvatskoj imati prvi exchange trade fond (ETF). Hanfa je zaprimila prospekt za uvrštenje. Očekujem val novih instrumenata koji će investitorima omogućiti da dobiju nešto novo što mogu kupiti. ETF-ovi će sigurno privući određeni broj investitora - istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.

- Što se tiče većih kompanija, onih koje su već listane na Burzi, mirovinski fondovi već su sudjelovali u njihovim dokapitalizacijama. I u ovom trenutku razgovaram s nekoliko kompanija. Vjerujem i da će se pojaviti prilike za dobre akvizicije. Kreativnost je nužna. Evo, nisam baš čuo da u inozemstvu mirovinski fondovi izvlače tvrtke iz stečaja te čak i tako pokušavaju zaraditi za mirovinske štediše. Kako bi Amerikanci rekli: Dobra krize ne smije se propustiti - složio se Dubravko Štimac. S još jednom idejom nadovezala se Ivana Gažić: - Kao Burza imali smo ideju pokretanja tržišta potraživanja. Razmišljamo kako osigurati dodatnu likvidnost tvrtkama koja ne mogu diskontirati svoja potraživanja u ovom trenutku. No, u ovom trenutku ostale su zakonodavne i strukturalne prepreke koje bi trebalo riješiti. (F.G.)