Izmjena ZOR-a zbog korone

HUP traži da u ZOR uđu izvanredne situacije te definiranje rada od kuće. Sindikati protiv

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2020. u 10:31

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2020. u 10:31

Zadar, 130613.
Dvojica bubnjara punkera koji su postali medjunarodni biznismeni Filip Pedisic i Davor Babin u tri godine najteze krize otvorili su dvije tvornice pod nazivom Nova design i zaposlili 15-tak ljudi na izradi i tapeciranju brodskog namjestaja. Na fotografiji detalj iz radione.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
Jure Mišković / CROPIX

Ilustracija

Uoči jučerašnje sjednice GSV-a, krovna poslodavačka udruga u Hrvatskoj zatražila je da se izmijeni radno zakonodavstvo kako bi se tvrtkama omogućilo da prežive razdoblje krize izazvane pandemijom i zadrže zaposlenost.

U HUP-u su ovaj put predložili da se zbog pandemije u Zakon o radu unese odredba o izvanrednim okolnostima, tijekom kojih bi se mijenjali i radni odnosi. Preciznije, u slučaju pandemija i epidemija, ali i poplava, potresa i drugih izvanrednih okolnosti, među kojima su i upravne mjere, u koje bi se moglo svrstati i uvođenje izvanrednog stanja, poslovanje poduzeća došlo bi u pitanje. Stoga u HUP-u smatraju da u slučaju takvih ugroza, kod kojih se dijelom ili u cijelosti prekida poslovanje tvrtki, zaposlenik ne bi mogao dobiti cijelu plaću, nego umanjenu. Naknada plaće, pojašnjavaju u HUP-u, za razdoblje u kojem radnik ne radi bila bi manja od njegove ugovorene plaće, no ne bi smjela pasti ispod 50 posto osnovne plaće koja je zajamčena ugovorom o radu, a ni biti manja od minimalca. To bi, tvrde poslodavci, išlo u korist svih: tvrtkama bi omogućilo da u ekstremnim uvjetima u kakvima sada živimo ostanu iznad vode, radnici bi zadržali posao, a burza rada se ne bi punila.

Definicija

- Sada je vrijeme kada poduzetnici moraju prevladati sve negativne posljedice, a ZOR ne poznaje izvanredne okolnosti i to moramo promijeniti. Definicija izvanrednih okolnosti mora postojati - poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Sindikati, međutim, ne pristaju na prijedlog HUP-a, pa je tako Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, prije sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća takve najave nazvao “mlaćenjem prazne slame”, a Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ustvrdio je da će sindikati biti žestoko protiv takvih izmjena zakona. - Već su jednom nedavno pokušali s tim, ali im nije prošlo, mislim da im ovaj put Vlada neće to prihvatiti. U svakom slučaju, mi smo protiv toga - rekao nam je Sever. U vrijeme pisanja ovog teksta ministar rada Josip Aladrović još nije bio dao izjavu o prijedlogu HUP-a, no prema neslužbenim informacijama, Vlada sada neće prihvatiti takvu inicijativu Udruge poslodavaca.

Nova regulacija

Kao drugu temu u svojem jučerašnjem istupu poslodavci su naveli novu regulaciju rada od kuće.

- Rad od kuće prije nismo prakticirali, no otkako je izbila kriza, radimo od kuće. Tu se, međutim, uvijek postavljaju pitanja uvjeta, poput onih na kakvom stolcu sjede radnici dok obavljaju rad iz svojeg dnevnog boravka ili imaju li osiguranu protupožarnu zaštitu. Mi takve stvari ne možemo kontrolirati, ne možemo ljudima upadati u njihove privatne stanove. To bi u ZOR-u trebalo riješiti - upozorava Alan Sumina, suvlasnik i direktor Nanobita.

No, rad od kuće, koji je, inače, u svijetu sve popularniji i zastupljeniji, otvara i neka druga pitanja. Jedno od njih je pitanje nadoknade troškova radniku za rad iz dnevnog boravka. Primjerice, hoće li poslodavac sudjelovati u podmirenju povećanih troškova struje, interneta ili grijanja zimi, koje radnik trpi zbog toga što je vlastiti stan pretvorio u radno mjesto. Tu je i pitanje osiguranja opreme za rad, poput računala ili telefona. U HUP-u su nam rekli samo da su to legitimna pitanja, no u detalje nisu ulazili.

U HUP-u, nadalje, predlažu lakše uređenje materijalnih prava. Riječ je o pravima poput nadoknade troškova prijevoza, nagrada i otpremnina. Ni u tom dijelu u HUP-u nisu ulazili u detalje, no valja reći da ZOR daje samo okvir za definiranje tih prava, a sama su prava podrobnije uređena kolektivnim ugovorima, pravilnicima i aktima tvrtki te ugovorima o radu.

Poslodavci s kojima smo razgovarali upozoravaju i na još neke probleme. Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije, upozorava da se uvođenjem neradne nedjelje na mala vrata, kao i promijenjenim pravilima poslovanja u uvjetima pandemije koronavirusa, mijenja i broj radnih sati zaposlenika, i to u situaciji kada je ZOR prilično čvrst u definiranju njihova radnog vremena.

Evidencija

U HUP-u predlažu i da se izmjenama ZOR-a pojednostave sklapanje ugovora o radu, prijava radnika i vođenje evidencije o radnom vremenu,i učinka. Također, traže da se pojednostavi promjena poslova zaposlenika i mjesta rada. Sve je to, smatraju, i dalje opterećeno prevelikom papirologijom. Sindikati su spremni na razgovore o drugačijem uređenju rada od kuće, ali tvrde da se poslodavci ne mogu prema zaposlenima odnositi kao prema outsourcing radnoj snazi. Odnosno, ističu da poslodavci moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti u takvom obliku rada i da bi zbog toga morali paziti da dio odgovornosti radnika bude također propisan jer bi tako poslodavci štitili sami sebe.

Nadalje, poslodavci predlažu i lakše zapošljavanje, ali i otpuštanje radnika. To je, napominju, posebno važno za mikro i mala poduzeća.

- Mi u deset ili 11 godina nismo dali nijedan otkaz jer je to praktički nemoguće napraviti u slučaju ugovora na neodređeno vrijeme. Stoga se ide na varijantu sporazumnog raskida radnog odnosa - poručuje Sumina.

Iako se slaže da ZOR treba modernizirati definiranjem rada od kuće, kao i uvođenjem izvanrednih okolnosti u taj propis, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorava da se zakoni ne smiju tako često mijenjati jer to stvara pravnu nesigurnost. Dodaje i kako ZOR nije čarobni štapić jer se u praksi prava i obveze radnika ionako često definiraju drugim propisima i ugovorima, ovisno o okolnostima.

- U te izmjene treba ići, ali pravo je pitanje kako će se one provoditi u praksi - zaključuje Bejaković.

Šest točaka u ZOR-u za koje se traži odgovor

1. Uvođenje u ZOR odredbe o izvanrednim okolnostima

- Poslodavci

Poslodavci tvrde da se u pandemiji koronavirusa pokazala zastarjelost ZOR-a te predlažu da se u zakon unese odredba o izvanrednim okolnostima, poput epidemije i pandemije, ali i potresa, poplave i određenih upravnih mjera. Ako zbog takvih okolnosti nastupi ugroza ili prekid poslovanja te nemogućnost osiguranja posla radniku, radnik bi za to razdoblje, u kojem ne bi radio, imao pravo na naknadu plaće u iznosu do najviše 50 posto ugovorene plaće, a koja ni u kojem slučaju ne bi mogla biti manja od minimalne plaće

- Sindikati

Sindikati ne pristaju na prijedlog HUP-a. Najavili su kako će “žestoko biti” protiv ovakve promjene ZOR-a.

2. Lakše uređenje materijalnih prava radnika  

- Poslodavci

Materijalni troškovi rada mnogim su poslodavcima velik uteg u poslovanju. U tu kategoriju ulaze, primjerice, troškovi prijevoza, nagrade i otpremnine. Stoga predlažu da se ta pitanja urede jednostavnije. Ovdje, međutim, valja reći kako se materijalna prava uglavnom uređuju kolektivnim i individualnim ugovorima, a ZOR daje samo okvir.

- Sindikati

Sindikati tvrde da čekaju detaljnije očitovanje HUP-a o tom prijedlogu, ali navode da ne pristaje na bilo koju mogućnost smanjivanja materijalnih prava radnika.

3.Definiranje rada od kuće  

- Poslodavci

ZOR dopušta mogućnost rada na izdvojenom radnom mjestu, ali ne definira posebno rad od kuće. Poslodavci se žale da bi u slučaju obavljanja rada od kućem, primjerice, morali nadzirati ispunjava li prostor u kojema se radi tehničke uvjete, poput vrste radnoga stola ili vatrogasne zaštite. S druge strane, pandemija koronavirusa je afirmirala rad od kuće bez kojeg brojne tvrtke ne bi preživjele. Stoga u HUP-u traže da se u ZOR-u jasno definira taj oblik rada, koji je posljednjih godina ionako sve zastupljeniji u svijetu.

- Sindikati

Sindikati tvrde da zakoni dopuštaju rad od kuće, iako se to naziva radom na izdvojenom radnom mjestu. Ističu kako su spremni na razgovor i pregovore o tome.

4. Naknada troškova za rad od kuće

- Poslodavci

Rad od kuće u osnovi znači da radnik ima i povećane troškove rada, poput računa za struju, internet ili čak nabavke sredstava za rad. U HUP-u se o tome nisu očitovali, osim što su nam rekli da je pitanje naknade za rad od kuće legitimno.

- Sindikati

Sindikati traže da se s poslodavcima i Vladom dogovori koji se dio troškova prilikom rada od kuće može tretirati tako da poslodavac to isplaćuje radniku kao neoporezivi prihod.

5. Pojednostavnjivanje procedura i papirologije vezane uz rad  

- Poslodavci

U HUP-u upozoravaju da su sklapanje, ali i raskid ugovora o radu, kao i prijavljivanje radnika te evidencija radnoga vremena i učinka, podložni krutim administrativnim ograničenjima. Također ističu da je, jednom kada je to definirano, teško promijeniti posao i mjesto rada radnika. Stoga traže da se ZOR-om to pojednostavi.

- Sindikati

Sindikati kažu da se o tome može pregovarati, ali tvrde da je pitanje, ako su poslodavci protiv vođenja satnice za vrijeme rada od kuće, što će se dogoditi ako se ta satnica ne vodi, a radnik strada u prometu dok je išao nešto kupiti u trgovinu u vrijeme “službenog” rada od kuće.

6. Jednostavnije zapošljavanje, ali i otpuštanje 

- Poslodavci

U krovnoj udruzi poslodavaca već godinama upozoravaju da je u Hrvatskoj, u administrativnom smislu, teško otpustiti, ali i zaposliti radnika. Taj problem posebno muči mikro i male tvrtke. Zbog toga, žale se poslodavci, mnoge tvrtke i pribjegavaju zapošljavanju samo na određeno vrijeme, dok se, u slučaju da nisu zadovoljne radnikom kojeg su zaposlile na neodređeno vrijeme, domišljaju na razne načine kako bi raskinule radni odnos sporazumno.

- Sindikat

Sindikati su oštro protiv takvih prijedloga.