Boris Sabatti

Hrvatska regija s najmanjom nezaposlenosti oporavak će doživjeti tek za dvije godine

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.6.2020. u 8:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.6.2020. u 8:58

dr.sc. Boris Sabatti, direktor IDA-e

Turizam se polako počeo buditi u Istri, no koronakriza itekako će uzdrmati istarsko gospodarstvo koje se nakon propasti Uljanika uvelike oslanja baš na tu gospodarsku granu. No, nitko zapravo u Hrvatskoj, pa tako i u Istri, ne zna kakav će biti efekt dvomjesečnog zastoja gospodarstva i kako će se to u konačnici odraziti na BDP, ali i nezaposlenost koja je u našoj najrazvijenijoj regiji do prije izbijanja epidemije bila na povijesno niskim granama.

Boris Sabatti koji je na čelu Istarske razvojne agencije (IDA) kaže da se još uvijek svi efekti lockdowna zbrajaju, da bi potpuni oporavak Istra trebala doživjeti za dvije godine, a do tada će županija, gradovi, država, pa i oni pomoći svim raspoloživim sredstvima, kroz brojne mjere. Naime, IDA je dosad bez obzira na ovu krizu po povoljnim uvjetima kreditirala već 1.100 poduzetnika i dodijelila oko 700 milijuna kuna kredita. Sada priprema novi fond koji će biti lansiran u srpnju i bit će veći nego inače.

-Trenutno razrađujemo novi kreditni fond u sinergiji s Istarskom županijom te istarskim gradovima. Kamatne stope će se, ovisno o tome koji će se kredit dizati, kretati od 0,9 do dva posto. Omogućit ćemo investicijske i gotovinske kredite, a vjerujem da će ih poduzetnici najviše koristiti za održavanje likvidnosti. Likvidnost će, naime, u ovoj situaciji biti najveći problem. Maksimalan iznos kredita iznosit će do milijun i pol kuna. Ta se kreditna linija odnosi na mikro, malo i srednje poduzetništvo, dakle namijenjena je tvrtkama do maksimalno 250 zaposlenih, kazao je Sabatti. No, kako bi istarski poduzetnici mogli preživjeti ovu krizu i država mora dati svoj obol.

- Država će sigurno morati ići s novim mjerama, bilo da se radi o smanjenju parafiskalnih nameta, poreza ili nečega drugoga. Sigurno će trebati pomoć i nakon ovih prvih setova mjera. Dobar će se dio gospodarstva djelomično pokrenuti, ali trebat će još puno gospodarskih poticaja da se vratimo na staro. Tu su i europski fondovi. Već smo dobili više od milijardu eura iz Europe, a na stolu je prijedlog za dodatnih 10 milijardi. Ogromna su to sredstva i nadam se da ćemo ih znati najbolje iskoristiti. I morat će se konačno uključiti i poslovne banke. Njih do sada u svemu ovome nisam vidio, istaknuo je Sabatti.

Kriza će sigurno utjecati i na nezaposlenost u Istri koja je prije krize iznosila samo 4,7 posto i bila je najniža u državi.

- Bit će sigurno veća, ali ne očekujem nikakav drastičan porast, kao što su neki procjenjivali. Ovo je sve došlo iz vedra neba i teško je uoči špice sezone išta reći oko zaposlenosti. Turizam je, barem kod nas u Istri, povezan s mnogo grana, kao što su poljoprivreda te brojne uslužne djelatnosti. Zato trebamo vidjeti efekte. No, ipak vjerujem da naše tvrtke imaju određene rezerve u poslovanju te da će prebroditi krizu.

Ističe da je najlakše cijelu situaciju oko epidemije u Istri podnijela proizvodnja te IT sektor. Upravo su to dvije grane koje Istra želi u budućnosti još više poticati i razvijati, baš kroz IDA-u. Zato su svoj smještaj u njihovom inkubatoru našli razni IT startupovi, a proizvodnja im je na prvom mjestu kod dodjele kredita.

- Proizvodnja stvara dodatnu vrijednost i zato nam je u fokusu. Sada za vrijeme krize u Puli su primjerice u kontinuitetu radili tvornica cementa i tvornica stakla. I IT sektor za njima nije zaostao. Ne možemo se oslanjati samo na turizam. Uvijek smo govorili „ne dao bog“ da nam se dogodi teroristički napad ili izljev nafte u more. Ali dogodilo se nešto sasvim drugo i pokazalo nam da se moramo preorijentirati na druge gospodarske grane, ističe Sabatti. Vjeruje da će nakon krize zaživjeti i brodogradnja na području bivšega Uljanika. Tim više što je dio inženjera nakon pada brodograđevnog diva otvorio svoje tvrtke u IDA-inom inkubatoru i dalje radi svoj posao za strane naručitelje. Sabatti vjeruje da bi se dobar dio njih mogao vratiti u Uljanik ako se pokrene proizvodnja.

- U Istri imamo žilavo obrtništvo i poduzetništvo te jaku prerađivačku industriju koja izvozi. Ima i upita za poslove u novonastalom poduzeću Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o., pa ostaje nada da će se i tamo pokrenuti proizvodnja, iako u manjem obimu, gdje bi posao moglo pronaći 500, odnosno 600 ljudi, optimističan je Sabatti. No, bez obzira što će se sada sve snage uprijeti u proizvodnju i IT sektor, turizam na Poluotoku neće ostati po strani. On je u udjelu istarskog BDP-a, prema podacima iz 2018. bio na trećem mjestu, nakon prerađivačke industrije i trgovine.

- U Istri, bez obzira govorimo li o vremenu prije ili poslije krize, uvijek ciljamo na izvrsnost. Želimo, a i jesmo, uvijek korak ispred. Turizam trenutno u državi čini 20 posto BDP-a, ali on sigurno ne bi imao taj udio da ostale grane gospodarstva u Hrvatskoj nisu toliko slabe. U idealnim uvjetima, turizam bi trebao činiti između 5 i 7 posto BDP-a, a što znači da druge grane gospodarstva moraju značajno ojačati. Isto tako, razvijat ćemo posebne vidove turizma. Uz turizam, tu je i jačanje poljoprivrede. S vinom i maslinovim uljem napravili smo svjetski posao, a sad bi naš fokus trebao biti na jačanju proizvodnje voća i povrća. Možda je nekima još mrska pomisao na nekadašnje zadruge, ali trebamo oformiti centralni otkupni centar za male proizvođače. Netko mora raditi plasman i otkup te spojiti poljoprivrednike s hotelskim lancima i trgovinama. Ali bez udruživanja teško da će se to ostvariti, smatra Sabatti.

I dok svima prihodi padaju, Sabatti se pohvalio da je i u tim izazovnim uvjetima njegova razvojna agencija uspjela povećati obim poslova, pa su tako nedavno dobili još jedan projekt vrijedan pola milijuna eura. Inače, dosad je IDA odradila 50 europskih projekata vrijednih pola milijarde kuna.

- Već se šest godina samofinanciramo i radimo pretežito projekte. Uz kreditnu liniju koju pripremamo u suradnji s gradovima i županijom, radimo na jednom projektu edukacije za poduzetnike koji je vrijedan 750 tisuća kuna. Tu je i projekt težak 900 tisuća eura s pulskom tvrtkom Tehnomont, a vezan je uz razvoj novog tipa hibridnih brodova. Isto tako, želimo istarsku željeznicu iskoristiti i za turizam u suradnji s Hrvatskim željeznicama. U nabavci smo vagona za prijevoz bicikala od Pule do Buzeta u čemu nas podržava Turistička zajednica središnje Istre, ističe Sabatti. Radi se i trasa nove biciklističke staze koja vodi po staroj željezničkoj pruzi od Rovinja do Kanfanara. Ovaj projekt trebao bi biti u funkciji od idućeg Uskrsa.