Hrvatska ne može ne iskoristiti priliku koju ima pred sobom da poveća udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Treba iskoristiti ono što ima, a to su Sunce, vjetar i geotermalni izvori, kako bi povećala energetsku neovisnost i dala doprinos Zelenom planu Europske unije, zaključak je četvrtog HANZA HUB online panela koji je ovaj put bio posvećen energetici.
U na trenutke žučnoj raspravi sudjelovali su Julije Domac, posebni savjetnik za energetiku i klimu predsjednika Republike, Ivan Andročec, rukovoditelj službe za investicijske strategije i nove tehnologije Sektora za strategiju i razvoj Hrvatske elektroprivrede, Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, Tomislav Čorak, partner i izvršni direktor BCG-a u središnjoj i jugoistočnoj Europi, te Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Novi zeleni plan
Još samo prije nekoliko mjeseci na razini Europske unije vodile su se mnogobrojne rasprave kako će se u stvarnosti primijeniti novi Zeleni plan Europske komisije, koliko će trebati izdvojiti novca za njegovu realizaciju i kako će on utjecati na članice Unije. Danas on više nije toliko u fokusu.
Zbog koronavirusa i njegovih posljedica na svjetsko gospodarstvo u fokusu je rasprava u energetskom sektoru povijesno niska cijena nafte, pad potrošnje energenata te oporavak prirode zbog smanjenja gospodarskih, ali i ostalih svakodnevnih aktivnosti.
Julije Domac
- Ovo, naravno, nije način na koji želimo smanjivati onečišćenje. Želimo ga smanjivati uz gospodarski rast,što je i temelj europskog Green deala. Dobra poruka ove krize je da se možemo mijenjati i to puno brže nego što smo mislili. Želio bih da se oporavak veže sa zelenim oporavkom, novim tehnologijama, uz tehnološki napredak, uz zelene izvore energije. Informacije iz cijelog svijeta govore da investicije u obnovljive izvore energije napreduju brže nego u fosilne izvore i to je dobar pokazatelj u doba korone - istaknuo je predsjednikov savjetnik Domac.
Podsjetivši da je najnovija kriza dovela do velikog pada potražnje za naftom u jugoistočnoj Aziji, što je dovelo do toga da je trenutačno najatraktivniji posao u svijetu posjedovanje naftnih skladišta, Marijan Krpan procjenjuje da je to tek privremena situacija i da će s odlaskom korone cijena nafte rasti.
Tomislav Čorak
- Naša pozicija oko odnosa ugljikovodika i Green deala definirana je odnosom proizvodnje i potražnje. Europa proizvodi 23 posto svojih potreba za naftom i 46 posto potrebne količine plina, ali to nam ne osigurava budućnost. I zato dolazi do tranzicije i uključivanja obnovljivih izvora energije i velikih investicija u sunce i vjetar - tvrdi Krpan.
Prema mišljenju Tomislav Čorka, šok u naftnoj industriji potrajat će nekoliko godina, što istodobno otvara velike mogućnosti za obnovljive izvore energije, u što su se uključili i veliki europski naftni igrači koji nisu zaustavili investicije u tom segmentu. Za razliku od njih, američke naftne kompanije zbog tog naftnog šoka sva ulaganja u zelene tehnologije drastično su reducirale.
Prekretnica
- Moguće je da je ovo prekretnica u povijesti čovječanstva te će se svijet više okretati prema novim zelenim tehnologijama - istaknuo je Krpan.
Za razliku od naftnog biznisa, elektroenergetski i plinski nisu, zasad, pretrpjeli preveliku štetu zbog koronakrize.
Ulaganja Hep-a
- Ova kriza zasad blago utječe na stanje u elektroenergetici i ovaj šok nije toliko velik. Pad potražnje je desetak posto. Najviše u poduzetništvu, a u kućanstvima, jer građani su bili više doma, bilježimo čak malo povećanje potrošnje. S obzirom da smo uvozna zemlja, pad cijena energenata pozitivno je utjecao na uvoz električne energije, na što smo prisiljeni jer se suočavamo sa sušnom hidrologijom. Dakle, bio je pad potražnje, ali se dogodio i pad cijena pa je sve to zajedno imalo blagi utjecaj na naše poslovanje. Što će pak biti do kraja godine, teško je reći - ističe Ivan Andročec iz HEP-a. Dalibor Pudić tvrdi da korona nije utjecala ni na potrošnju plina te da je potražnja za plinom bila ista kao i prošlih godinama u istom razdoblju.
Dalibor Pudić
Andročec posebno ističe da se investicijski plan HEP-a u obnovljive izvore energije zbog nove krize nije promijenio niti reducirao. - Ove godine zacrtano je dvostruko više investicija nego prošle i tu nema promjena ni zaustavljanja. Radimo prema zacrtanom planu i smatram da ćemo ostvariti planirano - istaknuo je.
Tema o HEP-ovim investicijama pokrenula je žustriju raspravu panelista o tehnologijama u koje treba ulagati. Dalibor Pudić smatra da će se potrošnja plina na svjetskoj razini povećati jer je trend zamjene elektrana na ugljen onima na plin.
Vlastiti izvori
- U posljednjih 10 godina imali smo porast proizvodnje el. energije iz ugljena za 1700 terawatt sati, a iz vjetra i Sunca za 1050 terawatt sati. Taj ugljen zamijenjen je plinom. U Europi je najveće smanjenje emisije CO2 imala Velika Britanija koja je naftu zamijenila plinom. Hrvatska mora nastaviti istraživati moguća plinska polja. Budućnost plina nije upitna u sljedećih 50 godina u Europi i ostatku svijeta - rekao je Pudić, dodavši ako razvijate novu tehnologiju za proizvodnju energije, istu morate prodati na strana tržišta, a kako je ona skupa, upitno je imate li za nju kupce.
Marijan Krpan, Dalibor Pudić, Marko Biočina, Ivan Andročec, Julije Domac i Tomislav Čorak
Replicirao mu je Domac koji se slaže da se razvoj Hrvatske mora temeljiti na vlastitim izvorima energije i da ima mjesta i za plin i ostalo.
- Ali mi ne proizvodimo niti jednu energetsku tehnologiju pa da bismo onda favorizirali neki izvor. Sunca i vjetra imamo više nego plina i to je neki naš domaći izvor. Imamo jednu termoelektranu na ugljen koja proizvede 1700 terawatt sati godišnje. Imamo vjetar i Sunce koji proizvedu 1500 terawatt sati za koje država izdvaja dodatnih 500 milijuna kuna poticaja. Baš me zanima uz koju bi visinu poticaja HEP bio spreman prebaciti termoelektranu na ugljen da bi proizveo električnu energiju iz plina? Vjerojatno za puno manje od 500 milijuna kuna - nastavio je Pudić raspravu. - Ta termoelektrana sagrađena je prije 20 godina. Ona je praktički amortizirana i tržište diktira njezin rad. Pa pustimo da bude tako. Ona sad ne radi zbog stanja na tržištu. Plinske elektrane sada trenutačno rade jer je niža cijena plina. Ali želim istaknuti da je HEP odabrao obnovljivi scenarij i da ima velika ulaganja u vjetro i solarne elektrane te postojeće i nove hidroelektrane. Tako da je smjer HEP-a u tom smjeru zacrtan. Do 2030. godine sagradit ćemo novih 1500 megawatta kapaciteta uglavnom na ovim opcijama - odgovorio mu je Andročec s kojim se složio i Tomislav Čorak.
- Trebamo se osloniti na izvore energije koje imamo. Plin će odigrati ulogu u balansiranju kapaciteta, ali kod plina je ključno staviti ga u kontekst industrijskog razvoja. Primjerice, Mađarska i Poljska plin koriste u petrokemijskoj industriji, a mi je takoreći nemamo i zato pričamo o potrošnji plina kroz električnu energiju. Ali to moramo koristiti tamo gdje ima smisla, a ne u to gurati velike investicije. Dakle, Hrvatska mora iskoristiti priliku koju ima kako bi povećala udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije - rekao je Čorak.
Marijan Krpan
Ne gube vrijeme
Direktor Agencije za ugljikovodike otkrio je da bismo u skorijoj budućnosti mogli imati proizvodnju veće količine plina na kopnu. Naime, kanadski Vermilion u sklopu svojih istraživanja prijavio je dva komercijalna otkrića plina.
- To nisu količine koje mogu nadomjestiti pad proizvodnje na sjevernom Jadranu, ali su ohrabrujuće - otkriva Krpan.
Kad govorimo o budućnosti i ulozi države, predsjednikov savjetnik smatra kako smo došli u fazu kad gradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora više nije potrebno sufinancirati. Pritom misli na sufinanciranje kod javnih objekata, ali i za, primjerice, postavljanje solarnih ćelija na privatne kuće.
- Te su investicije postale samoodržive i država to više ne bi trebala financirati - smatra Domac.
Ivan Andročec
Prema njegovim riječima, država je potrebnija u kreiranju regulative koja će investitorima olakšati ulaganje u obnovljive izvore. Na to se nadovezao Andročec, ustvrdivši da “HEP u fazi razvoja projekta sada gubi puno vremena na procedurama i prostornim planovima”. Posebno je istaknuo problem sa zaštićenim prostorima prirode. - U tom području smo u neskladu. S jedne strane zabranjujemo gradnju na velikim prirodnim područjima i zelenilu, a s druge strane želimo više obnovljivih izvora. Morat ćemo tu napraviti kompromis - zaključio je Andročec.
Karlovac probio led. Javio se na natječaj i sada radi istraživanja
“Smatramo kako u sklopu Zelenog plana Europske komisije Hrvatska treba promovirati svoje specifičnosti, a mi u Agenciji za ugljikovodike radimo na promociji geotermi. To je jedinstven potencijal, naročito u panonskom bazenu, u području Drave”, istaknuo je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Prema njegovim riječima, naš geotermalni gradijent jedinstven je i iznosi 6 stupnjeva na 100 metara. Primjerice, Nizozemska, koja se jako fokusira na geotermalne izvore, ima 3 stupnja. “Imamo informacije iz četrdesetak dubinskih bušotina koje je Ina već izbušila i koje potvrđuju taj znatan potencijal koji, prema trenutačnim izračunima, iznosi čak i do 800 megavata energije. Samo je potrebno naći model i investitore. Da je to moguće, dokazuje i prva geotermalna elektrana, puštena u rad prošle godine u Cigleni kod Bjelovara”, ističe Krpan.
Napominje kako geotermalni izvori mogu poslužiti za proizvodnju električne i toplinske energije te se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. To je prošle godine prepoznao i Grad Karlovac koji se s Karlovačkom županijom javio na natječaj za istraživanje jednog geotermalnog polja na svom području. Cilj im je iz tog polja osigurati toplinsku energiju za grad Karlovac. Povukli su financijska sredstva i sada je u tijeku terensko istraživanje tog polja. Krpan najavljuje i natječaje za novih sedam istražnih područja u panonskom bazenu koji bi uskoro trebali biti objavljeni. “Postoji interes inozemnih i domaćih investitora za te projekte i mi ćemo kao Agencija na tome inzistirati. Možda geoterme nisu al pari Suncu ili vjetru, ali u budućnosti se i taj segment može pozicionirati”, ističe Krpan.