Spas radnih mjesta

Doznajemo: Država će prvi put dijeliti naknadu za skraćeni radni tjedan

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.5.2020. u 12:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.5.2020. u 12:22

Zagreb, 221019. AD Plastik.
Jankomir 5.
Klub izvoznika i ministar Tomislav Coric predstavili su aktivnosti Ministarstva zastite okolisa i energetike.
Nakon izlaganja gosti su otisli u obilazak tvornice.
Na fotografiji: Detalj iz tvornice
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ilustracija (fotografija iz AD Plastika)

Prema saznanjima Jutarnjeg lista, upravo traju intenzivni pregovori između predstavnika Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca u novoj shemi pomoći gospodarstvu i zaštite radnih mjesta nakon što se u potpunosti istroši postojeći paket državne stimulacije kompanija za preživljavanje krize izazvane pandemijom Covida-19.

Radi se o uvođenju državnog financiranja skraćenog radnog vremena. Najbolji svjetski uzor u tome je Njemačka sa svojim Kurzarbeitom, mjerom koja se pokazala izuzetno učinkovita u zaštiti tržišta rada još za krize 2009. godine. Detalji nove mjere mogli bi biti poznati već ovog tjedna.

Više je razloga zbog kojih će s postojećih mjera financijske potpore Hrvatska prijeći na vlastitu verziju Kurzarbeita.

Troškovi u milijardama

Prvi razlog leži u tome što su do sada potrošene dvije trećine novca za pomoć poduzetnicima tijekom pandemije Covida-19, a ostatak će biti potrošen do kraja lipnja. Nakon toga država više neće imati tako izdašne fiskalne kapacitete za podupiranje poduzetnika, a vrlo je moguće da će se ekonomska kriza tek oteti kontroli. Financijsko podupiranje skraćenog radnog vremena ipak je mjera koja je fiskalno manje zahtjevna, a može se rastegnuti na duže razdoblje te kombinirati s dodatnim mjerama za one djelatnosti koje su najviše pogođene pandemijom Covida-19 i njezinim ekonomskim posljedicama.

Drugi razlog može se pak tražiti u činjenici da je podupiranje skraćenog radnog vremena postala perjanica programa financiranja oporavka Europske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 milijardi eura. Od tog novca čak bi petina (100 milijardi) trebala otići na razne europske verzije Kurzarbeita te je stoga hrvatsko pridruživanje paneuropskoj akciji zaštite tržišta rada sasvim očekivano. Štoviše, bilo bi neobično da Hrvatska pokuša plivati protiv glavne europske struje nekim drugim vrstama mjera, pogotovo ako će računati na dio pomoći iz zajedničkih sredstava EU. EU će se za potrebe sveeuropskog Kurzarbeita zadužiti za spomenutih 100 milijardi eura, dok će države članice za to zaduživanje morati osigurati 25 milijardi eura jamstava.

Treba naglasiti da se u Njemačkoj 2009. Kurzarbeit pokazao toliko uspješnim da ga danas pojedini analitičari samo napola u šali počinju nazivati “najuspješnijim njemačkim izvoznim proizvodom”.

U osnovi Kurzarbeit omogućuje poslodavcima zaposlenike poslati kući tj. drastično im srezati broj radnih sati, dok država tim radnicima sa skraćenim radnim vremenom nadoknađuje veći dio izgubljenog prihoda. Na taj način radnici ostaju zaposleni, a kompanije se ne dovode u situaciju gubitka školovane i vješte radne snage koju bi u slučaju oporavka ekonomskih aktivnosti teško nadomjestili ako bi im dali otkaz.

Primjeri iz EU

Ekonomisti pretežito vjeruju da je Kurzarbeit taj koji je omogućio vrlo brzi oporavak njemačke ekonomije nakon krize 2009. godine.

Za njemačkim primjerom financiranja izgubljenih radnih sati krenule su Danska, Švedska i Norveška, i to s vrlo izdašnim poticajima. Financiranje skraćenog radnog vremena uvela je i Francuska, druga ključna ekonomija EU, ali se procjenjuje kako zbog nejasnih kriterija prijavljivanja Francuzi nisu postigli istu razinu učinkovitosti kao Nijemci. Francuski chomage partiel predviđa 8,5 milijardi eura za radnike koji bi ostali bez posla, što je otprilike četvrtina ukupnog francuskog paketa hitne pomoći gospodarstvu. Španjolska verzija Kurzarbeita, čini se, u početku nije bila dovoljno darežljiva pa potražnja za poticajima nije ispunila očekivanja. Nakon toga su Španjolci povećali ambicije financiranja skraćenog radnog vremena te kroz svoj ERTE sustav sada pokušavaju jamčiti 70 posto primanja radnicima. Poljska, koja je također uvela shemu s financiranjem skraćenog radnog vremena, suočila se pak s problemom učinkovitog administriranja mjere. Manje od četvrtine poljskog ekonomskog plana za spašavanje poslovnih aktivnosti odnosi se na fiskalne stimulanse kojima kompanije mogu brzo pristupiti, iako će na te mjere Poljaci potrošiti ogromnih 9 posto BDP-a.

Zadnja velika europska zemlja koja je odlučila krenuti sa skraćenim radnim vremenom jest Velika Britanija. Oni ambiciozno planiraju financirati 80 posto radničke plaće do plafona od 2500 funti.

U Njemačkoj analitičari procjenjuju da će broj radnika na skraćenom radnom vremenu koji su aplicirali za državnu pomoć u ovoj krizi oscilirati između 3,5 i čak 5 milijuna, što je daleko više nego 2009., kad je istu mjeru koristilo milijun i pol ljudi. Oficijelne procjene njemačke vlade ipak su nešto skromnije: očekuju da će oko 2,35 milijuna ljudi tražiti Kurzarbeitergeld, što će ju koštati više od 10 milijardi eura. U krizi 2009., zahvaljujući Kurzarbeitu, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj čak je smanjena od početka recesije do ožujka 2009., i to sa 7,9 na 7 posto. Pri tome je nezaposlenost u OECD zemljama prosječno porasla 3 postotna poena u istom razdoblju te je dosegla 8,6 posto. Procjena je OECD-a da je Njemačka do trećeg kvartala 2009. Kurzarbeitom spasila 200.000 radnih mjesta.

Razrada detalja

Danas, tijekom koronakrize, uz pomoć Kurzarbeita svoje poslovne modele, primjerice, spašavaju neke od najpoznatijih njemačkih kompanija. Velikani njemačke automobilske industrije (VW, Audi, BMW…) redom su ušli u Kurzarbeit shemu koja radnicima osigurava 60 posto plaće. U VW-u iskusni radnici kombinacijom primanja od države i tvrtke uspijevaju zadržati do 90 posto svoje ranije osnovne plaće.

Detalji hrvatske Kurzarbeit sheme još nisu poznati, ali se pretpostavlja da bi kriteriji prijavljivanja mogli biti složeni barem kao u Njemačkoj, zbog mogućih potencijalnih zloupotreba.

Kako mjera funkcionira: Država daje 60% izgubljene plaće

1. Što je mjera sufinanciranja skraćenog radnog tjedna?

Riječ je o državnoj mjeri očuvanja radnih mjesta. Poslodavcu se dozvoljava da zaposlenima smanji broj radnih sati tjedno te da im za jednaki udio smanji i plaće, a dio izgubljenih prihoda radnicima nadoknađuje država.

2. Je li naknada radnicima bespovratna?

Mjera se aktivira na zahtjev poslodavca, a zaposlenici nemaju nikakvu dodatnu obavezu za dobivanje naknade niti će taj novac trebati vraćati. Nakon što poslodavac aktivira mjeru radnicima na račun stiže umanjena plaća poslodavca te državna naknada.

3. Koliko iznosi subvencija za skraćeni radni tjedan?

Koliko će iznositi u Hrvatskoj još se ne zna, no izvjesno je da neće biti u punom iznosu izgubljene plaće. U Njemačkoj Savezna agencija za rad nadoknađuje oko 60 posto izgubljene plaće, a ako je riječ o zaposleniku koji ima dijete, ta se naknada penje na 67 posto. Grubom računicom, ako radnik zarađuje 5000 kuna mjesečno, a poslodavac mu zbog krize skrati broj radnih sati za petinu (na primjer, uvede neradni petak), radnik će od poslodavca nastaviti dobivati 80 posto svoje plaće (4000 kuna), a država će mu subvencionirati ostatak. No, država mu neće isplatiti cijeli ostatak plaće, nego određeni postotak. Bude li to 60 posto, isplatit će radniku 600 kuna. Radnik, dakle, neće raditi petkom i primat će 8 posto manju plaću (4600 umjesto 5000 kuna).

4. Koliko dugo se može koristiti ta mjera?

U njemačkom slučaju ta se mjera može koristiti maksimalno 12 mjeseci. Tijekom tih 12 mjeseci poslodavac može trajno ili privremeno prekinuti mjeru. Ako se pokaže iznenadna potreba da se radnici vrate na puno radno vrijeme, poslodavac ih može pozvati na posao, isplatiti im za taj period punu plaću i ne koristiti državne subvencije, a nakon toga nastaviti koristiti mjeru. Ako poslodavac duže od tri mjeseca ne koristi subvenciju, ima pravo podnijeti zahtjev za novih 12 mjeseci korištenja.

5. Smije li radnik na skraćenom radnom tjednu raditi dodatni posao?

Ako radnik ostvari dodatnu zaradu na nekom drugom poslu, umanjuje mu se subvencija za skraćeni radni tjedan. Od tog su pravila u Njemačkoj izuzeta dva slučaja.Prvi je ako mjesečni iznos primljen za taj dodatni rad ne prelazi 450 eura, a drugi je ako je dodatna plaća ostvarena u industrijama koje su u koronakrizi proglašene sistemski važnima. U toj kategoriji su, primjerice, medicinsko i laboratorijsko osoblje, vozači dostavnih vozila, poslovi u maloprodaji poput punjenja polica, proizvodnja i dostava hrane...

Hrvoje Bujas: Pregovori za produljenje mjera idu “na bazi mjesec za mjesec”

lada je u travnju i svibnju isplatila 3,5 milijardi kuna potpora kompanijama za plaće, u lipnju im stiže treća uplata, a što će biti nakon toga još nije poznato, iako dio poslodavaca traži nastavak državne pomoći.

Moguće je da će samo turizam i promet biti među onima koji će u srpnju primiti potporu za zaposlene (ako im je promet pao 50 i više posto), prema onome što je objavio Večernji list.

Kako nam kaže Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, pregovori za produljenje mjera nastavljaju se “na bazi mjesec za mjesec, za one koji imaju pad veći od 50 posto”, kao i za moratorij na leasinge od šest do 18 mjeseci te o dodatnim tzv. Covid-19 povoljnim kreditnim linijama preko HAMAG BICRO-a i HBOR-a.

“Naravno, mnogo toga ovisi i o daljnjoj relaksaciji samih mjera, na primjer kada će se, kako i za koga otvarati granice, može li u autobus, kombi i gulete-kruzere stati više od proklamiranih 50 posto putnika, hoće li doći do otpisa koncesija kako bi čarter-tvrtke dobile dodatne popuste od marina, kao i rent-a-car tvrtke i slično. Očekujemo konkretnije odgovore Vlade već idući tjedan, slijedom razgovora s tri ministarstva (financija, turizma i prometa), kao i odgovor na pitanje koliko od 500 milijardi eura Hrvatska može očekivati iz EU”, kaže Bujas.

Najveće domaće turističke kompanije okupljene u Hrvatskoj udruzi turizma već su sastavile prijedlog mjera koje su uputile Vladi i koje bi, prema njima, trebale trajati do proljeća iduće godine te omogućiti očuvanje zaposlenosti u sektoru za koji napominju da generira gotovo 20 posto BDP-a. Među ostalim, predlažu hitno formaliziranje instituta “radnika na čekanju” gdje bi radnici trebali dobiti naknadu od minimalno 60 posto neto plaće (kao naknada za nezaposlene), a poslodavci ne bi plaćali poreze i doprinose jer radnici ne rade.