Novi smjer 2023.

Veliki projekt INA-e u Sisku: 250 milijuna eura za gradnju biorafinerije

AUTOR:

  • Globus

OBJAVLJENO:

5.7.2020. u 9:24

AUTOR:

  • Globus

OBJAVLJENO:

5.7.2020. u 9:24

Sisak, 160115.
Rafinerija nafte Sisak.
Pogoni Rafinerije nafte Sisak postupno prestaju s proizvodnjom zbog nedostatka zaliha sirovine. Iz INA-e je najavljeno kako se radi o privremenoj mjeri koja ne podrazumijeva zatvaranje rafinerije.
Na fotografiji: rafinerija.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media

U sklopu svog strateškog projekta INA R&M Novi smjer 2023. hrvatska naftna kompanija radi na transformaciji svoje lokacije u Sisku u industrijski centar. Između ostaloga, tamo planira podići biorafineriju koja će proizvoditi bioetanol druge generacije iz biomase. Stoga su Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva podnijeli zahtjev da se tom projektu dodijeli status strateškog investicijskog projekta za Republiku Hrvatsku. Riječ je o investiciji od oko 250 milijuna eura od čega se dio sredstava planira osigurati iz Inovacijskog fonda Europske unije.

Očekivani početak rada tvornice je 2025. godina, a kapacitet bi joj bio 55.000 tona bioetanola godišnje. INA je u veljači potpisala ugovor o licenci s francuskom grupom Axens za tehnologiju Futurol™ te ugovor za bazni dizajn, a još potkraj prošle godine sklopila je ugovor s belgijskom tvrtkom De Smet Engineers & Contractors za bazni dizajn za pomoćna postrojenja i integraciju postojeće rafinerijske infrastrukture.

Bioetanol se, objašnjavaju nam INA-ini stručnjaci, koristi kao biogorivo koje se u određenom postotku dodaje u benzin, što je u skladu s trenutačnom normom za benzin koja dopušta do 10 posto udjela bioetanola. U skladu s ciljevima koje propisuje Direktiva za obnovljive izvore energije do 2030. godine (RED II), distributeri goriva bit će obavezni na tržište isporučiti do 3,5 posto energije iz naprednih biogoriva kao što je ovaj proizvod. Trenutačno u regiji ne postoji takva tvornica, a INA-ina bi primarno zadovoljavala potrebe vlastitog tržišta.

S obzirom na specifičan koncept projekta koji uključuje korištenje sirovina s niskim otiskom ugljičnog dioksida te činjenicu da bi se biogeni CO2 nastao tijekom procesa prerade hvatao, a potom transportirao cjevovodom i utiskivao u postojeće naftne bušotine, riječ je o biogorivu s negativnim CO2 otiskom, odnosno s uštedom emisija CO2 u omjeru većem od sto posto u odnosu na benzin.

Proizvodnja bioetanola je, kažu u INA-i, isplativa kad se uzme u obzir da su biogoriva jedan od najboljih tranzicijskih načina da se dekarbonizira transportni sektor. Regulative su, dodaju, sve strože, a penali sve veći, tako da biogoriva postaju nezamjenjiv dio moderne formulacije goriva.

Za potrebe tvornice bioetanola u Sisku, uz ostatke poljoprivredne proizvodnje, osnovna sirovina za proizvodnju bioetanola bi bila biljka miskantus. To je višegodišnja, drvenasta, rizomatska trava podrijetlom iz istočne Azije. Bogata je lignoceluloznim vlaknima. Već su održane i dvije žetve na INA-inu demonstracijskom polju u Rugvici pokraj Zagreba koje je zasađeno u suradnji s Bc institutom. Prikupljena biomasa prve žetve poslana je na testiranje u sklopu EU-projekta GRACE, a rezultati su potvrdili miskantus kao dobru sirovinu za prozvodnju bioetanola druge generacije. Druga žetva miskantusa je u Rugvici obavljena tijekom ožujka, pri čemu je INA testirala poljoprivrednu mehanizaciju renomiranih EU-proizvođača.

Temeljem višegodišnjih istraživanja u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, provedenih na pokusnim površinama u Hrvatskoj, ta je kultura potvrdila svoja visokovrijedna energetsko-ekološka svojstva. Ugljik koji se oslobađa tijekom procesa izgaranja etanola je apsorbiran u biljku tijekom uzgoja procesom fotosinteze. S obzirom na morfologiju i agrotehničke zahtjeve tijekom uzgoja miskantusa emisije stakleničkih plinova su neusporedivo niže u odnosu na konvencionalne ratarske usjeve. Kako doznajemo u INA-i, miskantus bi se uzgajao na tlima lošije kvalitete te zapuštenim poljoprivrednim površinama koje trenutno nisu ekonomski održive za uzgoj hrane. Miskantus je u važećim direktivama EU prepoznat kao prihvatljiva kultura za proizvodnju naprednih biogoriva, a biogoriva proizvedena primjerice iz repice ili kukuruza klasificirana su kao prva generacija biogoriva, čije korištenje je ograničeno te se dugoročno očekuje njihovo postupno povlačenje s obzirom na to da se taj tip sirovine, osim za biogorivo, koristi i za proizvodnju hrane, te se uzgaja na ekonomski održivim poljoprivrednim površinama. Za potrebe uspostave lanca opskrbe sirovinom ulaganja u poljoprivredi su procijenjena na 50 milijuna eura. Za to je također planirano korištenje sredstava fondova za ruralni razvoj, prije svega za podizanje nasada miskantusa.

U razvoju projekta INA surađuje s akademskom zajednicom, pri čemu ističu fakultete Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Agronomski, Prehrambeno-biotehnološki, Elektrotehnički i Šumarski fakultet, te internacionalnu suradnju sa sveučilištima Hohenheim u Njemačkoj, Wageningen u Nizozemskoj, Aberystwyth u Walesu te Universita di Cattolica del Sacro Cuore u Italiji. U INA-i ističu kako je lokacija u Sisku važan dio poslovanja tvrtke i tamo je trenutačno zaposleno oko 450 radnika. Broj radnih mjesta u novoj biorafineriji bit će veći od stotinu, ali se indirektno penje do tisuću, što uključuje radna mjesta u cijelom lancu koji obuhvaća proizvodnju i manipulaciju biomasom, logistiku, skladištenje…

U INA-i tvrde kako bi im status strateškog investicijskog projekta omogućio njegovu lakšu implementaciju u smislu vremenski kraćih administrativnih procedura te dodijeljene radne skupine stručnjaka iz ministarstava koji sudjeluju u provedbi i podupiru proces ishođenja svih potrebnih dozvola i dokumentacije. Ujedno, taj status predstavlja potporu Vlade ovome projektu, što je važan element u prijavi projekta na natječaje za eksterno financiranje iz fondova EU.

Dio sredstava za izgradnju tvornice planira se osigurati putem fondova EU, a ostatak će investirati INA uz još neke potencijalno zainteresirane ulagače.

U skladu s Pariškim sporazumom, s ciljem klimatski neutralne Europe do 2050. godine, Europska unija pokreće Inovacijski fond koji ima namjeru sufinancirati inovativne projekte koji mogu pomoći smanjivanju emisija ugljičnog dioksida. Fond se financira iz sustava trgovanja emisijama te ima ukupan predviđeni budžet od 10 milijardi eura u razdoblju od 10 godina. Prvi natječaj bit će raspisan polovinom 2020. godine u iznosu od jedne milijarde eura.

Od države se, kažu u INA-i, očekuje da potakne uspostavu lanca opskrbe sirovinom, odnosno biomasom, i to ponajprije aktiviranjem zapuštenih poljoprivrednih zemljišta na kojima bi se uzgajao miskantus uz potporu fondova ruralnog razvoja. Navedene potpore primarno bi dobivali poljoprivrednici, INA-ini budući kooperanti.

Biorafinerija se svim svojim elementima uklapa u europski Zeleni plan i europsku energetsku strategiju te su potpora Europske unije i Vlade Republike Hrvatske ključni preduvjeti za donošenje investicijske odluke koja bi značila konačnu realizaciju ovog značajnog projekta.

Program INA R&M Novi smjer 2023. predviđa koncentraciju prerade nafte u Rafineriji Rijeka te transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar. Uz biorafineriju, druge alternative za lokaciju u Sisku uključuju i proizvodnju bitumena koja počinje u prvoj polovini 2021., a zatim i proizvodnju maziva, za što je trenutačno u izradi glavni projekt temeljem kojeg će se procijeniti isplativost projekta. Uz to, u planu je i logističko središte za koje je pripremljen prijedlog za odobrenje budžeta za izgradnju, a u tijeku je i ishođenje građevinske dozvole za solarnu elektranu. U riječkoj rafineriji su u tijeku pripreme terena za početak izgradnje postrojenja za obradu teškog ostataka vrijednog oko 4 milijarde kuna. Također, početkom lipnja je u probni rad pušteno i postrojenje propan-propilen spliter vrijedno 550 milijuna kuna koje će proizvoditi visokovrijedan proizvod za petrokemijsku industriju.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Globus

Naslovnica Globusa