Guvernerova utjeha

'Rast nezaposlenosti neće biti ni približno kakav je bio nakon velike financijske krize'

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

23.8.2020. u 9:43

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

23.8.2020. u 9:43

Zagreb, 071119.
Hrvatska narodna banka.
Na fotografiji: Boris Vujcic - guverner Hrvatske narodne banke.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je gostujući u Dnevniku HTV-a kako se u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma od očekivanih, može očekivati manji pad BDP-a, a ne dogodi li se nešto nepredviđeno, već iduće godine moguć je snažan oporavak. To će, napomenuo je, ovisiti i o drugim granama gospodarstva te o tome što će se najesen događati s koronavirusom.

Guverner je najavio i snažan rast javnog duga ove godine, dok se u idućoj godini očekuje njegov pad. HNB procjenjuje da bi udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini porastao sa 73 na 87 posto BDP-a.

“Javni dug će ove godine porasti više nego što je bilo ukupno smanjenje javnoga duga od 2014. do prošle godine. Imali smo kontinuirano smanjenje javnoga duga i sada će u jednoj godini doći na 87, gotovo 90 posto. Dobro je što već sljedeće godine vidimo smanjenje javnog duga jer očekujemo snažan oporavak gospodarstva”, rekao je Vujčić.

Upitan što mogu očekivati građani, Vujčić kaže da bi se trebao očekivati daljnji pad kamatnih stopa kako se budemo približavali eurozoni. Tvrdnju da su kamatne stope trenutno na povijesno najnižim razinama potkrijepio je i podatkom da su one na stambene kredite sada došle na oko 2,5 posto, s nekih 3 posto 2019.

Upitan za mogući utjecaj krize na bankarski sustavu, Vujčić je rekao da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će osjetiti posljedice u smislu smanjenja prihoda, smanjene dobiti, a neke će imati i gubitke.

“Međutim, banke su vrlo dobro kapitalizirane, tako da su sposobne podnijeti pad rezultata u ovoj godini. I u tom smislu štednja je sigurna, poručio je guverner.

Upitan za procjene o kretanju nezaposlenosti, podsjetio je da je najveća kontrakcija ekonomske aktivnosti bila u drugom kvartalu te da će se dio efekata povećanja nezaposlenosti vidjeti i u četvrtom kvartalu. Međutim, taj rast neće biti ni približno onakav kakav smo vidjeli nakon velike financijske krize, bit će relativno umjeren.