Ponovno pokretanje proizvodnje i planovi izlaska iz krize povod su za razgovor s Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave AD Plastik Grupe. Došen nam je govorio o značenju proizvodnje za Hrvatsku te o perspektivi i budućem razvoju autoindustrije.
Prvo su počeli problemi s isporukom dijelova iz Kine, a kada se zaraza koronavirusom počela širiti Europom, automobilske kompanije potpuno su zaustavile proizvodnju. Kako sve to utječe na poslovanje sektora, ali i na poslovanje AD Plastika?
- Ova je kriza poprilično pogodila automobilsku industriju, a o posljedicama će se sigurno još dugo govoriti. Najveći su svjetski proizvođači zatvorili svoje proizvodne pogone, nakon čega smo i mi bili primorani privremeno zaustaviti svoju proizvodnju. To nam se prvo dogodilo u europskim tvornicama, a onda s manjim vremenskim odmakom i u Rusiji. U protekloj smo godini ostvarili najbolje poslovne rezultate u povijesti kompanije. Stabilna financijska pozicija AD Plastik Grupe na neki nam način omogućava lakše se nositi s ovim nimalo jednostavnim izazovima. Naši kupci polako pokreću svoje proizvodne pogone, tako da smo i mi pokrenuli svoju proizvodnju. Iako su kapaciteti smanjeni, to je ipak u ovoj situaciji razlog za blagi optimizam.
Ima li procjena o ukupnim gubicima? Barem paušalnih procjena.
- Kriza još traje i prerano je govoriti o tome u ovom trenutku. Nemoguće je precizno procijeniti kakve će posljedice ova kriza ostaviti na industriju, ali sigurno ćemo više moći reći u drugoj polovini godine.
Kako će se države poput Njemačke, Italije i Francuske postaviti prema autoindustriji?
- Automobilska industrija nije jedina koja kreira rast gospodarstva, ali je ona, pogotovo u nekim državama, vrlo važna sastavnica gospodarstva. Zapošljava veliki broj ljudi, a na jednog se proizvođača automobila vezuje cijeli niz dobavljača. Europa u značajnoj mjeri definira strategiju razvoja automobila u svijetu i u njoj se odvija najveći razvoj ove industrije. Vjerujem kako će se veliki broj europskih zemalja vrlo ozbiljno postaviti prema autoindustriji.
Kako se u ovoj krizi postavljaju proizvođači automobila prema dobavljačima? Kakva je suradnja?
- Puno puta sam naglašavao specifičnost odnosa kupaca prema dobavljačima unutar naše industrije, to je uistinu partnerski odnos koji se pokazao takav i u ovim nimalo jednostavnim okolnostima. Kada je kriza započela, intenzivirala se komunikacija s kupcima i dobavljačima te smo svakodnevno pratili razvoj epidemiološke situacije na svim tržištima. Unatoč velikim poteškoćama, nije bilo zastoja u isporukama ni u nabavi robe. Tada su kupci zbog više sile postupno zaustavljali svoje tvornice. Ali tijekom cijelog ovog razdoblja održavali smo redovitu komunikaciju s kupcima i izmjenjivali iskustva. Sve vrijeme smo se pripremali za siguran početak rada.
Radnici AD Plastika
Tko je više ugrožen u ovoj situaciji?
- Ugroženi smo jednako jer ovisimo jedni o drugima.
Kako ide dinamika povratka radnika na posao u AD Plastikovim tvornicama?
- Radnici se postupno vraćaju na posao sukladno dinamici kupaca. Kako se povećavaju kapaciteti, tako povećavamo i broj radnika. Zbog strogih mjera sigurnosti i zaštite dinamika je nešto sporija kod kupaca i kod nas, ali zdravlje zaposlenika je prioritet.
Jeste li zadovoljni Vladinim mjerama za pomoć gospodarstvu?
- Mjerama koje su poduzeli u vrlo kratkom roku pomogli su velikom broju kompanija da uopće prežive ovo razdoblje. I zato zaslužuju pohvalu. Nažalost, posljedice ove krize ostavit će dugotrajniji učinak tako da će trebati imati spreman i scenarij za brži oporavak tržišta. Ovo je situacija u kojoj svi trebamo preuzeti odgovornost.
Imate li nekih prijedloga? Kako preuzeti odgovornost?
- Mislim da smo svi u ovoj situaciji postali svjesni važnosti proizvodnje i zato mislim kako ekonomsku politiku treba usmjeriti upravo prema njezinu razvoju. Ovo je dobra prilika za unapređenje i restrukturiranje ekonomske politike. Vidjeli smo sve prednosti i nedostatke postojeće ekonomije i trebamo iz toga nešto naučiti. Ispraviti propise i porezna opterećenja koja nisu dobra i aktivno raditi na privlačenju investicija.
Podržavaju li investitori AD Plastik?
- Reakcije naših investitora pokazuju da nas podržavaju. Unatoč padu cijene dionice i negativnim kretanjima na tržištima kapitala, prometi i volumen trgovanja našom dionicom u ovom su razdoblju porasli, što je pozitivan pokazatelj. Tijekom cijele krize vrlo jasno, transparentno i bez odgode komuniciramo s investitorima i oni prepoznaju naš trud i rad. U budućnosti ćemo se sigurno truditi opravdati povjerenje koje su nam ukazali i u ovim teškim okolnostima. Kriza će nas usporiti, ali nas neće zaustaviti.
Jer li AD Plastiku ugroženo poslovanje? Imate li neke projekcije o dostizanju aktivnosti i pokazatelja prije krize?
- O konkretnijim projekcijama ćemo moći govoriti tek početkom jeseni. Poslovanje je, naravno, otežano i ovo će biti teška godina, ali već sljedeće godine očekujem oporavak.
Kriza se u automobilskoj industriji osjećala i prije koronakrize, kako ste unatoč tome ostvarivali rast?
- Neosporno je da autoindustrija na europskoj i globalnoj razini stagnira. To je činjenica, i to nam pokazuju projekti. Međutim, mi smo pronašli dobru nišu za svoje poslovanje, iz godine u godinu hvatamo neke nove projekte koji su za globalno tržište mali, ali su za AD Plastik značajni.
Koliko na autoindustriju utječe zbunjenost potrošača oko prelaska na električni pogon i neki novi trendovi vezani uz ekologiju i suvremeni način života?
- Ogroman novac ulaže se u nova rješenja te u njihovu implementaciju i realizaciju. Razmatra se, recimo, kako prilagoditi u industrijsku upotrebu neke trendove poput autonomne vožnje, car sharinga, električnih vozila. Međutim, činjenica je kako su ti trendovi puno više promovirani nego što su realni. Primjerice, električna vozila imaju i svoja određena ograničenja. Osim nedostatka punionica, njihovo je ograničenje svakako i klima. Hladnija područja, poput Rusije, nisu baš pogodna za električna vozila. Na nižim se temperaturama smanjuje efikasnost i trajanje baterije. Vozila na električni pogon očito će se pozicionirati u velikim gradovima, i to ponajviše zbog ekoloških prednosti koje takva vozila bez sumnje imaju. U ostalim područjima prevladavat će i dalje benzinski motori. Unatoč tome što se pokušavaju pronaći nova rješenja i smanjiti emisije ugljičnog dioksida, dizelski motori polako izlaze iz upotrebe. Sada je vidljiv trend vrlo efikasnih benzinskih motora s malom potrošnjom i težinom.
Radnik AD Plastika
BMV je izjavio da će u narednih 30 godina proizvoditi i benzinska i dizel vozila. Djeluje li to umirujuće?
- Trendovi smanjenja dizel vozila nisu alarmantni, niti će se nešto strašno dogoditi preko noći. Puno je novca uloženo da bi ih se odjednom napustilo. Međutim, informacije koje dolaze s tržišta i koje imamo od svojih kupaca govore kako se polako zaokreće smjer prema proizvodnji vozila s benzinskim motorima. Teško je reći koliki će imati udjel vozila s motorima na dizelski pogon, ali se sa sigurnošću može reći kako se trend kreće prema smanjenju njihove proizvodnje.
Kako sve to utječe na AD Plastik?
- U tom dijelu nemamo pretjeranu brigu jer su komponente koje radimo neovisne o pogonskom sklopu ili klimatskim uvjetima. Dapače, vozila su sve laganija, što znači i više korištenja plastičnih komponenti. AD Plastik u svojoj strategiji ima za cilj proširiti portfelj kupaca i na tome radimo. Naš najveći kupac je Renault Nissan Grupa, zatim Fiat Chrysler, Peugeot-Citroën, Ford, Volkswagen.
Primjerice spajanje FCA i PSA Grupe u prošloj godini ide nam svakako na ruku. To je grupacija koja uključuje Peugeot, Citroën, Opel, Fiat, Chrysler, Vauxhall Jeep, Dodge, Ram, Alfa Romeo i Maserati. Spajanje bi trebalo biti vjetar u leđa Fiatu koji je malo posustao, a glavni razlog udruživanja je zajednički razvoj i tržište. Nekada su bili direktna konkurencija, a spajanjem su postali četvrti po veličini proizvođač automobila u svijetu. Proizveli su više od 8,7 milijuna automobila prošle godine. Zbog proizvodnje na zajedničkoj platformi ostvarit će goleme uštede i biti konkurentniji na tržištu.
Kako smo na panelu dobavljača svih proizvođača automobila iz njihove grupacije, nećemo imati ograničenja poput onih koji su radili samo s jednom kompanijom. Očekujemo natječaje za neka vozila na poljskom tržištu, gdje bismo htjeli povećati svoju zastupljenost. Ujedno očekujemo dobre vijesti iz Srbije, gdje imamo pogon. To je tržište s konkurentnom cijenom rada i jeftinijom energijom, a Fiat je tamo uložio jako puno. Cilj nam je proširiti se i na španjolsko tržište. Tamo su naši kupci već prisutni, ali mi nemamo svoje tvornice.
Na koji način?
- Razmatramo mogućnost partnerstva. Ako kao razvojni dobavljač pronađemo partnera za serijsku proizvodnju, onda tako možemo plasirati svoje usluge razvoja i istraživanja.
Djelatnik AD Plastika
Radi li se možda o akviziciji na tim tržištima?
- Preuranjeno je govoriti o konkretnim aktivnostima. Sve su opcije otvorene. Moguća je i tehnička suradnja, slično kao što u obrnutom smjeru imamo s Faurecijom u Zagrebu. Oni su razvili interijere za Clio, a mi dijelove serijski proizvodimo u našem pogonu u Zagrebu. Ta suradnja funkcionira tako da dobavljač prvog reda dogovori s proizvođačem automobila razvoj proizvoda, alata i industrijalizaciju, a netko treći preuzme serijsku proizvodnju. To može biti funkcionalan oblik suradnje i manje rizičan po pitanju investicija, manje osjetljiv na kolebanje količinama, a opet ostvaruje solidne prinose. Udaljenije lokacije ograničavaju isporuku zbog visokih logističkih troškova i rizika.
U kojem smjeru idu investicije AD Plastika?
- Zbog krize smo zaustavili dio planiranih investicija koje nisu u izravnoj vezi s realizacijom narudžbi do daljnjeg. Inače su ključni pokretač naših investicija novi projekti, investicije u tehnologije i kapacitete potrebne za njihovu realizaciju. One najčešće idu na poticaj kupaca. Renault Nissan bio je pokretač našeg razvoja na lokaciji Zagreb. Otvaranje zagrebačkog pogona rezultat je njihova poticaja, kao i ulazak u tehnologiju bojenja te investicije u automatizaciju procesa. Prije svega smo orijentirani na razvoj koji dolazi od kupca ili u partnerstvu s njim. Dobar primjer su branici za koje smo bili dobavljač drugog reda, a sada ih razvijamo zajedno s kupcem i isporučujemo Renaultu. To smo napravili i u Rusiji.
Zemlje iz okruženja imale su i imaju tvornice automobila, a Hrvatska nema. Zašto je to tako?
- Jedino je Slovenija uspjela kapitalizirati kulturu autoindustrije iz prethodnih razdoblja. Najbolji je primjer Renaultova tvornica u slovenskom Novom Mestu. To je jedna od njihovih najuspješnijih tvornica. Kod odluke investitora važno je pitanje radne snage i tradicije, ali prije svega poslovnog okruženja i konkurentnosti troškova. To je sigurno bilo presudno kod Fiata kad je odlučio investirati u Kragujevac. Sama tvornica nije bila presudna, jer su izgradili gotovo novu, nego upravo investicijska klima, poticaji i porezna politika u Srbiji te konkurentniji troškovi radne snage. Sve je to bilo važno za donošenje odluke o kupnji tvornice u Kragujevcu.
Koliko je izgledno dovođenje neke tvornice u Hrvatsku ili regiju?
- Dio odgovora je u lošem investicijskom ozračju u Hrvatskoj, što potvrđuju i realizirane investicije. Nismo atraktivni stranim investitorima industrijskog profila, unatoč tome što kao mala zemlja imamo neke komparativne prednosti. Izgradnja tvornice automobila u Hrvatskoj nije važna zbog našeg tržišta, nego zbog izvoza. Jedan od poticaja za privlačenje industrije poput automobilske je poticanje izvoza. Nedostaju nam poticaji u smislu poreznih rasterećenja, kako na plaće radnika tako i na poslovanje. Problem tečaja također je jedna od prepreka koja će se riješiti uvođenjem eura. Istina, čitamo o strategiji privlačenja investicija, ali kako tih investicija nema, možemo samo zaključiti kako te strategije nisu dovoljno dobre.
Marinko Došen, AD Plastik
Što ima Turska, a nemaju ove zemlje pa je privlačnija Volkswagenu?
- Turska ima tri osnovna elementa koja pomažu razvoju. Imaju veliki broj proizvođača automobila s tradicijom, konkurentne troškove države i sama po sebi ima veliko lokalno tržište, poput Njemačke i Francuske. Ta su tri elementa vrlo važna u industrijama u kojima su male marže. Zbog veličine svog tržišta Turska započinje i proizvodnju vlastitog automobila.
Volkswagen će, očito, graditi tvornicu u Turskoj. Jesu li Hrvatska i Srbija otpale?
- Iz Volkswagena su objavili kako će tvornicu graditi u Turskoj ili je uopće neće graditi.
Znači Hrvatska je propustila svoju prigodu?
- To sada više nije bitno. Važno je što ćemo napraviti sutra. Svi znamo kako nije održivo bazirati rast BDP-a na uslužnim djelatnostima. Potreban je ozbiljniji iskorak u industrijskoj strategiji. Uvijek postoje otegotne okolnosti, ali rezultati su stvaran pokazatelj.
Svako odgađanje industrijskog iskoraka Hrvatske sigurno dovodi do iscrpljivanja potencijala radne snage. Japanska izreka kaže kako je najbolje vrijeme za sadnju stabla bilo prije 20 godina, a drugo najbolje vrijeme je danas. U budućnosti će biti sve teže privući investitore jer smo u negativnoj spirali. Za privlačenje investicija trebat ćemo ponuditi više. Dobar posao bismo napravili kada bismo u sljedećih deset godina privukli dva proizvođača automobila. Bez toga, ili bilo koje druge industrije, neće biti stabilnog rasta BDP-a u stopama koje priželjkujemo.