Imperativ uspjeha

Predsjednik EIB-ova ureda u Hrvatskoj: 'Novac bez reformi sam po sebi neće biti dostatan'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.7.2020. u 8:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.7.2020. u 8:43

Gojko Drljača i Anton Kovačev

S predstavnikom Europske investicijske banke za Hrvatsku Antonom Kovačevim komentirali smo u video-intervjuu to što je Hrvatska dobila 22 milijarde EU u okviru programa oporavka i sedmogodišnjeg financijskog okvira.

„Sigurno je to veliki uspjeh premijera Andreja Plenkovića…. Mogu reći da sam očekivao dobar rezultat, ali ne ovako odličan“, rekao je Kovačev, a na pitanje je li Plenković prodao dobru političku priču na izborima, pa tako i u EU, dogovara:

„Činjenica je da je premijer Plenković vrlo cijenjen u Europi, a imao je stvarne argumente: Hrvatska je značajno trpjela u ovoj Covid krizi, a kao najmlađoj članica EU najpotrebnija joj je pomoć odnosno solidarnost drugih članica Unije. Zahvaljujući Plenkovićevoj uspješnosti kao vrhunskog diplomata stigli smo do uspjeha.“

No, novac bez reformi neće biti dostatan sam po sebi.

„Treba nastaviti dobro započetu poreznu reformu ministra Marića. Treba napraviti i reformu javne Uprave; od jedinca lokalne uprave preko vlade do državnih poduzeća. Plenković je dobro krenuo sa smanjivanjem broja ministarstava te spajanjem jedinca lokalne uprave, pa vjerujem da će se to skoro dogoditi. To je bitno i za dolazak stranih ulagača, onih koji će investirati sami ili skupa s hrvatskim gospodarstvenicima. Osobno smatram da je nužna reforma pravosudnog sustava kako bi postao brži i učinkovitiji, posebno u gospodarskom dijelu. Ako postupci traju 5-6 godina onda nema pravde za poduzetnike. Za to vrijeme mogu nestati s tržišta. Pravda nakon 5 ili 10 godina ne znači ništa“, rekao je Kovačev koji vjeruje da će se reforme doista i dogoditi u novom mandatu Andreja Plenkovića jer je drugi mandat  često „onaj djelatni“. Bit će to bolne reforme koje će morati ući u stečena prava. Takve reforme rade se u prvoj godini mandata, a Plenković, procjenjuje Kovačev, neće čekati lokalne izbore za odlučnije poteze, procjenjuje Kovačev, a za instituciju koju predstavlja u RH kaže:

 

„EIB je postao zelena banka EU. U sljedećih sedam godina EIB-ovi plasmani u borbu protiv klimatskih promjena i zelene projekte narasti će s 25 na 50 posto plasmana. To je najveći izazov hrvatskim gospodarstvenicima za ulaganje u, primjerice, obnovljive izvore. To je, mogu vam reći, već vrlo živo. Imamo razgovore s nizom poduzetnika koji se uključuju u nova goriva na razne načine – od Mate Rimca do Dokinga. Ima i gospodarstvenika koji se već i bave gorivima na bazi vodika, bit će vrlo bitna solarna energija i kogeneracijska postrojenja.“

Bio koji projekt koji je dobar i isplativ bit će financiran od strane EIB li izravno ili preko naših partnera, HBOR-a ili poslovnih banaka, rekao je Kovačev te pojasnio: „Nemamo kvote. Teoretski hrvatski poduzetnici mogu dobiti više nego njemački, ali to će se teško dogoditi. Sve zavisi od poduzetnosti poduzetnika i pripremljenosti projekata. U zadnje vrijeme godišnje smo odobravali oko pola milijarde eura hrvatskim poduzetnicima, a u sljedećem razdoblju to bi moglo biti milijarda do milijarda i pol eura.