Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da bi HZZ danas trebao usvojiti mjeru o skraćivanju radnog vremena koja bi se odnosila na poslodavce s više od deset zaposlenih i iznosila bi do 2000 kuna neto mjesečno po radniku, a najavio je takvu mjeru i za mikropoduzetnike.
O novoj mjeri za pomoć gospodarstvu, onoj za skraćivanje radnog vremena, u posljednje vrijeme je bilo puno riječi, a Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima ponovio da joj je cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca gdje je zbog posebnih okolnosti zbog pandemije došlo do privremenog smanjenja opsega posla.
Mogu je koristiti gospodarstvenici koji zapošljavaju deset i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme za najmanje 10 posto, pri čemu je potporu moguće koristiti za najmanje 10 odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini tvrtke, pod uvjetom da su bili zaposleni 31. svibnja.
Važan kriterij je i pad prihoda od najmanje 20 posto u mjesecu za koji se traži potpora, a u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok iznimno, oni koji posluju u sektoru prerađivačke industrije, potporu mogu ostvariti i ako je pad manji od 20 posto.
Potpora se dodjeljuje u iznosu od najviše dvije tisuće kuna neto mjesečno po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda radnih sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena, rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je da je poslodavac dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, no prema odobrenoj potpori HZZ će vratiti obračunate i uplaćene doprinose, a poslodavac također ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od prestanka korištenja potpore.
Napominje i da, iako će mjera biti donijeta danas, odnositi će se i na cijeli lipanj, a trajati će do 31. prosinca, pa tako poslodavci i radnici na mjeru praktički mogu računati sedam mjeseci.
S obzirom da se ova mjera odnosi na one s 10 i više zaposlenih, Plenković je najavio da će HZZ usvojiti i mjeru koja se odnosi na očuvanje radnih mjesta i kod mikropoduzetnika, onih s najviše devet zaposlenih.
"Ta mjera će ići po ovakvom istom modelu, također do dvije tisuće kuna. Na taj način smo našli dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama", rekao je Plenković.
Podsjeća i da je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a dogovoren instrument SURE, za cijelu Europu koncipiran upravo za očuvanje radnih mjesta. Podsjeća da je Vlada donijela jamstvo od 95 milijuna eura, koje bi na temelju tog mehanizma trebalo omogućiti četiri puta više novca od tog iznosa iz SURE-a.
"Očekujemo da će tih oko 750 milijuna kuna u biti značiti tri milijarde kuna sredstava za isplaćivanje naknade za mjeru skraćenog radnog vremena", naglasio je Plenković.
Aladrović: Kriza nas natjerala na preispitivanje modela
Ističe i da će HZZ s 1. srpnjem reaktivirati i sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja, na što se nadovezao i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Kaže da su dosadašnje mjere provedene izrazito uspješno, a obećao je da će HZZ biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera.
Rekao je i da ih je kriza natjerala da preispitaju određene mjere za poticanje zapošljavanja i pronađu bolje modalitete, pa tako najavljuje i uvođenje drugačijih kriterija za samozapošljavanje, ne specificirajući koji su to.
Osim zadržavanja postojećih, cilj je kreirati i nova radna mjesta, istaknuo je Aladrović.
Horvat: Dodatna milijarda kuna za hrvatske poduzetnike
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ustvrdio je da Vlada ni radnike ni poslodavce "nije i neće ostaviti na cjedilu", ističući i da nijedna Vlada dosad nije pokazala toliko povjerenje u realni poduzetnički sektor.
Uz osiguranje sredstava za očuvanje radnih mjesta, radi se i na poticanju investicija, kaže Horvat i najavljuje da će sutra u Ministarstvu gospodarstva biti dodijeljene odluke o financiranju 156 razvojno-istraživačkih projekata, u ukupnom iznosu od oko milijardu kuna iz europskih sredstava.
Plenković: Više zaposlenih nego prije koronakrize
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak da je trenutno broj zaposlenih u Hrvatskoj za više od dvije tisuće veći no na kraju veljače, prije početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Kako je naveo na konferenciji za medije u Banskim dvorima, o učinkovitosti mjere potpore za očuvanje radnih mjesta govore podaci o broju osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), to jest o broju zaposlenih, pa je tako nakon stagnacije u travnju došlo do rasta broja osiguranika u svibnju i lipnju.
Pritom, ako se usporedi broj osiguranika s kraja veljače, prije restriktivnih mjera u gospodarstvu i rasplamsavanja pandemije Covid-19, i danas, praktički četiri mjeseca od tada, on je danas veći za 2.234 osiguranika, a trenutno je tako ukupno jedan milijun 544 tisuće i 562 zaposlenih.
"Dakle, danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači, to je izrazito važan podatak", ističe Plenković, dodajući kako se nisu obistinile crne slutnje o 400 tisuća nezaposlenih.
Navodi i da, kada se zbroje sve do sada isplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta, dolazi se do iznosa od gotovo 5,6 milijardi kuna, a kada se pribroje uplaćeni doprinosi, ukupan iznos doseže osam milijardi kuna.
Kako je podsjetio, potpora za ožujak je iznosila 3.250 kuna, a za travanj i svibanj 4.000 kuna neto, a primjerice u travnju ju je koristilo oko 100 tisuća poslodavaca za 570 tisuća radnika, uz isplaćenih 2,25 milijardi kuna.
Potpore za lipanj usredotočene su na sektore kojima je poslovanje iz objektivnih razloga zaustavljeno ili imaju pad prihoda od najmanje 50 posto, što se odnosi primjerice na turizam i ugostiteljstvo, dio sektora poljoprivrede, prijevoz putnika, kao i djelatnosti vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje.
Mjera za lipanj, prema procjenama Vlade, trebala bi obuhvatiti više od 15 tisuća poslodavaca i više od 70 tisuća radnika, a trebalo bi biti isplaćeno oko 280 milijuna kuna, izvijestio je Plenković.
Kada je pak riječ o broju nezaposlenih, on je veći no na početku krize u ožujku, no ima tendenciju smanjivanja. Tako je 16.ožujka u Hrvatskoj bilo gotovo 135 tisuća nezaposlenih, dok ih je danas 150,6 tisuća, trend smanjenja postoji, no Plenković kaže i da je primjetan izostanak uobičajenog sezonskog zapošljavanja u turizmu.