Zaključak komora EU

Oporavak europskog gospodarstva stajat će 1,5 bilijuna eura

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

9.6.2020. u 13:25

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

9.6.2020. u 13:25

, Image: 303640568, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: hanohikirf / Alamy / Alamy / Profimedia
Ilustracija / hanohikirf / Alamy / Alamy / Profimedia

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović sudjelovao je na virtualnoj plenarnoj skupštini Eurochambresa kojoj se pridružio i EU povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit, a glavne teme razgovora su bile uloga komora u gospodarskom oporavku nakon korona krize i prilagodba europskog tržišta rada novonastaloj situaciji.

Burilović je istaknuo da je Hrvatska odlično reagirala na pandemiju što je broj zaraženih i umrlih svelo na minimum, ali i da su se te rigorozne mjere odrazile na gospodarstvo pa nas tako u ovoj godini očekuje pad BDP između 9 i 11 posto. Pozdravio je prijedlog Europske komisije za novi instrument oporavka EU sljedeće generacije, kao i Višegodišnji financijski okvir (MFF).

Naglasio je kako će za oporavak pojedinih država biti važna što brža aktivacija jedinstvenog tržišta Unije i da će Hrvatska sve napore usmjeriti u očuvanje radnih mjesta, likvidnosti i solventnosti domaćih tvrtki.

„Dugoročno se EU treba usredotočiti na procjenu vještina zaposlenika i mladih kako bi zadovoljili potrebe tvrtki, a strukovno obrazovanje vidim kao krucijalan korak prema školovanju potrebne radne snage. Reforma srednjoškolskog strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj potiče učenje zasnovano na radu, dualno obrazovanje s fokusom na ključne kompetencije i uspostavljanje centara kompetencija. HGK snažno podupire ovaj projekt jer smatramo kako je najbolji način da se zadovolje potrebe dinamičnih tržišta rada snažno partnerstvo između formalnog obrazovnog sustava i poslodavaca“, izjavio je Burilović, dodavši da se stoga mora olakšati pristup financijama za one koji su spremni uložiti u kompetencije, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje.

HGK

Luka Burilović

 

Povjerenik Schmit je također potvrdio važnost reforme obrazovanja, s naglaskom na strukovno obrazovanje.

„Ne možemo si dozvoliti dublju gospodarsku i društvenu krizu, zato moramo što prije pokrenuti ekonomiju EU. Tu će ključnu ulogu igrati rad na vještinama radnika u idućih pet godina, naročito mladih u digitalnim branšama, kako bi se prilagodili novoj situaciju na tržištu. EU će uskoro izaći sa strategijom po tom pitanju koja će se fokusirati na strukovno obrazovanje“, izjavio je, uz napomenu da se u svemu tome nada dobroj suradnji s Eurochambresom.

Kazao je kako se zbog korone očekuje pad europskog BDP-a za 7 posto i rast nezaposlenosti u EU sa 6,7 na 9 posto. Najavio je da će za oporavak gospodarstva Unije biti potrebno 1,5 bilijuna eura koje će Komisija nastojati osigurati u iduće dvije godine.

„Važno je s tim sredstvima kombinirati nacionalna sredstva svih članica Eurochambresa. Trebamo vratiti povjerenje, ali i sačuvati temeljni motor za rast, a to je jedinstveno europsko tržište. Njega moramo jačati kako bi oporavak bio što brži“, rekao je Schmit dodavši kako će financijski alati biti usmjereni na osiguravanje likvidnosti, naročito malim i srednjim tvrtkama.

Apostrofirao je važnost lanaca opskrbe bez kojih nema jake industrije i poručio kako će nakon krize doći do njihovog preslagivanja i relociranja proizvodnje natrag u Europu, što otvara nove prilike. Najavio je da će EU svojim članicama osigurati 100 milijardi eura jeftinih kredita, nada se već do ljeta, a onda je na članicama da ponuđeni novac dođe do onih kojima je najpotrebniji.

Predsjednik Eurochambresa Christoph Leitl je istaknuo kako je povjerenje ulagača i potrošača u gospodarstvo ključno za oporavak.

„Tvrtke će se mijenjati, naročito po pitanju vještina. Mi radimo sve što možemo na tome da se zaposlenost održi, naročito među mladima jer je to ulog u budućnost. Nadamo se brzim i konkretnim odlukama Komisije“, poručio je Leitl, uz napomenu da je Svjetska banka iznijela depresivnu prognozu za 2020. koja predviđa pad svjetskog rasta od 5 posto, 7 posto u industrijskim zemljama, a u eurozoni 9 posto.

„To znači da smo u „oku“ tornada i da će kriza imati dugotrajne posljedice. Zato se moramo držati i raditi zajedno, bez odgode“, zaključio je Leitl.