Otkako je zbog koronavirusa 'krahirao' avioprijevoz koji se sporo oporavlja te kruzing turizam, koji se za ovu ljeto može 'otpisati', na svaku novu jahtu u dubrovačkom akvatoriju gleda se kao na tračak nade za ionako mizernu turističku sezonu, piše.
Jahtaši nisu digli ruke od hrvatske obale pa tako ni od Dubrovnika, a najbolji uvid u situaciju zasigurno ima direktor BWA Yachting Hrvatska Dorijan Dujmić.
- Interes jahtaša za Hrvatsku je poprilično velik ove godine s obzirom na to da se Hrvatska prema nautičkom turizmu otvorila ranije nego druge zemlje na Mediteranu, što je svakako pozitivno. Ukupan broj jahtaša s velikim jahtama većima od 24 metra koji su uplovili u Hrvatskoj je trenutno samo 30 posto manji nego lani, što, uzevši sve okolnosti u obzir, i nije tako strašno veliki pad, tim više što imamo najave da će se to, ako ovako nastavi, to stvarno nadoknaditi kroz sedmi i osmi mjesec jer veliki broj plovila kreće na krstarenje Hrvatskom. To je na neki način bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance u tom vidu turizma ljudi putuju svojim privatnim zrakoplovima i borave na svojem plovilu. Taj vid turizma može ići dalje, uvjeren je Dujmić.
Agencija ima urede duž jadranske obale, počevši od Rovinja preko Šibenika, Splita, Dubrovnika pa sve do Cavtata.
Mega jahta, ilustracija
- Dubrovnik je uvijek bio i za većinu plovila će ostati prva ulazna luka u Republiku Hrvatsku, iz bilo kojeg smjera da dolaze, moraju stati u Dubrovniku tako da promet jahti u Dubrovniku, po mom mišljenju, nije značajnije pao. Na prvi pogled, netko tko ne zna što se dešava, ne bi ni znao da je u Dubrovniku nešto drukčije, osim što je manji broj ljudi na ulicama zbog situacije s avioturizmom. Jahtaši ostaju duže, nemaju kamo otići tako da ovi koji su sada došli, većina ostaje u Hrvatskoj do daljnjega, pojašnjava prvi čovjek BWA Yachting Hrvatska.
Korona je sa sobom donijela i određene novine.
- Što se tiče promjena, vlasnici plovila ograničavaju svojoj posadi izlaske i traže da, kada putuju, budu u samoizolaciji, čak i u zemljama kao što je Hrvatska gdje to nije obavezno. Dakle, nakon što doputuju smješteni su u hotelima 14 dana u samoizolaciji nakon čega ih testiramo na covid i ukoliko su negativni, dozvoljava im se ukrcaj na brod, to je jedna značajna promjena, ističe sugovornik.
Najveći broj klijenata dolazi iz SAD-a i Rusije.
- Oni dolaze iz sredina koje su puno striktnije od nas, primjerice, to su klijenti koji dolaze iz SAD-a, malo su preplašeni jer ne znaju gdje dolaze tako da se prvih dana svi strogo pridržavaju nošenja maski gdje god se kreću, a onda nakon desetak dana, kad vide da smo i mi malo opušteniji onda su i oni opušteniji, onda malo više izlaze u gradove na kopno, a u početku ne idu nigdje, dodaje.
Naravno, ponašanje i navike klijenata također su se promijenile.
- Recimo, transfer s aerodroma - radimo samo s vozačima koji u svojim vozilima imaju pregradu između vozača i putničkog prostora, ljudi se tada osjećaju sigurnije. Nažalost, nešto manje zalaze u restorane, a dobar dio restorana je i zatvoren, tek sada otvaraju ovi neki renomiraniji koji privlače takve goste, kazuje Dujmić.
Ilustracija
Također, napominje kako država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako navodi primjer jednog vlasnika i njegovog plovila koji su u Hrvatskoj boravili tri tjedna, a koji su u Lijepoj našoj za to razdoblje ostavili sveukupno 610 tisuća eura plaćenih poreza.
To što je avioprijevoz, posebno u Dubrovniku, u fazi 'zacjeljenja', puno ne utječe na jahtaše.
- Klijenti lete privatnim zrakoplovima, to su mahom vlasnici plovila ili klijenti koji si mogu priuštiti da unajme jedno takvo plovilo. Za njih nema problema, čak im i pašu manje gužve na aerodromu i oni lete privatnim letom, ali problemi nastaju kad moraju dolaziti članovi posade jer nije stvar samo Dubrovnika i Hrvatske, u cijelom svijetu su obustave letova, mislim čak veći problem trenutno u svijetu, pogotovo za pomorce, nisu toliko letovi koliko vize, ljudima masovno ističu vize, kako schengen vize tako i B1 i B2 vize za SAD i općenito je cijeli vizni režim u kolapsu. Jer, danas ako moraš ići u Ameriku ili ako si Filipinac i moraš doći u Europu, nemaš gdje aplicirati za vizu jer su sve ambasade zbog covid-a zatvorene. Trebalo bi se dogovoriti na nivou Europske unije: onaj tko je imao vizu a istekla mu je i nije je mogao produžiti da mu se produži 3 ili 6 mjeseci. Dosta je klijenata koji bi došli, a trebaju vizu. Nedavno su me tako zvali za klijente iz Indonezije kojima je istekla schengen viza i zbog toga oni ne mogu u Hrvatsku iako su htjeli doći privatnim zrakoplovom, žali se Dubrovačkom vjesniku Dujmić.
- Kad smo se već otvorili kao država, kad već privlačimo takvu klijentelu bilo bi dobro da se uvede onaj režim koji je vrijedio prije našeg ulaska u Europsku uniju: da se na graničnom prijelazu izdaju turističke vize valjanosti dva tjedna za kratkotrajni boravak u turističke svrhe u Hrvatskoj. Ponavljam, ti klijenti ne mogu ući u Hrvatsku, ambasade u inozemstvu su sve zatvorili zbog covid-a i klijenti ne mogu aplicirati, ali već kad dolaze, neka im se, kao nekad, u zračnoj luci izdaju 15-dnevne turističke vize koje bi se ujedno morale i platiti pa bi i od toga i državni proračun imao korist, to bi, s obzirom na situaciju s covidom, bilo najbezbolnije rješenje, poručuje Dujmić.
Dolaze iz Crne Gore
Hrvatska je postala daleko pristupačnija za jahtaše, posebno ako se usporedi sa susjednom Crnom Gorom.
- U Crnoj Gori je dosta komplicirana procedura, oni još uvijek traže karantenu za neke kategorije ljudi. Oni se bukvalno i slijepo drže 'pravila': ako si Talijan - ne možeš, ako si Hrvat možeš ući! Ne uzimaju u obzir da su to sve ljudi koji zajedno žive tjednima, ako ne i mjesecima na plovilu, znači nema razloga razlikovati ih po nacionalnosti. Da ima korone na brodu, imali bi je svi, a ne samo jedna osoba. Iskreno, nismo imali nijednu jahtu koja je iz Hrvatske išla u Crnu Goru, dešava se obrnuto: dođu u Crnu Goru, tamo im kažu da moraju ostati u karanteni onda me nazovu i pitaju ima li karantena u Hrvatskoj, mi kažemo da nema i onda dođu, priča Dujmić.