Hanza Hub doznaje

Isplati li se e-automobil? Benzinac će na 100km potroši 60 kuna, a električni 4 puta manje

AUTOR:

  • Matija Boltižar

OBJAVLJENO:

27.6.2020. u 13:57

AUTOR:

  • Matija Boltižar

OBJAVLJENO:

27.6.2020. u 13:57

Zagreb, 250620.
Hanza media, Koranska.
Konferencija na drugom katu koju je vodio urednik Marko Biocina a sudjelovali su Josip Lebe Gner, pomocnik direktora sektora za strategiju i razvoj HEP-a, Mario Mihetec,Fond za zastitu okolisa i Darko Tensek,Renault Nissan Hrvatska.
Na fotografiji: Josip Lebe Gner, Mario Mihetec,Marko Biocina i Darko Tensek.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Panel Hanza Hub-a o e-mobilnost

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će 2. srpnja Javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitijih vozila vrijedan 22 milijuna kuna. Bit će to još jedna prilika za sve ljubitelje “zelene” energije da uz subvenciju kupe električni automobil te uskoče na sve rastući val koncepta e-mobilnosti.

Naime, u prvih pet mjeseci ove godine, unatoč epidemiji koronavirusa, u Hrvatskoj su prodana čak 83 električna vozila, lani je prodano 190 energetski učinkovitih automobila, a godinu prije toga njih 125.

Novine u natječaju

Ovi podaci su razlog zašto je, u organizaciji Hanza Huba, održan panel na temu e-mobilnosti na kojoj su sudjelovali Josip Lebegner, pomoćnik direktora Sektora za strategiju i razvoj HEP-a, Mario Mihetec, voditelj službe za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Darko Tenšek, zastupnik u Renault Nissan Hrvatska. Raspravu je moderirao Marko Biočina, glavni urednik gospodarskog sadržaja Hanza Medije, koji je riječ prvo predao Mariju Mihetecu da objasni detalje i novitete oko novog natječaja za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila koji se provodi zadnje tri godine.

- Ove godine će Fond objaviti tri javna poziva. Prva dva će biti objavljena 30. lipnja - jedan za sufinanciranje gradnje punionica vrijedan 10 milijuna kuna te drugi za sufinanciranje kupovine električnih vozila za pravne osobe u vrijednosti od 22 milijuna kuna. Par dana kasnije, 2. srpnja, objavit ćemo i poziv za građane isto tako vrijedan 22 milijuna kuna – naveo je Mihetec.

Što se tiče novina, naveo je kako će se korisnici prijaviti putem e-aplikacije Fonda te da se ove godine neće sufinancirati kupovina električnih bicikala. Kako je objasnio, poziv se bazira na klimatsko-energetskom planu Republike Hrvatske koji više ne podrazumijeva kupovinu bicikala, a od njih su odustali i zbog toga što su prijašnjih godina primijetili zloporabu sredstava Fonda tako da su neki korisnici kupili bicikle te ih par tjedana kasnije pokušali prodati preko internetskog oglasnika.

 

Prema tome, ove će se godine sufinancirati kupovina električnih vozila s iznosom do 70.000 kuna, “plug in” hibridnih vozila kategorije M1 do 40.000 kuna te vozila od L1 do L7 kategorije s iznosom do 20.000 kuna.

Riječ je potom preuzeo Darko Tenšek koji je iznio brojke o prodanim električnim vozilima koje smo iznijeli prije u tekstu te zatim objasnio isplativost kupovine takvog automobila. Kako je kazao, električni automobil se najviše isplati osobi koja će maksimalno iskoristiti kapacitet baterije. Primjerice, veli, Renault Zoe za 100 kilometara potroši 13 kuna za struju u vlastitoj garaži, a jedan motor s dizel ili benzin motorom za tu istu udaljenost troši gorivo u vrijednosti od 45 do 60 kuna. Prema tome, na svakih 100 kilometara moguće je uštedjeti i po 50 kuna s time da su servisi za električna vozila upola jeftiniji nego za aute s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Isplativost

- U ovom trenutku električni automobil uvelike se isplati pravnim osobama i tvrtkama s velikim voznim parkom. Primjerice, jedan taksist koji uzme Nissan Leaf će, ako svaki dan radi po 150 kilometara, povrat investicije dobiti za otprilike dvije do tri godine. S time da je u taj obračun uključena i cijena poticaja - kaže Tenšek.

Osim ekonomskog i pragmatičnog benefita, u vidu zaštite okoliša, Tenšek navodi da mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko je zabavno voziti električni automobil. Kada osoba, kaže, u električnom automobilu od 170 konja stisne gas, nju će istog trena zalijepiti za sjedalo te će dobiti isti efekt kao da vozi auto od 300 konja. Ipak, navodi da je za korisnika isto tako izuzetno bitno da ima i postojeću infrastrukturu gdje može napuniti automobil, čime je riječ predao Josipu Lebegneru iz HEP-a. On je istaknuo da je HEP do danas postavio 39 punionica na autocestama te da do konca godine planiraju postaviti još 15, s time da na području Hrvatske imaju 150 punionica i da je plan do kraja godine dostići broju od 250. Ujedno je napomenuo da ovih dana postavljaju i petu ultrabrzu punionicu gdje se punjenje skraćuje na samo 15 do 20 minuta.

- Prema nacionalnom okviru, Hrvatska bi do 2025. godine trebala imati dostupno 348 punionica, no već sada imamo više od toga. Svjesni smo da je potrebno prvo postaviti infrastrukturu da bi se kroz ovakve natječaje moglo nagovoriti kupce da kupe električni automobil - naveo je Lebegner.

Da su, pak, natječaji uspješni, potvrdio je Mihetec koji je kazao da su prošle godine u samo tri minute potrošili 17 milijuna na subvencije za fizičke osobe. Jedini aspekt gdje sva sredstva nisu potrošena jest na sufinanciranje gradnje punionica, no, istaknuo je, imali nekoliko zanimljivih projekata.

- Jedna pravna osoba je ispred svog ugostiteljskog objekta napravila punionicu. Preko dana je ona služila za stranke lokala, a preko noći je na njoj punio svoja dva električna vozila koja su mu služila za dostavu. To samo pokazuje koliko su ljudi inovativni i vole tehnologiju - priča Mihetec.

Visoka cijena

Napomenuo je, pak, da je jedna od prepreka pri kupnji električnog vozila visoka cijena, no navodi da je to budućnost kojoj se Europa okreće. Kao primjer je dao i Volvo koji je najavio da će do 2025. godine u potpunosti prijeći na proizvodnju električnih vozila. Ujedno, kaže, svjestan je da Hrvatska ima još dalek put da dođe do te točke, no navodi da je potrebno malo-pomalo mijenjati mentalni sklop ljudi pa da im jednoga dana bude normalno na benzinskoj crpki provesti sat vremena ili 20 minuta umjesto 2,5 minute.

Da se Europa mijenja, potvrdio je i Tenšek koji je dodao da su 2,5 posto svih prodanih vozila u Europi upravo električna. No, ujedno navodi da nije dovoljno samo dati subvencije ili infrastrukturu već da je potrebno kupcima ponuditi i još neke dodatne pogodnosti kao što su punionice ispred zgrade,.

Električni grad

Potom se u raspravi otvorilo pitanje uključivanja električnih automobila u naponsku mrežu operatera. Lebegner je kazao da električna vozila svojim baterijama mogu aktivno poslužiti u održavanju stabilnost mreže tako da po noći spremaju energiju, a da po danu, po potrebi, puštaju dio te struje natrag u sustav. Tenšek je nadodao da takvi pogoni već postoje u Nizozemskoj i Engleskoj, a Lebegner je istaknuo da i HEP radi na jednom takvom sustavu.

- Pripremamo održivi klaster mobilnosti koji ćemo povezati na našu matičnu zgradu u Vukovarskoj. Riječ je o sustavu koji uključuje sunčanu elektranu na krovu, solarnu nadstrešnicu, baterijski sustav te sve naše punionice u garaži, a preko digitalne platforme ćemo pratiti kako da optimiziramo potrošnju - objasnio je Lebegner.

Raspravu je pak “prizemljio” Mihetec koji je napomenuo da je prije jednog takvog pothvata izuzetno važno objasniti ljudima benefite takvog sustava, odnosno da će za struju puštenu u mrežu dobiti određenu naknadu.

Na kraju panela su sudionici ponudili svoja viđenja kako se može građanima približiti koncept e-mobilnosti. Tenšek je predložio da se povećaju sredstva za subvencije te da se javni pozivi provode više puta tijekom godine, kao i da se ukine limitacija na dopušteni broj električnih vozila.

Za kraj je Lebegner iz HEP-a kratko ustvrdio da u ovom trenutku imaju dovoljno punionica da u par sati napune sve električne automobile u Hrvatskoj te dodao da “ne može Fond dati toliko poticaja ili distributeri prodati toliko automobila, a da ih mi ne bismo mogli napuniti”.

Ideja 'električnog grada'

Gradovi trebaju na lokalnoj razini poticati svoje građane da kupuju električne automobile. Takve primjere već imamo u Europi i ne vidim zašto jedan grad u RH ne bi odlučio postati “električni grad” – kaže Tenšek te dodaje kako dugo punjenje automobila ne mora biti problem već prilika. Ispričao je da postoje tvrtke koje korisnicima ponude izlete dok čekaju da im se auto napuni, što je odlična opcija za manja mjesta na Jadranu. Otvorilo pitanje uključivanja električnih automobila u naponsku mrežu operatera. Lebegner je kazao da električna vozila svojim baterijama mogu aktivno poslužiti u održavanju stabilnost mreže tako da po noći spremaju energiju, a da po danu, po potrebi, puštaju dio te struje natrag u sustav. Tenšek je na to dodao da u svijetu ima više od 400.000 električnih vozila i da samo 100.000 vozila ponudi 20 do 30% kapacitete svoje baterije natrag u sustav onda bi operateri na raspolaganju imali pravi polinuklearni pogon.