Piše Gojko Drljača

Zašto se Greyp odlučio za brži i jednostavni način prikupljanja kapitala?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.9.2019. u 15:09

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.9.2019. u 15:09

Zagreb, 150319.
HDLU.
Greyp, proizvodjac elektricnih bicikala u vlasnistvu Rimac Automobila, predstavio je novi model e-bicikla Greyp G6. Na fotografiji: Mate Rimac.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Predstavljanje novog Greypa u HDLU-u

Nakon priče o tome kako kompanija Greyp Bikes prodaje vlasničke udjele na vrlo specifičan način, kroz ponudu tzv. tokena, upravo zbog ekstremno visoke popularnosti njezina osnivača Mate Rimca u Hrvatskoj, a slijedom toga i izuzetnog potencijalnog interesa malih ulagača, treba pojednostavljeno pojasniti o kakvoj se tu mogućnosti ulaganja radi.

Prvo i osnovno; ulaganje u Rimčevu tvrtku koja dizajnira i proizvodi e-bicikle ne treba se smatrati bilo kakvim ulaganjem u dionice, odnosno bilo kakvim dioničarstvom. Greyp čak nije dioničko društvo (skraćeno d.d.), nego društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U bilo kojem d.o.o.-u nije moguće kupiti dionicu, ali je moguće kupiti udio. Mate Rimac sada je ušao u svijet vrlo naprednih, čak bi se moglo reći revolucionarnih investicijskih rješenja time što je odlučio prikupiti ukupno 5 milijuna eura izdavanjem tokena preko platforme Neufund s odobrenjem za rad u Njemačkoj i Lihtenštajnu.

Tokeni su elektronske (digitalne) potvrde vlasništva koje se izdaje i evidentira uz pomoć tzv. blockchain tehnologije. Blockchain tehnologija postala je najpoznatija u svijetu financija kao temelj izdavanja sada već brojnih kriptovaluta, odnosno kvazinovca. Najpoznatija kriptovaluta je bitcoin, a on se pokazao kao izrazito ćudljiv - cijena mu je unutar jedne godine porasla pa pala za nekoliko puta. Slično vrijedi i za drugu kriptovalutu - ether - kojom će se moći kupovati Greypovi tokeni, a u kojoj će se isplaćivati i možebitna dividenda Greypa. Za ether, kao i za bitcoin, vrijedi da nije zadovoljio dvije od tri temeljne funkcije novca koje bi trebao ispuniti pretendira li doista postati valuta. Novac bi trebao služiti kao jedinica obračuna, pohrana vrijednosti i sredstvo razmjene. S obzirom na to da ether ima simboličan udio u trgovini robama i uslugama, ne može se reći da je sredstvo plaćanja. Zbog visoke volatilnosti teško se može nazvati adekvatnim mjestom pohrane vrijednosti. A zbog iste te volatilnosti i slabe uloge u trgovini pomalo je upitno i je li adekvatna jedinica obračuna. Ali ovo posljednje čak bi možda i moglo proći.

Drugim riječima, svi oni koji vjeruju u Matu Rimca do obožavanja, trebali bi ipak razmotriti egzotične karakteristike tokena kao investicijskog instrumenta koji je ponudio Greyp: kupujete ga za eure ili za ethere (na koje opet trebate potrošiti pravu valutu), a onda tim kupljenim tokenom ne možete trgovati na burzi kao što je moguće trgovati dionicama javno listanih kompanija.

Čini se, prema javno dostupnim informacijama da će vlasnici Greypovih tokena moći trgovati samo među sobom sve dok se ne razviju uređene trgovinske platforme koje bi omogućile legalno trgovanje takvim izvedenim financijskim instrumentima uz adekvatni regulatorni okvir te pod odgovarajućim nadzorom.

Prilično je jasno da su se u Greypu odlučili za ovakav način prikupljanja novca jer im je to puno brže i jednostavnije nego priprema inicijalne ponude dionica na bilo kojoj uređenoj europskoj burzi. Izdavanje ovakvog investicijskog instrumenta još je svojevrsna slobodna zona bez puno krutih pravila, ali i bez jamstava investitorima na uređenim tržištima. Najveće jamstvo Rimčeva je osobna reputacija uspješnog i vrlo inovativnog poduzetnika.

Činjenica je da kupnjom Greypovih tokena postajete udjelničari u d.o.o.-u u kojem su se vlasnički ili partnerski već pozicionirali Porsche, T-Mobile, Camel, Rimac automobili, Energy web i spomenuti Neufund. No, nije najjasnije kako ćete točno realizirati svoja hipotetska udjelničarska prava. Kod klasičnih d.d.-a pravila igre strogo su definirana i točno se zna kako funkcionira glasanje dioničara na skupštini, predviđene su sve potrebne procedure kako bi dioničarsko društvo funkcioniralo fer prema dioničarima u odnosu na veličinu njihova udjela. Kod Greypa i njegovih tokena to je, ponovimo, pomalo nejasno.

Bez obzira na skepsu koju bi mali investitori, obični građani, trebali imati prema ovakvim potencijalno vrlo isplativim, ali ipak vrlo spekulativnim inovativnim investicijama, zaključno valja naglasiti da, neslužbeno, čak ni u Hanfi ne bi imali ništa naročito protiv ovakvih plasmana u Hrvatskoj. Put kojim je krenuo Greyp očigledno puno više odgovara fleksibilnosti koja je potrebna mladim i inventivnim tvrtkama, ali ne daje investitorima istu razinu nužne minimalne transparentnosti ni pravne sigurnosti kao kad kupuju klasične dionice javno listanih kompanija.

Možda vrijedi eksperimentirati s velikom dozom zdravorazumskog opreza.