Radišni umirovljenici

Zabrinjavajući je trend povećavanja udjela starijeg stanovništva

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 10:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 10:43

, Image: 145417583, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Oko četvrtine ukupnog stanovništva EU čine umirovljenici, pri čemu zbog procesa demografskog starenja taj broj postupno raste. Naime, prema procjenama Europske komisije, Europa će do 2030. godine biti prvi kontinent kojemu će medijalna dob dosegnuti 45 godina, odnosno polovica stanovništva bit će ispod, druga polovica iznad te dobi. Za usporedbu, u Sjevernoj Americi medijan će biti 40, Aziji 35 te Africi 21 godina. Dodatni zabrinjavajući trend jest povećavanje udjela starijeg stanovništva u Europi, a i u Hrvatskoj. S trenutnih oko 20 posto stanovnika iznad 65 godina, procjenjuje se da će i u Europi i u Hrvatskoj taj udio 2030. godine dosegnuti 25 posto.

Europska komisija dugoročno predviđa i da će se preostalo očekivano trajanje života nakon 65. godine u EU povećati za oko četiri godine - sa 17,9 godina za muškarce i 21,2 godine za žene, koliko je iznosio 2015., na 22,4 godine za muškarce i 25,6 godina za žene, što je procjena za 2060.

Zbog takvog ubrzanog starenja stanovništva provođenje mirovinskih politika postaje sve zahtjevnije u Europskoj uniji. Mirovine su glavni izvor dohotka za osobe starije životne dobi, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Stoga je ključna svrha mirovinskih sustava zaštita starijih osoba od siromaštva, zadržavanje razine životnog standarda te omogućavanje ekonomske neovisnosti u starosti. S druge strane, mirovine imaju znatan utjecaj na državne proračune i ponudu radne snage. Stoga se svi navedeni učinci moraju uzeti u obzir prilikom provođenja mirovinske politike, kako bi se mogla postići financijska održivost mirovinskih sustava. Važnost navedene teme je i u činjenici da se mirovine u EU uglavnom financiraju iz javnih mirovinskih sustava generacijske solidarnosti, što je posebice važno i za Hrvatsku.

Uspješnost provedbe aktualne mirovinske reforme u Hrvatskoj prepoznala je i Europska komisija, koja je u svojem izvješću za Hrvatsku iz veljače ove godine ocijenila mirovinsku reformu jednim od dvaju područja u kojima se ostvario “znatan napredak” u provođenju preporuka.

Upravo promatranjem trendova i pokazatelja koji ugrožavaju dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava Hrvatske možemo doći do zaključka da je Hrvatskoj potreban nastavak provedbe mirovinske reforme, koji uključuje odvraćanje od prijevremenog umirovljenja te prelazak na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje. U tom kontekstu potrebe financijske održivosti mirovinskog sustava te opisanih negativnih demografskih trendova brojne države EU već su povisile ili će povisiti dobnu granicu za umirovljenje. Od nama usporedivih država središnje i istočne Europe na povećanje dobne granice odlučile su se, između ostalih, Bugarska, Rumunjska, Češka i sve baltičke države.

Hrvatska ne može biti iznimka u tom procesu, posebice ako se imaju u vidu trendovi i pokazatelji. Jedan od važnijih, koji ima šire značenje, jest prosječno trajanje radnog vijeka. Prema podacima Eurostata (Europskog statističkog ureda) za 2018. godinu, Hrvatska ima najkraći radni vijek među svim državama središnje i istočne Europe (32,4 godine), što je najniže u cijeloj EU, odmah nakon Italije (koja je na 31,8). Za usporedbu, prosjek duljine radnog vijeka u državama središnje i istočne Europe je 35,3 godine, odnosno za oko tri godine viši. U razdoblju od 2009. do 2018. godine prosječno trajanje radnog vijeka u Hrvatskoj poraslo je za samo 0,6 godina (treće najmanje povećanje u cijeloj EU), dok je na razini država središnje i istočne Europe prosječno povećanje 2,6 godina, a na razini EU prosječno povećanje je 1,8 godina.

Dodatno, u Hrvatskoj je trenutno više od 1,52 milijuna osiguranika te više od 1,24 milijuna korisnika mirovina, što znači da je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika vrlo nepovoljnih 1:1,23. Iz navedenog je razvidno da bez odvraćanja od ranijeg umirovljenja i bez dizanja dobne granice odlaska u mirovinu sadašnji sustav u Hrvatskoj nije dugoročno održiv.

Stoga, u situaciji u kojoj Hrvatska ima najkraći radni vijek u EU nakon Italije, s jednim od najkraćih pomaka (produženja) radnog vijeka u zadnjih deset godina, s rastom udjela starog stanovništva, produljenja očekivanog životnog vijeka (do 2030. produljenje za gotovo tri godine) te u situaciji u kojoj je oko 61 posto stanovništva u dobi od 15 do 64 godine zaposleno (najniže u EU nakon Italije i Grčke) i trendu smanjenja broja stanovnika, povećanje radnog vijeka u okviru mirovinske reforme na 67 godina je opravdano i očekivano. To se ne odnosi na sve umirovljenike, nego će od 2033. godine sa 67 godina u mirovinu ići samo oni koji nisu uspjeli skupiti 41 godinu staža.