Vrijednost djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (loših kredita) u Hrvatskoj se značajno povećala u ukupnim kreditnim portfeljima banaka nakon 2008. godine, odnosno tijekom gospodarske krize. Hrvatska nije bila iznimka jer se takav trend primjećuje kod gotovo svih članica EU. Još i danas neke države EU bilježe visoke udjele takvih loših kredita u kreditnim portfeljima banaka, pri čemu se ističu Cipar (s oko 47%) te Grčka (iznad 36%) i Italija (iznad 17%). U Hrvatskoj se ne bilježe tako visoke brojke, ali je udio loših kredita u ukupnim kreditnim portfeljima banaka oko 13%, što je osjetno više nego u većini država članica EU.
Za usporedbu, krajem 2008. godine, vrijednost ukupnih loših kredita (što uključuje kredite stanovništvu i gospodarskim subjektima) u hrvatskim je bankama iznosila 12,5 milijardi kuna, odnosno 4,94% ukupne vrijednosti kreditnog portfelja. Vrijednost i udio progresivno su rasli do 2015. godine kada je dosegnuta njihova rekordna razina od 48,4 milijarde kuna, odnosno 17,3% ukupne vrijednosti svih kredita.
Najveći dio loših kredita generirao se u kreditnom portfelju gospodarskih subjekata. Naime, ovaj je sektor ujedno imao i kreditni portfelj najlošije kvalitete: pred kraj 2015. godine preko 35% ukupnih kredita u ovome sektoru spadalo je u kategoriju loših kredita, a udio je pao na oko 27% sredinom ove godine.
Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita - iznad 19 milijardi kuna, što čini 23% ukupnih kredita nefinancijskim društvima. Toliki je udio i očekivan s obzirom na to da je po određenim pokazateljima prerađivačka industrija najveća ili druga najveća djelatnost (broj zaposlenih i prihodi poduzetnika). Iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita prerađivačke industrije od 2010. godine pokazivao je trend blagog rasta, koji je od kraja 2015. godine ipak u osjetnom padu. Naime, u ukupnim kreditima prerađivačke industrije, djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti imaju udio od 22,1%, što je osjetno niže od 34,5% zabilježenih krajem 2015. godine.
Djelatnost trgovine znatno je utjecala na rast ukupnih kreditnih plasmana. Stoga je i po rastu vrijednosti i kretanju udjela loših kredita bila među djelatnostima koje su se najviše isticale. Naime, trgovina je djelatnost s drugim najvećim iznosom kredita (udio od 19% u ukupnoj vrijednosti kreditnog portfelja banaka, odnosno preko 16,3 milijarde kuna). Značajan dio kreditnih plasmana prema trgovini pripada grupi djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita, točnije oko 4,2 milijarde kuna ili 25,4% ukupnih kredita prema trgovini.
Najveći problemi ipak su vidljivi u djelatnosti građevinarstva. Sa stanjem kredita od 8,9 milijardi kuna sredinom ove godine, građevinarstvo se pozicioniralo na razini od oko 11% udjela u ukupnom kreditnom portfelju banaka. Međutim, u odnosu na stanje iz prvog kvartala 2010. godine razina kredita u građevinarstvu smanjena je za visokih 40,1%.
Loši krediti u djelatnosti građevinarstva sredinom ove godine iznosili su 5,7 milijardi kuna, što je čak tri milijarde kuna više nego u prvom kvartalu 2010. godine, ali i 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. kada su oni dosezali najvišu vrijednost. S takvim udjelom loših kredita u ukupnim kreditima od 63,9% građevinarstvo je u najnepovoljnijem položaju među svim grupama korisnika kredita. Tako visoki udio loših kredita u ukupnim kreditima u djelatnosti građevinarstva traje već neko vrijeme. Naime, rast udjela loših kredita u ukupnim kreditima u građevinarstvu bilježio se do trećeg kvartala 2015., nakon čega on praktički stagnira jer se paralelno sa smanjivanjem iznosa loših kredita smanjuje i stanje kredita koje koriste tvrtke iz djelatnosti građevinarstva.
Prema posljednjim analizama HGK o kvaliteti kredita u pojedinim djelatnostima, može se zaključiti da se u protekle dvije godine ipak formira trend smanjenja loših kredita gospodarskim subjektima, dijelom zbog oporavka gospodarstva (pa time i bolje naplate potraživanja zbog poboljšanja boniteta klijenata), dijelom zbog veće aktivnosti banaka u rješavanju (prodaji) nenaplativih kredita. U tom procesu prodaje loših kredita banke su tijekom prošle i prvoj polovini ove godine prodale 10,9 milijardi kuna bruto vrijednosti, za što su utržile 3,5 milijardi kuna.
Rezultat toga je smanjivanje iznosa i udjela loših kredita u ukupnim kreditnim plasmanima, ali zbog još uvijek vrlo visokog udjela on ostaje ograničavajući čimbenik oporavka kreditne aktivnosti, a time i dinamiziranja rasta gospodarstva.
*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.
Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija