Ima mjesta za rast

Turistički rekordi su ostvareni, ali uz izrazitu sezonalnost

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.2.2018. u 12:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.2.2018. u 12:28

Ivo Ravlić / Hanza Media

Baška Voda usred sezone

Nakon što je Državni zavod za statistiku ovaj mjesec objavio da je u prosincu zabilježeno više od 645 tisuća turističkih noćenja u Hrvatskoj, zaokruženi su podaci i za cijelu 2017. godinu. S ostvarenih 17,4 milijuna turističkih dolazaka i 86,2 milijuna noćenja u turističkim smještajnim objektima (što predstavlja rast od 12,7 posto, tj. 10,6 posto u odnosu na 2016.) zabilježeni su novi turistički rekordi, a spomenuti rast turističkih noćenja nastavak je uzlaznoga trenda koji je u posljednjih 15 godina prekinut samo jednom, u 2009. godini.

Uz spomenute rekordno ostvarene fizičke pokazatelje, u turizmu su prošle godine ostvareni i rekordni financijski pokazatelji. Naime, devizni prihod od turizma raste od 2011. godine, a prema dostupnim podacima, već je u prva tri tromjesečja 2017. ostvaren veći devizni prihod od turizma (8,7 milijardi eura) nego u cijeloj, dosad rekordnoj, 2016. godini. Time su devizni prihodi od turizma u odnosu na BDP gotovo dosegnuli 20 posto, po čemu je Hrvatska vodeća u EU. Naime, iza Hrvatske slijede otočne države Cipar (s oko 14 posto) i Malta (s oko 13 posto) te Grčka (s oko 7,5 posto). Hrvatska gospodarska komora u svojim je analizama već prije istaknula da takav pokazatelj sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske.

Uz navedeno, treba naglasiti da je turizam u Hrvatskoj i nadalje izrazito sezonskog, ali i ograničeno prostornog karaktera. Primjerice, samo u tri najvažnije županije - Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj - ostvari se gotovo 2/3 od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, a ako bismo obuhvatili i preostale primorske županije, u njima se ostvari gotovo 95 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom  godine ostvari se u srpnju i kolovozu: gotovo dvije trećine. Te činjenice imaju utjecaj i na financijski sektor. Naime, među prvih deset županija s najvećim depozitima po stanovniku u kreditnim institucijama nalazi se svih sedam primorskih županija. Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama nije u potpunoj korelaciji s razvijenošću ili s visinom plaća, ali se može povezati s činjenicom da se u tim županijama velik dio stanovništva (kućanstava) bavi sezonskim poslom, odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste. Naime, u privatnom smještaju ostvaruje se oko 47 posto svih ostvarenih turističkih noćenja u Hrvatskoj.

Ako bi se u odnos stavio broj noćenja u najjačem turističkom mjesecu u odnosu na najslabiji mjesec u godini, Hrvatska je prema tom pokazatelju u izrazito nepovoljnom položaju u EU. Naime, u 2017. godini kolovoz je ostvario 60 puta više noćenja u odnosu na siječanj, a godinu prije ostvareno je 65 puta više. Koliko je po tom pokazatelju izražena sezonalnost, govori podatak da je prva iduća zemlja po visini tog omjera Grčka (20 puta), a zatim Cipar (11 puta) i Bugarska (7 puta).

Ako bismo promatrali noćenja na vrhuncu sezone, u srpnju i kolovozu, u Hrvatskoj njihov udio iznosi 60 posto u noćenjima cijele godine. I taj podatak naglašava izrazitu sezonalnost našeg turizma jer je najveći među mediteranskim zemljama. Naime, prema podacima Eurostata, u Grčkoj je udio noćenja tih dva mjeseca 44,2 posto u noćenjima cijele godine, u Italiji 38,6 posto, dok je najniži na Malti (23,4 posto).

Rekordni pokazatelji u turizmu dijelom su posljedica i boljih rezultata u potrošnji turista, uočljivi i u brojkama istraživanja Tomas koje je proveo Institut za turizam. Naime, prosječna dnevna potrošnja turista porasla je sa 66,36 eura, koliko je iznosila u istraživanju 2014., na 78,77 eura, koliko je iznosila u istraživanju 2017. godine. Navedeno treba prepoznati i iskoristiti jer je iz strukture potrošnje vidljiv povećan značaj izvanpansionske potrošnje. Tu se nalazi velik prostor za širenje ponude jer je stranim turistima u Hrvatskoj stupanj zadovoljstva najniži u području bogatstva sportskih sadržaja, raznolikosti kulturnih manifestacija te mogućnosti za kupnju. Dodatno, strani turisti nisu zadovoljni ni organizacijom prometa u mjestima, što je dijelom posljedica i činjenice da čak 85 posto turista dolazi cestovnim prijevoznim sredstvima.Upravo su navedena područja niskog zadovoljstva turista neka od onih u kojima treba dodatno razvijati sadržaje i infrastrukturu, obogatiti ponudu, povećati konkurentnost, privlačiti turiste i povećati njihovu potrošnju te u konačnici i produljiti sezonu kako bi se ublažila izrazita prostorna ograničenost i vremenska sezonalnost hrvatskog turizma.

* Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.

Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija