Nakon što su u prva dva dijela analize obrađeni rezultati kompanija iz prehrambenog, industrijskog, turističkog i građevinskog sektora, s čijim se dionicama nešto češće trguje na Zagrebačkoj burzi i/ili imaju nešto veću tržišnu kapitalizaciju, u posljednjem dijelu bit će predstavljeni rezultati poslovanja kompanija iz financijskog i telekomunikacijskog sektora.
Financijski sektor
- ZAGREBAČKA BANKA
(oznaka dionica: ZABA)
ZABA je u prvom polugodištu 2018. ostvarila odlične poslovne rezultate. Neto prihod od kamata iznosio je 1,73 mlrd. kn, što je blagi pad za 0,7% u odnosu na isto razdoblje lani, a rezultat je osjetnog smanjenja i aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.
Neto prihodi od provizija i naknada porasli su za 1% i iznosili su 670 milijuna kuna. Dobit od trgovanja i ostalih prihoda porasla je za 97% te je iznosila 389 milijuna kuna.
Troškovi poslovanja porasli su za 2,3%, tako da je dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke porasla za 11,4% na 1.485 milijuna kuna.
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke osjetno su manji u odnosu na isto razdoblje 2017.: iznosili su 213 milijuna kuna, što je za 690 milijuna kuna manje nego lani. Glavni razlog su visoke jednokratne rezervacije knjižene u 1H2017 zbog slučaja Agrokor.
Tako je neto dobit u prvom polugodištu ove godine premašila milijardu kuna (1,07 mlrd. kn), što je najveća iskazana neto dobit banke u posljednjih više od 10 godina, i gotovo tri puta više nego u istom razdoblju lani.
ZABA je najveća banka u Hrvatskoj: na dan 30. lipnja ukupna imovina ZABA-e iznosila je 131 mlrd. kn., od čega kapital i rezerve čine 17,7 mlrd. kn. Ove godine isplaćena je dividenda od 2,62 kn po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje dividendni prinos od gotovo 4,4%.
PRIVREDNA BANKA ZAGREB
(oznaka dionica: PBZ)
PBZ, druga po veličini banka u Hrvatskoj, ostvarila je solidne rezultate u prvom polugodištu. Pad aktivnih i pasivnih kamata doveo je do pada neto kamatnog prihoda na 1,37 mlrd. kn, što je pad za 6,7% u odnosu na isto razdoblje lani.
S druge strane, neto prihod od provizija i naknada porastao je za 8,9% i iznosio je 791 milijun kuna.
Troškovi poslovanja i opći administrativni troškovi iznosili su 1,28 mlrd. kn, što je rast za 3,3%. Dobit prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke tako je pala za 4,4%, na 1,14 mlrd. kn, no s obzirom da su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke osjetno manji u odnosu na isto razdoblje lani, neto dobit porasla je za 24,6% te iznosi 785 milijuna kuna.
Ukupna aktiva PBZ Grupe iznosi 104,8 mlrd. kn, od čega su kapital i rezerve 15,1 mlrd. kn. U travnju je isplaćena dividenda od 15,19 kn po dionici, što predstavlja oko 2% prinosa na trenutnu cijenu dionice.
- HRVATSKA POŠTANSKA BANKA
(oznaka dionica: HPB)
HPB Grupa je u prvom polugodištu 2018. ostvarila 254,5 milijuna kuna neto kamatnog prihoda, što je za pad za 5% u odnosu na isto razdoblje lani. Kao i kod drugih banaka, uzrok pada je nešto veći pad aktivnih kamatnih stopa od pasivnih, tj. prihodi od kamata snažnije su pali od rashoda za kamate.
Neto prihod od provizija i naknada pao je za 1,8% i iznosio je 98,6 milijuna kuna. Uz navedeno je paralelno došlo do rasta operativnih troškova za 8,7 milijuna kuna, stoga je dobit iz poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke pala za gotovo 20%, na 138 milijuna kuna.
No, zbog osjetno manjih rezervacija u ovom polugodištu - u 1H2017 bilo je 178 milijuna kuna troška samo zbog Agrokora - neto dobit je iznosila 94,2 milijuna kuna, što je najveća polugodišnja neto dobit HPB Grupe dosad.
Imovina HPB Grupe prelazi 21 mlrd. kn, od čega su kapital i rezerve 1,95 mlrd. kn. HPB-ov tržišni udio kreće se oko razine od 5%, čijim pak prelaskom regulator zahtijeva višu stopu adekvatnosti kapitala, stoga je banci potrebna nova dokapitalizacija. Iako je ista već nekoliko puta najavljivana, većinski vlasnik (država) još nije dao zeleno svjetlo.
Telekomunikacijski sektor
- HRVATSKI TELEKOM
(oznaka dionica: HT)
HT je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 3.681 milijun kuna prihoda, što je gotovo na istoj razini u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Profitabilnost je porasla: EBITDA je porasla za 1%, na 1,5 mlrd. kn, a neto dobit za 8%, na 440 milijuna kuna.
U navedeno su uključeni i rezultati Crnogorskog Telekoma, čiji je većinski paket dionica HT kupio početkom 2017.
Iako dobit raste u odnosu na prošlu godinu, to je daleko od profitabilnosti koju je HT ostvarivao prije krize. Do 2009. HT je ostvarivao više od milijardu kuna dobiti svako polugodište, a čak i do 2012. polugodišnja dobit iznosila je više od 800 milijuna kuna.
Sukladno nižoj profitabilnosti, manja je i dividenda: posljednje 3 godine HT isplaćuje dividendu od 6 kn po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje prinos od 3,8%.
- OPTIMA TELEKOM
(oznaka dionica: OPTE)
Trećem najvećem telekom operateru u Hrvatskoj, Optima Grupi, prihodi od prodaje u prvih 6 mjeseci ove godine porasli su za 23% te su iznosili 266 milijuna kuna. Prihodi su porasli najviše zahvaljujući doprinosu prihoda pripojenog H1 Telekoma.
EBITDA je iznosila 56 milijuna kuna, što je porast za 11% u odnosu na isto razdoblje lani. Neto dobit je negativna i iznosi -3,3 milijuna kn, a u usporedivom razdoblju lani je ostvareno 5,7 milijuna kuna dobiti. Rezultati su pod utjecajem H1 Telekoma pripojenog u drugom polugodištu 2017.
Optima uredno ispunjava obveze iz predstečajne nagodbe sklopljene početkom 2014.
No, bez obzira na provedeno restrukturiranje duga, kompanija je i dalje prezadužena: konsolidirani kapital Grupe iznosi samo 2 milijuna kuna, stoga je održivost poslovanja krajnje upitna.
Optimom privremeno upravlja HT, kojemu je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uvjetno dopustila koncentraciju 2014. Novim rješenjem AZTN je obvezao HT da u siječnju 2020. počne s postupkom prodaje svih svojih dionica Optima Telekoma putem objave međunarodnog javnog natječaja.
- ERICSSON NIKOLA TESLA
(oznaka dionica: ERNT)
Iza Ericsson Nikola Tesla Grupe iznimno je uspješno polugodište. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 762,4 milijuna kuna, što je 7,5% više u odnosu na isto razdoblje lani.
Rast je ponajprije rezultat rasta prihoda na domaćem tržištu: prihodi od prodaje na domaćem tržištu bilježe uzlazni trend zahvaljujući činjenici da su operatori povećali ulaganja u modernizaciju telekomunikacijskih mreža (ERNT surađuje i s Vipnetom i s HT-om i s Tele2).
Osim rasta prihoda, rasle su bruto marže pa je operativna dobit povećana za 58,7%. EBITDA je iznosila 102,7 milijuna kuna, što je povećanje za 36% u odnosu na 1H2017. Neto dobit je veća za 64,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te iznosi 61,5 milijuna kuna.
Iako je ERNT posljednjih 10-ak godina isplaćivao velike dividende, bilanca Grupe je i dalje snažna. Ove godine isplaćena je dividenda od 32,5 kn po dionici, što na trenutačnu cijenu dionice daje prinos od 3%.
Što su pokazali rezultati?
Nakon što smo u analizi, predstavljenoj u tri dijela, obradili rezultate poslovanja kompanija u prvih šest mjeseci ove godine, čijim se dionicama nešto češće trguje na Zagrebačkoj burzi, možemo se zaključno osvrnuti na rezultate.
Sektor proizvodnje hrane i pića u prosjeku je imao solidno rezultatsko polugodište, posebno njegovi korifeji, Podravka i Atlantic Grupa. Potonji su iskazali najveću polugodišnju neto dobit otkad kotiraju na burzi.
Industrijski sektor imao je mješovitu izvedbu: od sjajnih rezultata AD Plastika, koji ostvaruje rekordne prihode i rekordnu dobit, do katastrofalnih rezultata Petrokemije, koja je generirala novih 178 milijuna kuna gubitka. Unatoč silnim dokapitalizacijama, Petrokemija danas ima negativni kapital u visini 373 milijuna kuna. Opstojnost poslovanja Petrokemije, bez prolaska nekog stečajnog procesa, krajnje je upitna; svaka privatna kompanija, koja ima ovakve rezultate poslovanja i bilancu, odavno bi završila u stečaju.
Turistički je sektor imao više nego solidno polugodište. Gotovo sve kompanije zabilježile su rast broja noćenja, koji je pak pratilo i povećanje cijena. U pripremu sezone ulagalo se dosta, a u izvješćima su svi iskazali zadovoljstvo sa stanjem rezervacija za glavni dio sezone.
Građevinski je sektor i dalje u problemima. Gospodarska grana koja je najsnažnije bila pogođena krizom, u kojoj su gotovo sve najveće kompanije prošle kroz predstečajne nagodbe, i dalje ima velikih problema u poslovanju. Bilance kompanija vrlo su slabe, stoga se može očekivati da će u sljedećem razdoblju doći do novog kruga preuzimanja, dokapitalizacija i restrukturiranja dugova.
Telekomunikacijski sektor također je prošao kroz iznimno teško razdoblje posljednjih godina. Nad brojnim alternativnim operaterima otvoren je predstečajni postupak, dobit najvećeg (HT) drastično je srezana itd. No, sada se naziru prvi pozitivni signali, a oni koji pak prodaju znanje i kreiraju ICT rješenja za industriju, poput Ericsson Nikola Tesle, ostvaruju sjajne rezultate.
Naposljetku, iza bankarskog sektora odlično je rezultatsko polugodište. Nakon velikih rezervacija za gubitke knjiženih u prvih šest mjeseci 2017., ponajprije zbog Agrokora i povezanih društava, ovo polugodište mnogima je donijelo rekordnu dobit.
Iako pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa za posljedicu ima pad neto kamatnih prihoda, očito je da banke uspješno pronalaze druge načine zarade na kojima više nego nadoknađuju manju zaradu na kamatnom prihodu. Zanimljivo je da banke u izvještajima ne spominju, barem zasad, presudu Visokog trgovačkog suda RH koji je odbio njihove žalbe kao neosnovane te potvrdio presudu Trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima. Ostane li presuda takva, to bi za većinu banaka moglo imati snažne udare na buduću profitabilnost.