Svijet je pogodio jako neugodan nevidljivi neprijatelj i početkom travnja 2020. godine još se ne nazire kraj te pandemije. Ipak, treba li već sada početi s pripremana za život nakon koronavirusa? Što se prije organiziramo i psihički pripremimo, to će nam biti lakše i bezbolnije ući u razdoblju nakon koronavirusa. U ovom tekstu donosimo neke savjete kako se danas što učinkovitije pripremiti za neke buduće sretnije dane. Aktivnosti su usmjerene na dva područja koja su međusobno dosta povezana: upravljanje osobnim financijama i poboljšanje zapošljivosti.
Neke stvari koje su nam ranije bile gotovo posve uobičajene i nisu predstavljale gotovo nikakav luksuz, sada postaju prilično nedostupne. Svakodnevni odlazak na kavu (ili pivo) izvan kuće u velikom je mjeri dio naše uobičajene tradicije i navika, pa koliko god pojedinačno to možda bio razmjerno mali trošak, u ukupnosti mjesečno to ipak predstavlja prilično veliku stavku u našem kućnom proračunu. Ranije smo ipak prilično redovito odlazili na ručak u restoran, što će očito morati pričekati neka bolja vremena. Slično vrijedi i za dulje boravke na moru, zimovanja, (pre)česte odlaske frizeru, kozmetičaru i drugo.
Sigurno možete prilično lako promijeniti neke svoje navike - umjesto odlaska autom na posao, koristite javni prijevoz ili dogovorite zajednički prijevoz s kolegama s posla i/ili sa susjedima. Koristite besplatne aplikacije za kontakte umjesto nepotrebnog zvanja na mobitel. Umjesto plaćanja članarine u fitness centru, bavite se drugim (besplatnim) sportovima i rekreacijom: planinarenjem, šetanjem, trčanjem, vožnjom biciklom, rolanjem i slično. Ovo sve aktivnosti na otvoreno naravno činite kada prođe opasnost od koronavirusa.
Lako je moguće kako nećete moći u uvjetima smanjenih prihoda platiti sve dospjele račune, primjerice za dospjele obveze po kreditnim karticama. Stoga proučite što morate prvo platiti. Pozorno provjerite gdje su najveće zatezne kamate i ostali prateći troškovi jer što su one veće, to više plaćate bez otplate glavnice. Stoga, otplatite prvo dugove s najvećim zateznim kamatama i drugim troškovima.
Samo za pušače: Uključite se u svjetski trend nepušenja pa posve prestanite pušiti i/ili znatno smanjite pušenje. Razmislite koliko novca trošite mjesečno na cigarete.
Pomažući očuvanju okoline pomažete i stanju svojih osobnih financija. Manjom potrošnjom struje, grijanje, i slično, dajete svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Redovitim gašenjem svjetla, manjom upotrebom klima-uređaja ljeti odnosno manjim zagrijavanjem prostorija zimi može se ipak dosta uštedjeti.
Umjesto razmjerno skupih izlazaka, posvetite se poboljšavanju vlastitih sposobnosti. Na internetu postoji mnoštvo stranica koje pružaju besplatne obrazovne programe iz različitih područja. Za početak zgodno je pogledati korisne savjete na tu temu dostupne na forbes.com, a onda krenuti u obrazovanje dostupno na mnogim mrežnim stranicama, na primjer, openculture.com (tu je besplatno dostupan veliki broj kvalitetnih kratko i dugometražnih filmova, knjiga i udžbenika), coursera.org (neki programi imaju i prijevod na hrvatski) te Stanford Online i edx.org. Jako su korisna i izlaganja o raznim temama ted.com (veliki broj izlaganja ima i prijevod na hrvatski), odnosno mogućnosti učenja programskih jezika na Codeacademy i stranih jezika na babel.com. Za proširenje vidika o raznim temama i bolje spoznavanje svijeta više su nego privlačne arte.tv. Sve navedeno bi vam trebalo pomoći da dopunite i/ili osuvremenite svoja znanja, odnosno steknete nove sposobnosti i stručnosti.
Ako ste zbog krize uzrokovane virusom ostali bez posla ili zarađujete mnogo manje nego prije, ne očajavajte, jer time sigurno nećete poboljšati svoj položaj. Nemojte čekati da posao dođe k vama. Mala je vjerojatnost kako ćete samo čekanjem na zavodu za zapošljavanje dobiti željeni posao.
Budite aktivni i sami se ponudite mogućim poslodavcima. Traženje posla sada je vaš posao i to s punim radnim vremenom. Nemojte se ograničavati na postojeću ponudu. Budite inovativni i hrabri u neizvjesnim situacijama. Pokušajte nove pristupe. Učinite ono što vas plaši. Ne sramite se pokucati na bilo čija vrata, telefonirajte, šaljite elektroničke poruke i tražite neposredni susret s osobom zaduženom za zapošljavanje. Ne bojte se riskirati jer je najveći propust ne preuzimati rizik!
Koristite svaku poslovnu priliku pa čak prihvatite i posao koji je ispod vaših mogućnosti ili je slabije plaćen. Jasno pokažite poslodavcu kako ste pouzdana i ozbiljna osoba spremna na prihvaćanje različitih izazova.
Izgrađujte i razvijajte mrežu kontakata. Nemojte ostajati u lošim odnosima s bivšim suradnicima i rukovoditeljima jer nikad ne znate kad će vam zatrebati. Nikada pred budućim potencijalnim poslodavcem ne pričajte loše o starom poslu i kolegama jer je to jasan signal da ćete tako možda jednog dana pričati i o njemu.
Naučite prodati sami sebe. Nitko vas neće cijeniti i hvaliti ako to najprije ne učinite sami. Naravno, nije se dobro predstavljati u lažnom svjetlu, ali trebate dobro znati koje su vaše vrijednosti i kako ćete ih predstaviti drugima. Za početak, imajte jasan, uredan, točan i aktualan životopis te se uvijek dobro pripremite za razgovor s potencijalnim poslodavcima. Kvalitetno napisana molba za zaposlenje i životopis su presudne ulaznice za tržište rada, ali i vaše glavno sredstvo predstavljanja i propusnica za mogući intervju za posao.
Izgradite i unaprijedite komunikacijske sposobnosti i vještine, naučite slušati druge.