Novi kodeks korporativnog upravljanja, za izradu kojeg je poziv za iskaz interesa konzultatima poslan nedugo nakon posrnuća Agrokora, bit će u primjeni od početka iduće godine. To je dobro, a od same činjenice da kodeks sadrži nekoliko noviteta bitnija je učestalost kojom se tema korporativnog upravljanja pojavljuje na gospodarskim skupovima i općenito u javnosti.
Uz niže stope financiranja, maksimalno transparentne kompanije lakše privlače dugoročne i stabilne investitore. Podizanje razine kvalitete korporativnog upravljanja podjednako podiže vrijednost udjela svih dioničara. Ipak, manjak transparentnosti još uvijek previše često pogoduje dijelu dioničara i/ili upravama te uz probleme s vanjskim dionicima nastaju i tzv. principal-principal i principal-management problemi. Iz tih razloga važnost procjenjivanja i inkorporiranja stupnja kvalitete korporativnog upravljanja uz analizu i valuaciju pojedine kompanije ne može se prenaglasiti.
“Inovativne” računovodstvene metode izvještavanja pozicija opcija kroz SPV Enrona, kapitaliziranje troškova WorldComa, neprikladno Waste Managementovo produljivanje životnog vijeka imovine, fiktivna prodaja toksičnih MBS-ova Lehman Brothersa,Ponzijeva shema Bernieja Madoffa, mjenice Agrokora... samo su među najpoznatijim razlozima raspada navedenih poslovnih sustava. Ne iznenađuje činjenica da se naknadno povećalom analizira dovitljivost u računovodstvenim knjiženjima, raspliće klupko zamršenih poslovnih odnosa i transakcija, detaljno proučava kreativnost u iskorištavanju rupa u zakonu i sivih zona, a sve kako bi kao investitori, zaposlenici, dobavljači, ubiratelji poreza i raznih doprinosa izbjegli sličnu situaciju u budućnosti. To je dobro - i treba secirati događaj, staviti ga u gospodarski kontekst i razumjeti situaciju. Na kraju svake takve analize doći će se do vrlo sličnog zaključka bez obzira na to je li mriječ o kapitaliziranju troškova, preranom priznavanju prihoda, fiktivnoj prodaji bezvrijedne imovine kojoj nije umanjena vrijednost ili nečem četvrtom. Taj zaključak sadržan je u nekoliko riječi - netransparentno/nekvalitetno korporativno upravljanje - i zajednički je nazivnik svih poslovnih skandala.Zanimljivo je da dio analitičara i investitora, koji studiozno obrađuje sve brojke u financijskim izvješćima kako bi projicirali različite scenarije budućeg poslovanja kompanije, još jednostavno izostavlja uvrstiti i razinu kvalitete korporativnog upravljanja u određivanje vrijednosti kompanije. Često se koristi Beneish M-score kako bi se iz promjena određenih operativnih pokazatelja tijekom nekoliko razdoblja dobio uvid u vjerojatnost mogućeg manipuliranja brojkama u financijskim izvještajima, a izostavlja se ukalkulirati u valuaciju i razinu kvalitete korporativnog upravljanja pružajući adekvatan osvrt.
Analiza kvalitete korporativnog upravljanja treba biti detaljna i obuhvaćati više od “davanja kvačica” što možda samo na papiru/web stranici kompanije prikazuju postojanje, primjerice, usvojenih politika društveno odgovornog poslovanja, prihvaćenih ESG standarda, funkcioniranje revizorskog odbora i odbora za imenovanje i nagrađivanje, više od 50 posto neovisnih stručnjaka/članova nadzornog odbora i u njemu podjednaku zastupljenost spolova. Pored provjere istinski implementiranih politika i pravilnog funkcioniranja odbora bitno je razumjeti sustav. Ima li kompanija disperziranu ili koncentriranu vlasničku strukturu; ima li različite klase dionica; kakav tip dioničara prevladava, odnosno ima sutjecaj (banka, obitelj, država, private equity, mirovinski fondovi), samo su neke od informacija potrebnih za razumijevanje odnosa koji utječu na razinu kvalitete korporativnog upravljanja.
Bitno je razlučiti stvarno neovisne članove koji bi trebali činiti većinski dio nadzornog odbora. Neovisni članovi nisu ni bivši zaposlenici, uključujući bivše osnivače i menadžment. Neovisni članovi NO-a također nisu osobe koje obavljaju ili su pružale svoje usluge kompaniji (savjetnici, revizori, i dr.) i koje imaju ili su imale ugovoreni poslovni interes. Osobne veze, uključujući prijateljstva i obiteljske veze, također ukazuju na ovisnost članova. Predstavnici vjerovnika/kreditora, kao i tzv. interlocking predstavnici, također se ne smatraju neovisnim članovima. Koliko je NO-a prema ovim definicijama neovisno?Nadalje, učestalost mogućnosti davanja povjerenja svakom od člana NO-a pokazuje stupanj otvorene suradnje s dioničarima. Najbolje prakse upravljanja pokazuju da jednogodišnji mandati, odnosno godišnji reizbor, daju najbolje rezultate za kompaniju i sve dioničare.Objavljuje li kompanija samoprocjenu kvalitete rada NO-a? Ona bi trebala sadržavati procjenu učinkovitosti rada svakog člana, potrebne kvalitete/znanja koje bi NO trebao imati u odnosu na stručnost koju trenutno ima. Kvartalni sastanci NO-a bez sudjelovanja uprave znak su dobre prakse. Usklađenost nagrađivanja s ciljevima dioničara, neovisnost, učestalost (re)izbora i adekvatne ingerencije revizorskog odbora, odbora za imenovanje i nagrađivanje, kao i postojanje pravila da svaka transakcija zaposlenika i povezanih osoba mora dobiti odobrenje odbora i biti javno dostupna, samo su dio analize kvalitete korporativnog upravljanja.Zagrebačka burza, Hanfa i velik broj kompanija u Hrvatskoj daju svoj doprinos dodatnoj transparentnosti i kvaliteti. Na investitorima i analitičarima je procjena koje kompanije zaslužuju biti dio vodećeg, službenog odnosno redovitog tržišta.