Iza kulisa

Ne smijemo se opet ponašati kao pijani milijarderi

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.6.2019. u 8:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.6.2019. u 8:42

Zagreb, 130208.
Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.
Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
Elvir Tabaković / CROPIX

Ilustracija

Ako je suditi po zahtjevima i najavama upućenima na adresu ministra financija Zdravka Marića, Hrvatska je već duboko u izbornoj groznici. Uz mine koje za državnu blagajnu predstavljaju obveze posrnulog Uljanika, kronični dugovi zdravstva i druge naslijeđene obveze, nove prijetnje za javne financije, baš kao i uoči svih dosadašnjih izbora, dolaze od samih korisnika proračuna. Svima je zajedničko da traže veće plaće.

Zahtjevi za povećanje plaća nisu neopravdani, tim više što razina plaća u Hrvatskoj, zbog masovnog iseljavanja i nedostatka radne snage, raste. Ipak, pitanje je dolaze li u pravom trenutku. Ovdje valja podsjetiti da je Hrvatska počela s pripremama za uvođenje eura, što je i jedna od njenih obveza koje proizlaze iz članstva u EU. Uvođenje eura povezano je, pak, sa stabilnim i održivim javnim financijama, koje su, opet, uvjet za daljnji rast kreditnog rejtinga, a time i jeftinije financiranje države, tvrtki i građana. Stoga je jasno da će u Banskim dvorima i Katančićevoj ljekarničkom vagom morati vagati svaki zahtjev koji bi mogao rezultirati većom potrošnjom.

Kod donošenja takvih odluka izborni će ciklusi ovoga puta morati biti u drugom planu. Ne zato što bi povećanje javne potrošnje za posljedicu moglo imati nove “packe” iz Bruxellesa i Frankfurta, nego ponajprije zbog nas samih, koji bismo tako stvorene nove deficite ponovno skupo plaćali. Hrvatska se prilično namučila ne bi li iz zone skupih proračunskih manjkova ušla u zonu suficita, pa je posljednja stvar koja državi sada treba povratak u vrijeme kada smo se ponašali kao pijani milijarderi.

Zbog toga je jedini razuman način da se krene u zamjetnije povećanje plaća u državnim i javnim službama ubrzanje gospodarskog rasta. Stopa rasta od 3,9 posto, koliko je iznosila u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ohrabruje, no takvu dinamiku ekonomske aktivnosti treba i održati. Za to je, pak, potrebno provesti brojne reforme, za koje ni hrvatske vlade ni dobar dio javnosti dosad uglavnom nisu imali sluha. Stoga pravo pitanje nije treba li povećavati plaće zaposlenima u državnim i javnim službama, nego što smo kao društvo i pojedinci spremni danas učiniti kako bismo u budućnosti mogli povećati primanja zaposlenih