Dogovor europskih lidera o fondu oporavka ukupno teškom 750 milijardi eura donijet će krupne promjene na europskom tržištu kapitala. Činjenica da su po prvi put članice EU dale zeleno svjetlo Briselu da se zadužuje kako bi se financirao oporavak, imat će vrlo snažan utjecaj na cijene kao i ukupni odnos ponude i potražnje na obvezničkom tržištu. Uz to, zbog toga što će EU kao pravni entitet emitirati dug tj. izdavati obveznice, euro će dobiti na težini kao druga svjetska rezervna valuta.
Do sada je prisutnost EU na obvezničkim tržištima bila relativno mala. EU je izdala oko 50 milijardi eura obveznica kako bi osigurala zajmove Irskoj i Portugalu za vrijeme zadnje krize prije više od deset godina. Samo u sljedećoj godini EU će izdati obveznice vrijedne 196 milijardi eura, a sa sličnim iznosima izaći će na tržište i u 2022. i u 2023. godini. Ako se uključe sve EU institucije (poput EIB-a i raznih fondova), do kraja sljedeće godine dug EU doseći će oko 980 milijardi eura, što je više nego cijelo španjolsko obvezničko tržište. Jedino će Italija, Francuska i Njemačka emitirati više duga nego EU.
Zasad se čini kako će investitori novog velikog dužnika – EU – tretirati kao nisko rizičnog. EU će moći računati s negativnom kamatom od oko -0,14 posto (poput Francuske) za bodove s dospijećem 2031. godine, ali će ipak plaćati više nego Njemačka kojoj investitori pristaju plaćati negativnu kamatu od -0,47 posto. Čak su i talijanski prinosi strelovito pali na oko 1 posto.
Razlog tako niskih prinosa na europskom obvezničkom tržištu nije naravno samo dogovor EU lidera o fondu oporavka i sedmogodišnjem financijskom okviru od 2,2 milijarde eura, nego i najava Europske središnje banke da će nastaviti s otkupom obveznica s dodatnih 1,5 tisuća milijardi eura na 2,6 tisuća milijardi koje je već kupila.
Prijedlog dnevnog štiva:
Vox: Uz drugi val korone, Amerika treba i drugi val stimulansa. Inače slijedi ekonomska katastrofa