Budućnost Agrokora

Nagodba će sigurno biti prihvaćena samo ako su tražbine točno utvrđene

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2018. u 9:53

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2018. u 9:53

Zagreb, 060318.
Povjerenik za Agrokor Fabris Perusko i zamjenica povjerenika Irena Weber dali izjave za medije nakon sastanka u sjedistu Agrokora u ulici Marijana Cavica 1.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / HANZA MEDIA

Fabris Peruško i Irena Weber

Vjerovnici će dobiti pola duga u roku od pet godina, a drugu polovicu kao vlasničke udjele u “novom” Agrokoru. Razlučni vjerovnici će dobiti cijeli dug u roku od pet godina. Nikakvog otpisa neće biti. Osim, možda, kod najmanjih vjerovnika kojima će dio duga biti isplaćen odmah uz neki otpis. Knighthead capital i ostali sudionici roll-up kredita bit će isplaćeni u cijelosti u jednoj ili dvije godine čim se osigura financiranje za pokriće tog duga. Mali će dioničari izgubiti sve isto kao isto kao i Ivica Todorić i davatelji PIK kredita koji je iskorišten prilikom kupovine Mercatora. To je sažetak nagodbe koju će predložiti izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća. Nagodba će biti bez problema prihvaćena.

Godinu dana nakon početka postupka izvanredne uprave i par dana prije glasanja o povjerenju Martini Dalić, kreatorici Zakona o izvanrednoj upravi, novi je izvanredni povjerenik izišao sa Sadržajem načelnog sporazuma o ključnim elementima nagodbe. Popularna pitanja povodom godišnjice zakona su je li on ispunio svoju svrhu te je li se nešto moglo bolje. Neupitna je činjenica da u proteklih godinu dana hrvatsko gospodarstvo nije propalo. Sprečavanje domino efekta i gospodarske katastrofe bio je osnovni deklarirani cilj ovog zakona i taj je cilj ispunjen. Nas nekoliko s druge strane ukazivažli smo na činjenicu da hrvatsko gospodarstvo nije propalo niti kada su se masovno pokrenule predstečajne nagodbe, procesi vrlo slični ovom postupku, da se dugovi prema hrvatskim dobavljačima ne povećavaju već tri godine pa da nema razloga za masovnu paniku te da se strukturni utjecaj Agrokora višestruko precjenjuje. Pravnici specijalizirani za stečajno pravo su istovremeno primjećivali da su se isti ciljevi s puno manje rizika mogli postići promjenama Stečajnog zakona. Godinu dana kasnije zakon se manje ili više uspješno primjenjuje, a sudske tužbe za naknadu štete od Republike Hrvatske tek su u povojima pa ih je nemoguće komentirati.

Ono što se moglo i moralo bolje je utvrđivanje tražbina. Prema zakonu je rok za prijavu tražbina bio 10.6.2017. te je povjerenik morao do 10.8.2017. prijavljene tražbine objaviti na e-oglasnoj ploči Trgovačkog suda. S tim se kasnilo tri mjeseca te su tražbine po prvi puta objavljene tek 9.11.2017. Nakon toga su išle žalbe i osporavanja te je Trgovački sud tek 15.1.2018. donio Rješenje s popisom utvrđenih tražbina. Osam dana od tog datuma teče rok od tri mjeseca u kojima bi vjerovnici trebali odabrati svoje predstavnike u Vjerovničkom vijeću jer ako to ne učine onda će ih ponovo izabrati Izvanredni povjerenik. Tako da početkom svibnja možemo očekivati da će konačno biti poznati legitimni predstavnici vjerovnika. Upravo je sporost u utvrđivanju tražbina bila glavni problem koji je onemogućio da se nagodba postigne u Zakonom predviđenom roku. Naime, bez točno utvrđenih tražbina ne zna se tko raspolaže s koliko glasova pa se ne može niti predložiti nagodba za koju se sa sigurnošću može reći da će biti prihvaćena.

Prema rješenju Trgovačkog suda ukupan je zbroj tražbina 31 milijarda kuna. Prema mojoj analizi, prijavljene tražbine povezanih osoba koje nemaju pravo glasa je nešto više od 11 milijardi. Što znači da je tražbina s pravom glasa u ovom trenutku otprilike 20 milijardi. Od toga je više od 9 milijardi financijskih institucija, 1,3 milijarde država i entiteti pod kontrolom države (HBOR, HPB, HEP …), 1 milijarda je Adrisova i pola milijarde je TDR-ovih. Država će sasvim sigurno podržati nagodbu, financijske organizacije vjerojatno jer ništa ne gube nego samo refinanciraju kredite, a ako se postigne dogovor samo s Adrisom i TDR-om, tada Peruško može računati na sigurnih 62%. Ako se dogovori još samo s Vindijom, Franckom i AWT Internationalom bit će dovoljno za postizanje potrebne većine od 66,7%.

Međutim, izvanredni povjerenik, iza zatvorenih vrata, vodi pregovore koji bi mogli značajno utjecati na tražbine. Prvenstveno se to odnosi na Sberbank čije su tražbine 9 milijardi i za što je izgledno da je postignut dogovor te da će povjerenik priznati te obveze. S druge se strane razgovara s Adrisom kako bi povukao svoje osporavanje potraživanja Mellon banke koja je skrbnik imatelja obveznica u vrijednosti od 6,6 milijardi.

Osporena potraživanja Zagrebačke banke i Erste banke u vrijednosti od 3,5 milijarde kuna vjerojatno će biti priznata. Ako sve to bude provedeno, onda će postizanje potrebne većine biti mnogo lakše! Tada Sber, Mellon, VTB, ostale banke i država imaju skoro 77% pa im dobavljači i ne trebaju.

Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija